Proces nastanka novog stalnog postava

Suvremena muzejska praksa govori da je prema novim stalnim postavima u muzejskim objektima potrebno pristupiti procesom koji se odvija kroz nekoliko faza. Tako je bilo i u sklopu EU projekta „Vinski folklor kao povijesni identitet Podravine i Pomurja“ (reVITAlize), program INTERREG V-A prekogranične suradnje Mađarska – Hrvatska 2014.-2020. za postav pod nazivom „Samo je vu goricaj živlenja pravi raj“. Isti će se u podrumskim prostorijama Muzeja grada Koprivnice svečano otvoriti 16. rujna 2022. godine u 12 sati, a prethodilo mu je više od godine dana pripremnih predradnji kako bi se u konačnici stvorio kvalitetan kulturno-turistički proizvod.

Za početak je angažirana tvrtka Muze d.o.o. za savjetovanje i upravljanje u kulturi i turizmu iz Zagreba za izradu Interpretacijski plana stalnog postava, kao jedne od najreprezentativnijih koja se bavi kulturnom baštinom. U suradnji s muzejskim stručnjacima radilo se na odabiru i opisu baštinskih fenomena (materijalnih i nematerijalnih), prepoznavanju ciljeva, dionika i ciljnih skupina interpretacijskog plana i stalnog postava, određivanju glavne interpretacijske poruke stalnog postava i s njom povezanih poruka izložbenih cjelina, prepoznavanju opisivanje najznačajnijih tema i priča u skladu s glavnom porukom i porukama izložbenih cjelina, prijedlogu i opisu interpretacijskih medija prezentiranja tema i priča te odabir potrebne opreme, kao i prijedlogu knjige standarda i suvenira sukladno stalnom postavu. Kroz polugodišnju suradnju iznjedren je dokument koji je odredio dvije glavne teme: tradicijsko vinogradarstvo i pučka pobožnost. Nastavite čitati

Provedena probna arheološka istraživanja u Koprivničkom Ivancu

Muzej grada Koprivnice završio je novo arheološko istraživanje usmjereno na istraživanje antičkog i kasnoantičkog razdoblja na prostoru Podravine. Riječ je o probnom arheološkom istraživanju lokaliteta Log 1 koje se u dva tjedna odvijalo na prostoru Općine Koprivnički Ivanec, prema Đelekovcu. Lokalitet Log 1 je  bilo višeslojno naselje na kojem su tijekom dosadašnjih terenskih pregleda utvrđeni nalazi srednjeg brončanog doba, mlađem željeznog doba i Rimskog Carstva. Cilj ovog istraživanja bilo je utvrđivanje kontinuiteta naseljavanja položaja tijekom (kasno)antičkog razdoblja, tj. definirati do kada je naselje funkcioniralo. Žele se rasvijetliti nepoznanice što se događa s antičkim naseljima tijekom 4. / početka 5. stoljeća, tj. zašto većina njih u to vrijeme prestaje funkcionirati. Nastavite čitati

Izložba portreta Roberta Gojevića u Gradskom muzeju Virovitica

Nakon Galerije Koprivnica u svibnju, u Gradskom muzeju Virovitica u subotu 13. kolovoza 2022. godine u 18 sati otvara se izložba studijskih portreta Roberta Gojevića snimljenih povijesnim procesom mokrog kolodija na staklenoj ploči. Radi se o još jedno uspješnoj međumuzejskoj suradnji muzeja iz Koprivnice i Virovitice. Autorsku koncepciju potpisuje povjesničarka umjetnosti i viša kustosica Muzeja grada Koprivnice Draženka Jalšić Ernečić, dok je za kustosku koncepciju u Dvorcu Pejačević zadužena viša kustosica i ravnateljica Mihaela Kulej. Izložba predstavlja album sto studijskih portreta poznatih i slavnih iz svijeta umjetnosti, kulture i medija koje je u posljednjih desetak godina u tehnici mokrog kolodija na staklenoj ploči snimio zagrebački umjetnički fotograf Robert Gojević. Nastavite čitati

Muzejska čestitka!

