U svakodnevnom muzejskom poslu osobitu pozornost važno je posvetiti obrazovnoj ulozi muzeja i njegovom aktivnom sudjelovanju u odgoju. Zato program Muzej u školi uključuje suradnju sa svim školama s područja Koprivnice, pojedine i dogradnju programa kroz suradnju s većim brojem škola upravo iz Županije kako bi učenici imali mogućnost besplatnog korištenja muzejskih sadržaja, ako ne u Muzeju, onda u svojim školama. Uz stručne muzejske djelatnike u školi polaznici mogu bolje naučiti što radi kustos, muzejski pedagog, knjižničar ili dokumentarist i zašto je važno da u muzeju rade računovođa, spremačica i domar. O zanimanjima u muzeju, predmetima, umjetninama, običajima i usmenoj predaji  nedavno su naučili učenici trećih razreda Osnovne škole Braće Radić, a posebna su znanja o vođenju Muzeja i poslovima arheologa dobili iz prve ruke od ravnatelja Roberta Čimina te su uz muzejsku pedagoginju Mašu Zamljačanec naučili više o kulturnoj baštini, poznatim svjetskim umjetnicima te crtačkim tehnikama u kratkoj likovnoj radionici inspiriranoj serijom crteža životinja koje je Pablo Picasso izradio u jednom potezu. Osim za učenje o kulturi i zavičaju ovaj je program postao dobar temelj za ono što učenike čeka do kraja školske godine – istraživanje starih predmeta u svojoj neposrednoj blizini, domu ili obiteljskoj zbirci i pripremu izložbe koju će pratiti i katalog. U ovom će im poslu pomoći učiteljice Narcisa Kolar i Vesna Petrušić, ali i koprivnički muzealci. Nastavite čitati →

Jedan od zaštitnika vinograda i vinogradara uz, u nas najpoznatijeg Martina, svakako je sveti Vinko, čiji se spomen dan 22. siječnja osobito svečano obilježavao u podravskim vinogradarskim područjima. Tog dana vlasnik je bio dužan obići svoj vinograd i odsjeći nekoliko grana vinove loze. Te grane stavljale su se u posudu s vodom, na toplo i svijetlo mjesto, kako bi potjerale lišće i grozdove na temelju kojih se predviđao budući urod. Ponegdje je ovaj običaj bio popraćen dodatnim radnjama kao što su škropljenje loze kapljicama vina te vješanje dimljenih kobasica na grane, čime se na simboličan način željela osigurati rodnost i plodnost vinograda tijekom naredne godine, ali i zaštita od bolesti, tuče i mraza. Smatralo se da je lijepo vrijeme na Vincekovo znak dobre berbe grožđa, a o tome svjedoči i izreka: “Če Vinka sunce peče, v lagve vino teče!” Nakon obavljanja obreda vinogradar se s društvom obično počastio navedenim kobasicama i proveselio uz “kupicu” domaćeg vina. Danas se u podravskim kletima ovaj dan obilježava pravim gozbama na kojima se osim “goričkog gulaša” pripremaju različiti specijaliteti poput srnećeg paprikaša, pečenih riba te domaćeg kruha iz krušne peći, a “goričari” se natječu u njihovoj pripremi. Ipak jedna karakteristika običaja ostala je ista kao i u prošlosti: ovim veselicama u pravilu žene nemaju pristup.

Nakon zimskih praznika u petak, 17. siječnja 2020. godine održan je sat umjetnosti uz stručno vodstvo za učenike Gimnazije Fran Galović Koprivnica uz izložbu Otkrivanje slikarskih tajni – InfraredArt. Predavanje naslova Otkrivanje tajni starih majstora i modernih umjetnika u bliskom infracrvenom području – Iznenađenje dvostrukim slikama – IR slikarstvo održala je sama autorica izložbe, Dijana Nazor.
Autorica je uz prezentaciju govorila o spoju umjetnosti i znanosti, svojstvu pigmenata boje/bojila u vizualnom i bliskom infracrvenom svjetlu i detaljno predstavila metodu namjernoga, ciljanog slikanja dvostrukih slika jedinstvenu u svijetu. Tako je 40-ak gimnazijalaca slike nakon predavanja o dvostrukim i skrivenim slikama iz povijesti umjetnosti, promatralo slike Dijane Nazor prvo golim okom apstraktne slike na površini platna, a onda su infracrvenom kamerom otkrivali figurativno slikarstvo – portrete, autoportrete te poruke i citate poznatih umjetnika.

