Arheološki ostaci pokojnika iz crkve Sv. Nikole pokopani na koprivničkom groblju

Tijekom 2014. i 2015. godine Muzej grada Koprivnice provodio je zaštitna arheološka istraživanja na lokalitetu Koprivnica – Sv. Nikola. Radi se o srednjovjekovnom lokalitetu na kojem su tijekom iskopavanja istraženi ostaci dviju srednjovjekovnih crkava te 77 grobova koji su, s obzirom na vrijeme ukopavanja, podijeljeni u četiri horizonta, a datirani su između druge polovine 11. i 19. stoljeća. Horizonti ukopavanja djelomično prate i razvojne faze crkvi koje su bile podignute na tom mjestu. Prvom horizontu pokopavanja pripadaju grobovi podignuti prije izgradnje prve zidane crkve. Drugom horizontu pripadaju grobovi pokopani za vrijeme funkcioniranja romaničke crkve, jednobrodne crkve s polukružnim svetištem, čije se podizanje smješta u vrijeme 12. / 13. stoljeća. Titular crkve tada je bio sv. Jakov. Do 1290. godine u Koprivnicu dolaze Franjevci koji dvije godine kasnije na sjevernoj strani crkve dograđuju samostanske prostorije. Tri desetljeća kasnije, do 1321. godine, izgrađena je nova crkva čiji je titular Bezgrešno začeće Blažene Djevice Marije. Nova je crkva bila jednobrodna, s visoko postavljenim svodom i poligonalnim svetištem. Izgradnjom i funkcioniranjem ove crkve korespondira i arheološki definirana treća faza funkcioniranja groblja. Franjevci na ovom mjestu borave do 1559. godine kada su zbog velikog požara primorani napustiti crkvu i Koprivnicu. Crkva tada ponovno postaje župna, a kratko ju vrijeme zaposjedaju i protestanti. U duhu reforme gradi se nova, današnja župna crkva sv. Nikole Biskupa posvećena 1657. godine. Ta je crkva na svom zapadnom djelu izgrađena na temeljima ranije, gotičke crkve, i njoj korespondiraju grobovi 4. faze pokopavanja.

Nakon završetka arheoloških iskopavanja nad osteološkim je materijalom (ljudskim kostima) provedena cjelokupna antropološka analiza od strane dr. sc. Maria Šlausa, Antropološki centar HAZU, a na pojedinima su provedene i radiokarbonske analize. Prikupljeni arheološki predmeti podvrgnuti su konzervatorsko-restauratorskim postupcima, te su kao i istražene grobne cjeline, obrađeni u sklopu nedavno obranjene doktorske disertacije ravnatelja Muzeja dr. sc. Roberta Čimina. Tijekom srpnja 2020. godine iz svake su grobne cjeline (unutar koje su bili sačuvani osteološki ostaci) izdvojeni uzorci koji bi se u budućnosti mogli iskoristiti za provedbu dodatnih radiokarbonskih analiza te analiza izotopa.

Budući da su navedenom obradom i objavom upotpunjene sve faze istraživanja i obrade lokaliteta Muzej je odlučio ponovno pokopati istražene posmrtne ostatke srednjovjekovnih žitelja Koprivnice, kao što je to učinjeno i s posmrtnim ostacima pokojnika koji su bili istraženi oko župne crkve sv. Martina u Virju. Za tu je svrhu gradsko komunalno poduzeće Komunalac d.o.o. osiguralo grobnu česticu, a suglasnost za ponovno pokapanje dobivena je od strane nadležnog Konzervatorskog odjela u Bjelovaru i župnika Tomislava Petrića.

Ponovno pokopavanje posmrtnih ostataka pronađenih arheološkim radovima održano je 8. studenog 2020. godine na koprivničkom gradskom groblju Pri Svetom Duhu. Uz podizanje spomen ploče upriličen je i kratki obred kojem su nazočili predstavnici Muzeja, Grada Koprivnice i Komunalca, a predvodio ga je župnik Tomislav Petrić. Nakon obreda otvorena je i manja izložba u prostoru stare mrtvačnice koja je već 2015. godine bila predstavljena u župi Svetog Nikole Biskupa. Na njoj su koprivničkoj javnosti još jednom predstavljeni materijalni predmeti koje su predmetni pokojnici nosili sa sobom u grob, a pronađeni su tijekom arheoloških istraživanja. Izložbu je moguće razgledati do 8. studenoga 2020. godine radnim danom u vremenu od 7 do 15 sati.

Bookmark the permalink.

Comments are closed.