Dragi prijatelji muzeja, dana 5. kolovoza obilježavamo Dan pobjede i domovinske zahvalnosti kao i Dan hrvatskih branitelja i prisjećamo se pobjede koja nam je donijela samostalnost i neovisnost. Ovaj dan obilježavamo s velikom ponosom i na nama je da nikada ne zaboravimo žrtvu naših branitelja i damo svoj doprinos u stvaranju još bolje, perspektivnije, snažnije i prosperitetnije domovine nam Hrvatske. Čestitamo svim braniteljima njihov dan – Dan hrvatskih branitelja, a svim ostalima Dan pobjede i domovinske zahvalnosti.

Vrata Zvijezde u Galeriji Koprivnica

U sklopu međumuzejske razmjene programa u petak, 29. srpnja 2022. u 19 sati u Galeriji Koprivnica otvaramo izložbu „Vrata Zvijezde“. Muzeji grada Karlovca u proteklih su nekoliko godina iznijeli nekoliko novih otkrića, predstavljenih izložbom Vrata Zvijezde, održanom u Karlovcu od travnja 2021. do travnja 2022. Autori izložbe su Matea Galetić i Igor Čulig. Izložba je koncepcijski zamišljena kao gostujuća što je autorima bila glavna misao vodilja i od presudne važnosti za afirmaciju teme u muzejskim prostorima diljem Hrvatske. Izložba je u sažetom obliku do sredine srpnja gostovala u prostorijama Hrvatskog kulturnog društva Napredak u Zagrebu, a Koprivnica je odabrana kao prvo mjesto ukupnog gostovanja zbog Karlovcu bliskog povijesnog nastanka i razvoja.

Izložba je koncepcijski zamišljena u dvije cjeline. Prva cjelina daje odgovor na pitanje: znamo li po čemu hodamo? Kroz nacrtnu dokumentaciju s arheoloških iskopavanja, fotografije i snimke, te iscrpne legende koje pokazuju nalaze i stratigrafske odnose pokušavamo odgovoriti na zadano pitanje. Druga cjelina daje odgovor na pitanje: znamo li kako su vrata nekad izgledala? Detaljan prikaz Zvijezde kroz staru nacrtnu dokumentaciju, animirane prikaze gradnje gradskih ulaza i 3D legende/makete također sugeriramo odgovor na pitanje.

Izložbu je financijski podržalo Ministarstvo kulture i medija RH, Karlovačka županija i Grad Karlovac. Organizatori gostovanja su Muzej grada Koprivnice i Muzeji grada Karlovca, a u Galeriji Koprivnica može se razgledati do 21. kolovoza 2022. godine.

Sanjivi prizori jesenskog vinograda u muralu Ivana Andrašića

Slikarstvo Ivana Andrašića vješto balansira na razmeđi figuracije i apstrakcije, između naivne i suvremene umjetnosti. Ivan Andrašić (21. 12 1959., Molve), jedan od najaktivnijih slikara koprivničke scene, kao samouk počinje slikati vrlo rano, u maniri hrvatske naive, a prvu izložbu priređuje već 1971. godine. U početku se fokusira na slikanje na staklu i crtež solidne grafičke čistoće. Tijekom vremena pitomi pejzaž molvarske okolice se pročišćava do nadrealne jasnoće, u kojoj meki krajolik Podravine poprima putene obline žena, a ženski se likovi spajaju s blagim i erotiziranim tlom Podravine. Otkrivanje mekoće i paučinaste prozračnosti kao izuzetno snažnog izražajnog sredstva, vodilo je otkriću i prihvaćanju akvarela kojim ostvaruje spontani odmak od prepoznatljive podravske manire k pejzažnom slikarstvu, od akademski korektnih bilježaka do duboko osobnih impresija.