Druženje s umjetnicom završilo je kratkim razgovorom o originalnim likovnim rješenjima u kontekstu vidljivog i nevidljivog sloja slike. Izložba Dijane Nazor će nakon Varaždina i Koprivnice biti predstavljena u Prelogu, Trakošćanu i zagrebačkom Muzeju Mimara. Nastavite čitati →

Zimska škola hrvatskoga folklora koju već dvadeset šestu godinu za redom organizira Hrvatska matica iseljenika posljednjih nekoliko godina održava se u Koprivnici. Ove godine škola ima stotinu i pedeset polaznika iz Njemačke, Švicarske, Austrije, Mađarske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Argentine te iz čitave Hrvatske. Uz stručni i nastavni program koji ove godine obuhvaća plesove i glazbu panonskog područja, za polaznike škole članovi Zajednice kulturno-umjetničkih udruga Koprivničko-križevačke županije u večernjim terminima pripremaju bogat kulturno-umjetnički program, predavanja i radionice pomoću kojih prezentiraju bogatu folklornu baštinu, umijeća i običaje Podravine i Prigorja. U okviru navedenog programa u utorak, 7. siječnja predstavljen je projekt Muzeja grada Koprivnice i Udruge žena Peteranec proveden tijekom 2019. godine pod nazivom Umijeće izrade peteranskog veza filea.

Projekt je predstavila etnologinja i viša kustosica u Muzeju grada Koprivnice Vesna Peršić Kovač koja je objasnila ulogu i zadatke nositelja kulturnog dobra te baštinskih ustanova u njegovu očuvanju, prezentiranju i prenošenju. Nakon prikazivanja dokumentarnog filma snimljenog tijekom provođenja projekta, polaznici škole su se uz pomoć vezilja iz Peteranca i voditeljice radionice veza Katice Erdec okušali u izradi filea koji je još 2015. uvršten na Listu preventivno zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske. Nastavite čitati →

S krajem 2019. godine Ministarstvo kulture na službenim je mrežnim stranicama započelo s objavama rezultata Poziva za predlaganje programa javnih potreba u kulturi za 2020. godinu pa tako i u muzejskoj djelatnosti. Ukupno je na razini Hrvatske razmatrano 472 prijedloga programa od kojih je odobreno njih 259 u ukupnom iznosu od 4.694.500 kn. Među njima je Muzeju grada Koprivnice odobreno ukupno 55.000 kn za veći broj programa među kojima se nalazi šest objedinjenih izložbi, više pedagoško-edukativnih programa i dva programa zaštite muzejske građe.

