Prapovijesne metalurške kulture križevačkog područja

U Likovnoj galeriji Gradskog muzeja Križevci otvorena je u 13. listopada 2020. godine izložba “Prapovijesne metalurške kulture križevačkog područja”. Ovom izložbom križevački je muzej predstavio bogatu građu iz metalurških prapovijesnih razdoblja i kultura pronađenu na križevačkom kraju i susjednim područjima, a građu su posudili Arheološki muzej u Zagrebu i Muzej grada Koprivnice. Izložbu je detaljnije predstavila muzejska savjetnica i autorica ove izložbe Lana Okroša Rožić koja je posebno naglasila kako je riječ o nalazištima koji su obuhvaćeni zaista širokim vremenskim razdobljem, od bakrenog do željeznog doba, te kako je vidljivo da je križevački kraj tek na samom početku s istraživanjima metalurških prapovijesnih razdoblja i kultura. Na otvorenju su koprivnički muzej predstavljali ravnatelj dr. sc. Robert Čimin i kustos Ivan Valent, a među okupljenima je bilo više arheologa iz Zagreba, poglavito Instituta za arheologiju. Izložba je sufinancirana sredstvima Ministarstva kulture i medija, Koprivničko-križevačke županije i Grada Križevaca, a ostaje otvorena do 4. studenoga 2020. godine.

Ravnatelj muzeja postao doktor znanosti

Ravnatelj Muzeja grada Koprivnice Robert Čimin 30. rujna 2020. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu obranio je svoj doktorski rad pod nazivom „Razvoj i prostorna organizacija srednjovjekovnih posjeda na području Gornje Komarnice”. Tijekom studiranja napisan je uz mentorstvo dr. sc. Tatjane Tkalčec s Instituta za arheologiju i prof. dr. sc. Hrvoja Petrića s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Povjerenstvo za obranu doktorskog rada činili su prof. dr. sc. Krešimir Filipec, (predsjednik), prof. dr. sc. Hrvoje Petrić (član) i dr. sc. Tajana Sekelj Ivančan (članica) te su zajednički dodijelili ocjenu summa cum laude, što je najveća ocjena koja se može dobiti. S danom 15. listopada 2020. godine na Fakultet su predani obvezni ukoričeni primjerci i druga potrebna dokumentacija te je dobivena potvrda o stjecanju akademskog stupnja doktora znanosti iz znanstvenog područja humanističnih znanosti znanstvenog polja arheologije.

Tema rada vezana je desetogodišnje autorovo arheološko istraživanje diljem Podravine, odnosno područje Komarničkog arhiđakonata koji je u Popisu župa zagrebačke biskupije 1501. godine podijeljen na Gornju (Superior) i Donju Komarnicu (Inferior Kamarcza). Na tom je području upravna organizacija kroz srednji vijek često bila nejasna, a crkvena gotovo nepromijenjena od 1334. godine pa do kraja srednjega vijeka. Pritom je rad u osnovi podijeljen na dva odvojena dijela, pri čemu se nakon uvodnih poglavlja u prvom osvrće na razvoj srednjovjekovnih posjeda kroz po tri referenta arheološka istraživanja na različitim tipovima srednjovjekovnih lokaliteta: crkve s grobljima, utvrđenja i ruralna naselja. Analizom arheoloških zapisa na pojedinim lokalitetima dobiveni su podaci o vremenu nastanka i trajanja pojedinih posjeda, kao i međusobnim utjecajima na lokalnoj i europskoj razini te kvaliteti života ondašnjih zajednica. Drugi dio povezao je dosadašnja saznanja o promatranom području naslanjajući se na provedenu povijesnu topografiju, a sve u cilju stvaranja novog interdisciplinarnog metodološkog modela istraživanja za razdoblje razvijenoga i kasnoga srednjeg vijeka. Naime, preciznim mapiranjem i ubiciranjem velikog broja arheoloških položaja s povijesnim naseljima ispitane su dosadašnje pretpostavke o granicama vlastelinstava, vesnikata, manjih samostalnih posjeda, ali i crkvene organizacije. Riječ je o razdoblju za koje su nam povijesni pisani izvori donekle dostupni, a koji su uspoređeno s arheološkim zapisima na čak 383 lokaliteta.