Bilogora u jesen (2022.) novi je mural u stalnom postavu podruma Muzeja grada Koprivnice, koji obuhvaća sve navedene značajke, a nastao je u okviru EU projekta „Vinski folklor kao povijesni identitet Podravine i Pomurja“ (reVITAlize) koji se provodi u okviru programa INTERREG V-A prekogranične suradnje Mađarska – Hrvatska 2014 – 2020. Eterični krajolik podravske nizine protkan je akcentima figuracije koja se rasplinje u nekoliko prizora. Prateći putanju od rane jeseni pri ulazu do kasne jeseni na dnu hodnika figuracija se najjasnije ocrtava u arhitekturi podravske klijeti i osnovnim predmetima za skladištenje i preradu grožđa (bačvama i kacama). Središnja vertikalna os naglašena je prikazom debla fluentnih mekih poteza pridonosi simetričnosti prizora. Mrtva priroda, stol „podravskog obilja“ (kruha, špeka i sira) pružaju naznaku ljudske prisutnosti. Forme trsja s andrašićevski prepoznatljivim kružnim oblicima komuniciraju s nasuprotnim vitrinama i predmetima podrumskog postava. Kružne forme u trsju rastaču se u mrlje živih zemljanih tonova. Naracija i figuracija iz podnožja u predjelu neba prelazi u razlivene apstrahirane forme, transparentno providne nanose boja s vidljivim potezima kista. Vještim perspektivnim oblikovanjima prostora cjelokupnost murala lako je čitljiva unatoč smanjenoj mogućnosti prostornog odmaka. Taj mali odmak privlači promatrača u sliku uvodeći ga u priču vinogradarstva i pučke pobožnosti u nastavku podrumskih prostorija, novog stalnog postava koji će se otvoriti za javnost početkom jeseni. Nastavite čitati

Skriveno lice Koprivnice u Miklinovcu

Muzej grada Koprivnice pokrenuo je program „Skriveno lice Koprivnice“ koji se odvija u koprivničkim kvartovima, a uključuje akcije digitalizacije fotografija, razglednica i predmeta iz privatnih zbirki te prikupljanje priča o pojedinom kvartu. Podijelite i vi svoja sjećanja, donesite predmete i fotografije za koje mislite da su važni za povijest kvarta, a mi ćemo ih fotografirati, vaše ćemo priče zapisati i snimiti i nakon toga predstaviti na internetskoj stranici Skriveno lice Koprivnice. Tako ćemo zajedno stvarati novi digitalni muzej grada, besplatno dostupan svima za istraživanje i učenje o gradu.

Akcija prikupljanja sjećanja u kvartu Miklinovec bit će 14. i 15. srpnja 2022. od 10,00 do 14,00 sati u Osnovnoj školi Braće Radić gdje Vas iz Muzeja čekaju etnologinja Vesna Peršić Kovač i povjesničarka umjetnosti Maša Zamljačanec. Program je sufinanciran sredstvima Ministarstva kulture i medija, Koprivničko-križevačke županije i Grada Koprivnice.

I ne zaboravite…Kvartovi imaju moć, a ona nije samo u broju ljudi koji u njemu žive ili ga posjećuju, nego u broju ljudi koji se osjećaju bolje jer znaju da u njihovom gradu postoje mjesta na kojima ljudi brinu jedni o drugima i koriste prostor na zanimljive načine. Kvart može promijeniti način na koji živimo u gradu, naše mišljenje o njemu, presuditi u izboru grada za život i možda najvažnije – biti razlog da ostanak u gradu.

Ljetno radno vrijeme!

Dragi korisnici, u razdoblju od 11. do 31. srpnja 2022. godine uvodi se skraćeno ljetno radno vrijeme za Galeriju Koprivnica i Galeriju Mijo Kovačić, poradi otežanog prilaza objektima i smanjenih aktivnosti kroz mjesec srpanj. Tako će objekti biti dostupni za posjetitelje (kroz Svilarsku ulicu i stražnji ulaz) ponedjeljkom od 8 do 15 sati, utorak – petak od 10 do 15 sati, subota – nedjelja od 10 do 14 sati. U Galeriji Koprivnica do 24. srpnja može se razgledati izložba o dr. Rudolfu Horvatu, a u Galeriji Mijo Kovačić stalni postav. Što se tiče Galerije naivne umjetnosti u Hlebinama, u nedjelju (10.7.2022.) završava izložba Ivana Lackovića Croate te će se potom u narednim danima raditi na uređenju stalnog postava nakon provedenih radova na rekonstrukciji podova i sustava grijanja te će svoja vrata ponovno otvoriti u petak (15.7.2022.) od kada će raditi prema redovnom radnom vremenu: utorak – petak od 10 do 18 sati te subota – nedjelja od 10 do 14. sati. Muzej grada Koprivnice i Galerija skulptura Ivan Sabolić rade redovno. Zahvaljujemo na razumijevanju!