U predstavljanju muzejskog fundusa odobrena su sredstva za izložbu „Igra staklenih perli: staklo u zbirkama Muzeja grada Koprivnice“, potom za gostujuće muzejske izložbe „Avari i Slaveni“ koja se radi u suradnji s Arheološkim muzejom u Zagrebu te retrospektiva „Ivane Popović“ u suradnji s Muzejom suvremene umjetnosti, a čija su predstavljanja planirana u Galeriji Koprivnica. U zgradi Muzeja početkom svibnja predstavit će se izložba o koprivničkim postrojbama u VRO „Bljesak“, a u hlebinskoj galeriji dva velikana hrvatske naivne umjetnosti: Ivan Večenaj uz 100. obljetnicu te Ivan Rabuzin ususret 100. obljetnici rođenja. Za sve navedeno odobreno je 26.000 kn. Pedagoško-edukativni programi Muzeja popratit će se s 9.000 kn, a usmjereni su na populaciju djece i mladih koja zahtjeva društvenu pažnju i nalaženje načina da ih se izravno uključi u sam sukus kulturnog života naše zajednice. Pritom je tu nastavak održavanja ljetnog dječjeg kampa „KUL Hlebine“, ali i niz novoosmišljenih programa u stvaranja osobitog odnosa prema publici potičući njihovu participativnost i širu uključenost. Kako je osnovna zadaća svakog muzeja čuvanje kulturne baštine tako je temeljem izrađenog petogodišnjeg plana zaštite koprivničkog fundusa Ministarstvo uočilo potrebo davanja potpore kroz preventivnu zaštitu i konzervatorsko-restauratorske zahvate na muzejskoj građi u visini 20.000 kn. Riječ je o skupu mjera i postupaka kojima se želi usporiti ili spriječiti propadanje predmeta kulturne baštine prouzročeno prirodnom ili ljudskom aktivnošću, a što je preduvjet za njegovo izlaganje javnosti.

Gledajući raspodjelu sredstava na nacionalnoj i regionalnoj razini uočava se zadovoljstvo s osiguranim iznosom u odnosu slične i veće ustanove, a poglavito ukoliko se u obzir uzme kako će sredstvima Grada Koprivnice i Koprivničko-križevačke županije muzejska djelatnost doseći iznos od oko 200.000 kn u 2020. godini.

U subotu, 28. prosinca 2019. godine izložbom „Pet lica u gostima“ priveli smo kraju ovogodišnju izložbenu sezonu. U čast svečane proslave 100. obljetnice dvorane Domoljub predstavili smo  pet lica koja su prisustvovala i otvorenju Domoljuba nakon prve velike obnove 1954. godine, a čine ih: Ivan Generalić, Ivan Večenaj, Mijo Kovačić, Dragan Gaži i Franjo Filipović. Stoga izložba predstavlja 10 umjetnina navedenih autora iz 1950./1954. godine.

Nakon početnih izložbi u 30-im i 40-im godinama, sredina prošlog stoljeća Ivanu Generaliću, a i naivi općenito, donosi veliki uzlet i afirmaciju na svjetskoj razini. Radovi sredine prošlog stoljeća donose nastavak početno „zadanog“ bilježenja svakodnevnog života, poznatog iz osobnog iskustva te otkriva osnovne premise naive utemeljene na plošnom crtežu, lokalnom koloritu, otvorene skale, naglašavanje ritmičnosti i simetričnosti kompozicije, ali i sklonost prema razvijanju tonskog slikarstva i zanimanje za tematiku pejzaža. Osim inozemnih uspjeha Generalić u to vrijeme (i ranije, još od druge polovice 1940-ih) oko sebe okuplja mlade znatiželjnike koji ponukani njegovim uzletom kreću njegovim stopama. Dragan Gaži od djetinjstva je volio crtati, no pravi poticaj dobiva nakon posjeta susjeda Ivana Generalića i upoznavanjem Krste Hegedušića 1946. godine. Izložba otkriva kako je u početku stvaralaštva slikao tipičnu svakodnevicu svoga sela u realističko-verističkom tonu, u čistim plohama jasnih obrisa bez previše detaljiziranja s početnim zanimanjem za (auto)portrete pa kojima će poznati najcjenjeniji naivni autor. Dobar glas daleko se čuje pa je onaj o Hlebinskoj školi doputovao i do Ivana Večenaja u nedalekoj Goli. Rane slike karakterizira bogatstvo i zgusnutost detalja, zbrajanje i slaganje elemenata s izraženom socijalnom notom i dostojanstvenim prikazom teškoća življenja, ali i i hvatanja u koštac s mračnim / noćnim prizorima (koje u 1950-ima intenzivno slika i Ivan Generalić), naglašenim chiaroscurom i intrigantnim odabirom i spletom kolorita kojeg ovakav pristupa dodatno ističe, Ivan Večenaj već u samim počecima pokazuje individualnost i samouvjerenost. Jarki kolorit naslijedit će Franjo Filipović koji slikati i izlagati počinje 1946. godine pod utjecajem rođaka Martina Mehkeka i Ivana Večenaja. Stoga u njegovim slikama susrećemo svakodnevicu arhaičnog sela obilježenu izrazitom dramatikom i ekspresionizmom u koloritu te naglašenim stilizacijama. Njegov autentični stil obilježen plošnim tretmanom elemenata često shematiziranih, svijetlim koloritom, blagim jedva nazirućim konturiranjem koje slici osigurava bolju prozračnost, atmosferičnost i sugestivnost. Snažna sugestivnost odlika je zadnje faze stvaralaštva jedinog danas živućeg velikana Hlebinske škole Mije Kovačića koji talent i volju za crtanje i slikanje također pokazuje od najranijih dana. Odrasta u Gornjoj Šumi u blizini rijeke Drave koja će u njegovom stvaralaštvu biti jedno od glavnih uporišta. Nakon susreta s Generalićem i njegovim slikama Mijo Kovačić kreće stazama Hlebinske škole u početku sljedeći zadane teme, tehnike i načine gradnje slike. Rani radovi pokazuju  bazičnost u pristupu kroz temu i odabir toplog lokalnog kolorita otvorenih boja, simetrične horizontalno usmjerene kompozicije s jasno odijeljenim pozadinskim planovima koji rudimentarno sugeriraju dubinu što će vremenom tehnički i inventivno usavršiti. Nastavite čitati →