Nastavite čitati

Arheološki ostaci pokojnika iz crkve Sv. Nikole pokopani na koprivničkom groblju

Tijekom 2014. i 2015. godine Muzej grada Koprivnice provodio je zaštitna arheološka istraživanja na lokalitetu Koprivnica – Sv. Nikola. Radi se o srednjovjekovnom lokalitetu na kojem su tijekom iskopavanja istraženi ostaci dviju srednjovjekovnih crkava te 77 grobova koji su, s obzirom na vrijeme ukopavanja, podijeljeni u četiri horizonta, a datirani su između druge polovine 11. i 19. stoljeća. Horizonti ukopavanja djelomično prate i razvojne faze crkvi koje su bile podignute na tom mjestu. Prvom horizontu pokopavanja pripadaju grobovi podignuti prije izgradnje prve zidane crkve. Drugom horizontu pripadaju grobovi pokopani za vrijeme funkcioniranja romaničke crkve, jednobrodne crkve s polukružnim svetištem, čije se podizanje smješta u vrijeme 12. / 13. stoljeća. Titular crkve tada je bio sv. Jakov. Do 1290. godine u Koprivnicu dolaze Franjevci koji dvije godine kasnije na sjevernoj strani crkve dograđuju samostanske prostorije. Tri desetljeća kasnije, do 1321. godine, izgrađena je nova crkva čiji je titular Bezgrešno začeće Blažene Djevice Marije. Nova je crkva bila jednobrodna, s visoko postavljenim svodom i poligonalnim svetištem. Izgradnjom i funkcioniranjem ove crkve korespondira i arheološki definirana treća faza funkcioniranja groblja. Franjevci na ovom mjestu borave do 1559. godine kada su zbog velikog požara primorani napustiti crkvu i Koprivnicu. Crkva tada ponovno postaje župna, a kratko ju vrijeme zaposjedaju i protestanti. U duhu reforme gradi se nova, današnja župna crkva sv. Nikole Biskupa posvećena 1657. godine. Ta je crkva na svom zapadnom djelu izgrađena na temeljima ranije, gotičke crkve, i njoj korespondiraju grobovi 4. faze pokopavanja. Nastavite čitati

Zaštitni radovi na Zbirci naivne umjetnosti

Osim izložbenog, odnosno prezentacijskog dijela rada na muzejskim zbirkama, onaj podjednako važan tiče se zaštite muzejske građe. Građa koja jednom uđe u Inventarne knjige muzeja, trajna je obveza svakog trenutnog radnika. Njegova je zadaća da ju sačuva u što boljem i reprezentativnijem izdanju za buduća pokoljenja posjetitelja.

Zaštita muzejske građe počinje preventivnom zaštitom koja tradicionalno obuhvaća osiguravanje povoljne okoline za slike, sigurno i pravilno rukovanje, te protuprovalnu i protupožarnu zaštitu. Preventivna zaštita nastoji spriječiti nastajanje štete, neinterventnim metodama koje nastoje ne zadrijeti u strukturu i materiju slike. Ona stvara uvjete u kojima neće biti potrebna intervencija restauratora. Ne treba zaboraviti da svaka intervencija u tvarnost slike nosi rizik gubitka dijela njene autentičnosti.[1] Stoga se uvjeti izlaganja i čuvanja umjetnina konstantno prate – vlaga i temperatura izložbenog prostora Galerije naivne umjetnosti u Hlebinama svakodnevno se bilježi putem termohigrometra, a stanje spremišta u Hlebinama i Koprivnici provjerava se na mjesečnoj bazi. Količina svjetlosti koja direktno utječe na izložene umjetnine regulirana je rasvjetom i postavljanjem zaštitnih UV folija na krovne prozore hlebinske galerije. U cilju osiguravanja što boljih uvjeta čuvanja, a onda i izlaganja umjetnine zaštićuju omatanjem u Tyvek papir, dok se velika donacija slika Ane Matine (pristigla unutar Donacije dr. Hrvoja Neimarevića) uokvirila u za to predviđene okvire. Tijekom ljetnih mjeseci tehničar Muzeja grada Koprivnice Renato Horvat krenuo je s uokviravanjem 100-tinjak slika Ane Matine smještajući ih u predviđene drvene okvire, štiteći pozadinu slika beskiselinskim kartonima. S obzirom na čestu fluktuaciju umjetnina iz Zbirke naivne umjetnosti po brojnim izložbama, slike i skulpture se u tim prilikama dodatno pregledavaju, brišu ili četkaju, čiste i omataju u zaštitne folije kako bi sigurno stigle do predviđenih odredišta, a sve u suradnji voditelja Tehničkog odjela Saše Hrenića, više muzejske tehničarke Sanje Vrgoč i više kustosice Helene Kušenić. Nastavite čitati

Muzej prijavio 14 programa prema Ministarstvu kulture za financiranje u 2021. godini