Za zaštitu i restauraciju muzejske građe u 2022. godini osigurano preko 120 tisuća kuna

U rujnu 2019. godine Stručno vijeće Muzeja grada Koprivnice donijelo je Plan preventivne zaštite, konzervacije i restauracije Muzeja grada Koprivnice za razdoblje 2020. – 2024. godine prema kojem se u navedenom razdoblju, sukladno dostupnim financijskim sredstvima, planira provoditi preventivna zaštita muzejske građe te konzervatorsko-restauratorski radovi. U dosadašnjem tijeku godine iz javnih izvora financiranja osigurana su sredstva za provedbu obje vrste zahvata u ukupnom iznosu od 95.000 kn i to 75.000 kn za provedbu konzervatorsko-restauratorskih zahvata, a 20.000,00 kn za nabavu materijala za preventivnu zaštitu građe. Uz navedeno, Muzej je za provedbu dodatnih konzervatorsko-restauratorskih postupaka osigurao sredstva iz vlastitih izvora financiranja.

S obzirom na činjenicu da se radovi financiraju iz četiriju izvora (Grad Koprivnica, Koprivničko-križevačka županija, Ministarstvo kulture i medija, Muzej grada Koprivnice) pojedine je konzervatorsko-restauratorske radove bilo moguće započeti i ranije, tj. početkom godine. Tako je restauratorica Štefica Nemec Panić u prvoj polovici godine provela restauraciju 7 djelomično i cjelovito sačuvanih srednjovjekovnih kožnih cipela, datiranih u prijelaz 15. na 16. stoljeće, pronađenih tijekom arheoloških istraživanja utvrde Gorbonok kod Kloštra Podravskog. Radi se o nastavku radova koji su započeli 2021. godine kada su restaurirani dijelovi 6 cipela. Ovogodišnjim je radovima završena ova cjelina radova, koja je ujedno označila i završetak svih konzervatorsko-restauratorskih radova na svim tipovima materijala / nalazima prikupljenim tijekom istraživanja ovog lokaliteta. O značaju provedenih postupaka, ali i samim nalazima, govori činjenica da je radovima utvrđen način izrade srednjovjekovnih cipela, tj. slojevitost materijala i spajanja različitih komada kože u cjelinu, tip materijala koji je korišten, ali i sam izgled cipela. Nastavite čitati

Podravski i međimurski tibeti sele u Zagreb

Nakon predstavljanja u Čakovcu, Koprivnici i Ludbregu od kraja prošle do sredine ove godine dana 6. srpnja 2022. godine u 19 sati izložba „Tibeti u Međimurju i Podravini“ otvorit će se u Tehničkom muzeju Nikola Tesla u Zagrebu povodom 56. Međunarodne smotre folklora i to u organizaciji KUC Travno. Na izložbi se predstavlja građa Muzeja Međimurja Čakovec, Muzeja grada Koprivnice, Muzeja grada Ludbrega te privatnih zbirki. Izložbu prate grafičke mape s tekstom koji potpisuju Janja Kovač (MMČ), Marija Mesarić (MGK) i Venija Bobnjarić-Vučković (nezavisna istraživačica).

Podsjetimo, tibeti su marame (u koprivničkoj Podravini često zvana i „ropci“ ili „tibetni ropci“.) velikih dimenzija kvadratnog oblika koja se presavija po dijagonali u trokut, prebacuje preko ramena tako da vrh trokuta pada na leđa, dok se dulji krajevi preklapaju na prsima i vežu u čvor na leđima. U nekim mjestima koprivničke Podravine tibeti su se razrezivali po dijagonali što im daje oblik jednakokračnog trokuta. Pozornost privlače položajem na gornjem dijelu trupa, a ističu se svojom veličinom, jednobojnom podlogom jarke boje i raskošnim cvjetnim uzorkom te bogatim resama. Izrađeni su od kupovnoga materijala (vune ili kašmira) na koji su se naknadno stavljale rese, obično u istoj boji kao i platno. Tibet predstavlja element građanskog načina odijevanja koji je prihvaćen u ruralnim predjelima Međimurja i Podravine u 19. stoljeću. Smatran je skupocjenim predmetom pa se čak i bogatstvo obitelji procjenjivalo po tome koliko je žena posjedovala tibeta. Stoga tibet možemo smatrati odjevnim predmetom iste simbolike kao najcjenjeniji nakit. Kroz vrijeme se promijenila svrha korištenja tibeta. Polovicom 19. stoljeća postojala su pravila nošenja podudarna sa društvenim statusom, dok su danas dio ženske nošnje na cijelom području Međimurja te dijelovima koprivničke i ludbreške Podravine.