Obavještavamo naše drage korisnike i prijatelje muzeja kako će svi muzejski objekti (Muzej grada Koprivnice, Galerija Koprivnica, Galerija Mijo Kovačić) na Badnjak 24. prosinca 2019.  raditi skraćeno od 8 do 13 sati. Ostale dane radno vrijeme je redovno.

Sretan Božić, sretnu i uspješnu 2020. godinu žele Vam zaposlenici Muzeja grada Koprivnice!

Najzanimljiviji dio posla arheologa je za mnoge svakako kopanje. Mogućnost istraživanja nečega što je stoljećima ili tisućljećima bilo zakopano pod zemljom i spoznaja da ste vi upravo ta osoba koja je to pronašla. Što je nalaz zanimljiviji i rjeđi, sreća i veselje eksponencijalno raste. U tim situacijama bude vriske, smijanja, plesa, u nekim slučajevima i prekida posla za taj dan!

No, kada dođe vrijeme obrade iskopanog materijala tek tada počinje pravi  najveći dio posla. Sve očistiti, obraditi, nacrtati, uzet knjige i čitati te na kraju i pisati. Iako najveći dio pokretnog materijala koji se nalazi na arheološkim lokalitetima predstavljaju nalazi ulomaka keramičkih posuda istražujući groblja i naselja često se pronalaze i predmeti izrađeni od metala. Budući da metalni predmeti u zemlji korodiraju njih je po završetku arheoloških iskopavanja potrebno uputiti na konzervatorsko-restauratorsku obradu. Budući da Muzej grada Koprivnice nema vlastiti radionicu materijal se posljednjih godina šalje kolegama u Gradski muzej Vinkovci ili u Gradski muzej Sisak. Nastavite čitati →