S 1. listopada 2020. godine završen je Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2021. godinu raspisan od strane Ministarstva kulture i medija od 1. rujna ove godine. Kao i svake godine Muzej grada Koprivnice mjesecima prije pripremao je programe za prijavu na isti natječaj te se odlučio za prijavu čak 14 programa u uistinu najrazličitijim programskim područjima. Ukupna vrijednost svih prijavljenih programa iznosi 1.651.542,23 kune, a od čega je 802.875,00 kune traženo sufinanciranje, što bi bilo gotovo polovina potrebnih sredstava, dok se preostali dio planira namaknuti u proračunima Grada Koprivnice, Koprivničko-križevačke županije, Grada Đurđevca i nekoliko općina, sponzora, vlastitih sredstava i sredstava stranih organizacija. Nastavite čitati

Održan skup o Ivanu Večenaju

Ove subote, 3. listopada 2020. godine, finalizirano je obilježavanje 100 godina rođenja Ivana Večenaja. U njegovoj rodnoj Goli, točnije u Galeriji Ivan Večenaj održan je Stručni skup pod nazivom Z on kraj Drave. Naziv Skupa geografski locira mjesto inspiracije, života i stvaranja velikog kreativca, ali i upućuje na njegovu istoimenu uglazbljenu pjesmu i nosi kajkavski dijalekt kojeg Večenaj brižno čuva i bilježi za buduća pokoljenja. Stručni skup nastojao je potvrditi dosadašnja saznanja o stvaralaštvu Ivana Večenaja, ali i potaknuti nove, inovativne analize i perspektive te kritički sagledati i (re)valorizirati umjetnički rad Ivana Večenaja, uz jednako vrijedan osvrt na njegovo bogato književno i leksikografsko nasljeđe. Skup je započeo pozdravom domaćina pa se u ime obitelji Večenaj obratila Petra Večenaj Živičnjak, dok je u ime suorganizatora Muzeja grada Koprivnice prisutne pozdravio ravnatelj Robert Čimin. Potom su prisutne pozdravili načelnik Općine Gola dr. Stjepan Milinković, zamjenik župana Koprivničko-križevačke županije Ratimir Ljubić te predstavnik Ministarstva kulture Republike Hrvatske, pročelnik Konzervatorskog odjela u Bjelovaru Milan Pezelj. Kroz program Stručnog skupa prisutne je vodila Vesna Peršić-Kovač. Nastavite čitati

Radno vrijeme uz Podravske motive

Obavještavamo naše drage korisnike i pratitelje muzeja kako će Galerija Koprivnica i Galerija Mijo Kovačić povodom obilježavanja manifestacije 26. Podravski motivi raditi u produženom radnom vremenu kako slijedi: subota (3.10.2020.) od 10,00 do 18,00 sati; nedjelja (4.10.2020.) od 10,00 do 18,00 sati. Ostali muzejski objekti rade prema redovnom radnom vremenu: Muzej grada Koprivnice subota-nedjelja (3.-4.10.2020.) od 10,00 do 13,00 sati; Galerija naivne umjetnosti, Hlebine subota-nedjelja (3.-4.10.2020.) od 10,00 do 14,00 sati. Veselimo se Vašem dolasku!

Stručni skup “Z on kraj Drave” u Goli

Muzej grada Koprivnice i u narednim tjednima nastavlja uspješnu suradnju s lokalnom zajednicom, privatnim zbirkama i drugim muzejskim institucijama. Suradnja koja je započela izložbenim predstavljanjem djela Ivana Večenaja iz lokalnih privatnih zbirki, nastavila se kroz interdisciplinarni projekt Oni i mi, o povijesti javnog zdravstva u Koprivnici i okolici, potvrdit će se organizacijom stručnog skupa Z on kraj Drave 3. listopada 2020. godine od 13,00 sati u čast 100. rođendana Ivana Večenaja u istoimenoj galeriji u Goli. Naziv skupa geografski locira mjesto inspiracije, života i stvaranja velikog kreativca, ali i upućuje na njegovu istoimenu uglazbljenu pjesmu i nosi kajkavski dijalekt kojeg Večenaj brižno čuva i bilježi za buduća pokoljenja. Kroz izlaganja dr. sc. Dragutina Feletara, Marijana Špoljara, Božice Jelušić, Vjekoslava Prvčića, Mihaele Cik i Helene Kušenić cilj skupa jest potvrditi dosadašnja saznanja o stvaralaštvu Ivana Večenaja, ali i potaknuti nove, inovativne analize i perspektive te kritički sagledati i (re)valorizirati umjetnički rad Ivana Večenaja, uz jednako vrijedan osvrt na njegovo bogato književno i leksikografsko nasljeđe.

