Pozivamo Vas na predstavljanje knjige
“Logor Danica u Koprivnici 1941. – 1942.: knjiga 1.”
autora dr. sc. Zdravka Dizdara
u srijedu, 8. studenog 2017. godine u 18,00 sati
u koprivničkoj Gradskoj vijećnici.
Knjigu će predstaviti urednik Biblioteke Podravskog zbornika Robert Čimin, recenzent dr. sc. Željko Krušelj, stručni suradnik Dražen Ernečić i sam autor.
Riječ je o prvom dijelu troknjižne edicije kojom polako završava višedesetljetni znanstveni autorski rad dr. sc. Zdravka Dizdara, a koja se objavljuje u sklopu Biblioteke Podravskog zbornika (knjiga br. 40).
O žrtvama bez manipulacija (Izvadak iz predgovora)
Nije teško zaključiti da je knjiga koju držite u ruci, a nakon koje slijede još dvije sličnoga obujma, nastajala u dužem vremenskom razdoblju. Samo je u uskim stručnim krugovima poznato da je ona pripremana, sukcesivno pisana, mijenjana i dopunjavana punih 37 godina. Logor Danica se kao tema nalazila na rubovima interesa povjesničara dr. sc. Zdravka Dizdara od samih početaka njegovih iznimno složenih i mukotrpnih znanstvenih istraživanja. Za detaljnu analizu Danice, te crne koprivničke povijesne mrlje varljivog poetskog imena, bilo je nužno postupno kumuliranje najrazličitijih izvora i informacija, uz potpuno razumijevanje povijesnog konteksta. Naličje je toga bilo i prepoznavanje brojnih zamki koje se istraživačima nameću u takvim krajnje osjetljivim temama, koje su proteklih desetljeća iz znanstvenih okvira stalno prelazile u ideološku i dnevnopolitičku uporabu.
Autor nije mogao, naime, razmišljati samo o tome kako da uroni u ogromnu dokumentaciju, često i kontradiktornu, koja nemalim dijelom u cijelom tom razdoblju nije bila dostupna po uobičajenim arhivskim procedurama. Nije to mijenjala ni spoznaja da su se u međuvremenu promijenile i države i društveni sustavi, jer su interesi ostajali gotovo isti. Dizdar se morao stalno boriti s onima koji su tu građu skrivali ili su njome svjesno manipulirali, a i sam je morao odolijevati iskušenjima da je ponekad koristi u izvanznanstvene svrhe. Nije pretjerano ustvrditi da je pitanje žrtava Drugog svjetskog rata u jugoslavenskoj federaciji predstavljalo svojevrsni „rat prije rata“, jer su se baš u njemu tražili motivi i opravdanja za novo krvoproliće koje je uslijedilo u razdoblju 1991. – 1995. godine. Ostati u tim okolnostima znanstvenik u izvornom smislu te riječi, s neokrnjenim moralnim kredibilitetom, bilo je beskrajno teško, a Dizdar je baš u tome uspio. Stručne kriterije od samog početka pa do danas nije mijenjao, iako su u historiografskim krugovima takvi slučajevi bili nepisano pravilo. U tome se ogleda Dizdarova historiografska pobjeda, a njena je posljedica da je baš Koprivnica dobila znanstveno djelo kakvoga u tematici ratnih žrtava nema nitko u Hrvatskoj, ali ni u državama bivše federacije.
dr. sc. Željko Krušelj