Unazad stotinu godina postojanja dvorana Domoljub, kao kultno kulturno mjesto grada Koprivnice, proživjela je brojne obnove i adaptacije kako bi se uskladila sa suvremenim potrebama društva i duhom određenog vremena u kojem je djelovala. Iz iste usklađenosti tek desetljeće kasnije izniknulo je Udruženje umjetnika Zemlja koje je odigralo važnu ulogu u formiranju kulturnog identiteta čitave Podravine kroz pojavu naivnog slikarstva u Hlebinama. Razdoblje od 1930-ih pa do 1950-ih godina formiralo je glavne uporišne točke hrvatske naive, a koncentričnim širenjem diljem Podravine i šire doprinijelo je raznolikosti izričaja, kreativnosti i inovacije. Vrijeme je to formiranja tzv. druge generacije Hlebinske škole koja se osim susretima i savjetima s Krstom Hegedušićem, formirala i na temelju umjetničkih djela slikara u usponu – Ivana Generalića. Upravo se njegov uzlet i početni zamah druge generacije ponovno poklapa s „novim zamahom“ i obnovom Domoljuba 1954. godine.

Danas, 65 godina kasnije, u čast još jednog novog ruha Domoljuba, otvara se rekreacijska izložba u organizaciji Muzeja grada Koprivnice pod nazivom “Pet lica u gostima” u njezinu predvorju 28. prosinca 2019. godine u 10,30 sati, a kojom se prisjeća na tada izlagane autore (Ivana Generalića, Ivana Večenaja, Miju Kovačića, Dragana Gažija i Franju Filipovića) s radovima iz iste godine (1954.) ili istog desetljeća. Izložba ostaje otvorena do 31. siječnja 2020. godine (Noć muzeja), a realizirana je sredstvima Grada Koprivnice i Pučkog otvorenog učilišta Koprivnica.

Kraj godine obično je vrijeme kada je potrebno pogledati unatrag i vidjeti što je sve odrađeno, a za što nikako nije dovoljno tek nekoliko rečenica. Otvaranjem Galerije Mijo Kovačić pokrenut je novi ciklus Hlebinske škole, koju je u 1,5 godinu posjetilo gotovo 10.000 korisnika na preko 130 različitih događanja. Vraćena je i Kovačićeva otuđena „Jama“ nakon 25 godina izbivanja iz Hlebina, gostovalo se u slovenskom Trebnju, a počeli su i građevinski radovi na obnovi hlebinske galerije. Među 20-ak realiziranih izložbi vidljiv je osjet prema domaćim umjetnicima poput Romana Baričevića, zatim su tu bili muzeološki zahtjevniji projekti Arbor mundi, DAB i onaj posvećen 100 godina djelovanja Domoljuba. Sveukupno je izlagačke prostore posjetilo 15.000 korisnika, što je zadovoljavajuće u situaciji kad je središnja muzejska zgrada većinu godine bila nekorištena za izlaganje, a hlebinska galerija zatvorena pola godine.

U nacionalnim okvirima Muzej je bio domaćin Edukativne muzejske akcije (EMA) na temu „(Pre)hrane“, a edukativni iskorak učinjen je za osnovnoškolski uzrast Koprivnice priređivanjem knjižice „Kulturni vodič Koprivnice“ koja je svih 2.500 gradskih učenika dočekala u školskim klupama. Kao jedini gradski muzej samostalno je predstavljena nakladnička djelatnost na Interliberu i to vrlo uspješno. U znanstvenom polju održana je 1. ljetna škola (bio)arheologije na lokalitetu Đurđevac – Sošice u suradnji s Institutom za antropologiju i Sveučilištem Mississippi State (SAD), postavljene su oznake kulturnog dobra na Spomen području Danica i Sinagogi, a rezultati projekta TransFER predočeni su na Renesansnom festivalu eksperimentalnom radionicom „Tajne željeza“ u suradnji s Institutom za arheologiju. Pored toga, odraženo je 30-ak drugih radionica, pripremljena su i prijavljena dva EU projekta obnove muzejske infrastrukture, a osnažen je rad na inventarizaciji predmeta i sistematiziranju zbirki kao osnovni preduvjet razvoja muzealnosti u najširem pogledu.

Muzej tako umnogome odskače od normativa regionalne muzejske djelatnosti, sve više dobiva na važnosti u svojoj zajednici, a da pritom nimalo ne odmiče od baštine i identitetskih vrijednosti o kojima skrbi.