Nakon toga je organiziran posjet i vodstvo kroz Etno-kuću Večenaj, rodnu kuću Ivana Večenaja, gdje će se tom prilikom postaviti i odgovarajuća spomen-ploča od strane Muzeja grada Koprivnice. U organizaciji TZ područja Središnja Podravina i TZ Koprivničko-križevačke županije postavit će se i odgovarajuća turistička informativna tabla, a program upotpuniti literarni nastupi učenika Osnovne škole Gola. Program će se održati sukladno trenutno važećim epidemiološkim mjerama.

Otvorenje Zbirke Franjevačkog samostana

Franjevci (lat. Ordo Fratrum Minorum) ili Red male braće su katolički red kojeg je 1209. utemeljio Sv. Franjo Asiški i sastavio mu pravilo prosjačkog reda. U širem smislu franjevci označavaju tri reda, kojima je začetnik Sv. Franjo, kao i kongregacije koje se naslanjaju na Franjino redovničko pravilo. Prvi red ili franjevci u užem smislu, muški je red koji je 1209. godine odobrio papa Inocent III., a konačno pravilo potvrdio 1223. godine papa Honorije III. Uz tri uobičajena zavjeta; siromaštvo, čistoću, poslušnost; posebno ističu »opsluživanje evanđelja Gospodina našega Isusa Krista«, strogo odricanje od svakog posjedovanja te život od darova i vlastitoga rada. Drugi red je ženski, a prema sv. Klari Asiškoj, koja je red utemeljila 1212. sa Sv. Franjom, zovu se i klarise (lat. Ordo Sanctae Clarae). Treći red (lat. tertiarii: trećoredci) osnovan je za svjetovnjake 1221. godine. U njega mogu stupiti muškarci i žene, oženjeni i neoženjeni, koji žive građanskim životom i zanimanjem, ali obdržavaju pravilo sv. Franje.

Dolazak franjevaca u Koprivnicu zbiva se 1290. godine. Nakon požara 1559. godine primorani su otići te tada započinje njihova gotovo stoljetna borba da povrate svoj posjed. Ponovni povratak u Koprivnicu zbiva se 1657. godine, od kada su, uz kratkotrajne prekide, kontinuirano prisutni. Nastavite čitati

Otvorena naiva na “Branju grojzdja”

Uspješna međumuzejska suradnja Muzeja grada Koprivnice i Muzeja grada Pregrade Zlatko Dragutin Tudjina započeta početkom godine u izložbenom projektu Slovenska naiva u Hlebinama nastavljena je u srijedu 23. rujna 2020. godine dolaskom podravske naive u Pregradu. Istoimena izložba upriličena je kao dio 50. izdanja manifestacije Branje grojzdja pa se izložba tematikom veže upravo uz alate, poslove i druženja uz (berbu) vinograda. Predstavljeno je 20 umjetnina 18 autora iz Zbirke naivne umjetnosti Muzeja grada Koprivnice kroz crtež i slike na staklu i platnu. Unatoč zadanoj tematici, izložba pruža i pregled stvaralaštva Hlebinske škole, počevši od najstarijih majstora i pripadnika prve generacije pa sve do današnjih nastavljača tradicije. Na izložbi su tako predstavljeni radovi: Mirka Viriusa, Franje Mraza, Mije Kovačića, Franje Filipovića, Dragana Gažija, Branka Lovaka, Ane Bocak, Pere Topljaka, Ljubice Hladnić, Zlatka Filipovića, Željka Seleša, Branka Viriusa, Željka Kolareka, Josipa Gregurića, Branka Matine, Petra Petrovića, Milana Horvata – Hlebinskog i Stjepana Đukina. Otvorenje izložbe održalo se 23. rujna u 19 sati ispred pregradskog muzeja. Tom prilikom nazočne je pozdravio ravnatelj Muzeja grada Pregrade Davor Špoljar, o izložbi je govorila viša kustosica Muzeja grada Koprivnice, dok je izložbu otvorio ravnatelj Muzeja grada Koprivnice Robert Čimin. Glazbenu pratnju otvorenju osigurali su članovi TS KUD-a Pregrada. Po završetku službenog otvorenja, a uz pridržavanje svih epidemioloških mjera posjetitelji su razgledali izložbu uz individualna vodstva, prema željama posjetitelja. Izložba ostaje otvorena kroz dva mjeseca i može se razgledati do 23. studenog 2020. godine. Nastavite čitati