Da nije sve uvijek onako kako se na prvi pogled čini pokazat će izložba Dijane Nazor kojom završava ovogodišnji izlagački program u Galeriji Koprivnica. Povijest umjetnosti zabilježila je mnoga preslikavanja radova na platnu pa se znanstvenim analizama i tehnologijom ponekad može utvrditi da površinski nanos boje „sakriva“ još jedan ili više slojeva potpuno različitih prikaza. Ovakva preslikavanja splet su različitih okolnosti, a infracrveno istraživanje slika dovelo je do razvoja infracrvene umjetnosti – metode namjernog slikanja dvostrukih slika.
Takvim se dvostrukim slikama koprivničkoj publici prvi puta predstavlja Dijana Nazor, umjetnica rođena početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća koja u svom radu jednako koristi umjetničke i znanstvene metode i tako značajno doprinosi daljnjem istraživanju svojstava pigmenata boje u vizualnom i bliskom infracrvenom svjetlu. Ovo dvostruko, intimno slikarstvo je suvremeno po načinu promatranja slike i načinu svjesnoga korištenja svojstava boja „nevidljive“ slike. Izložba donosi slike koje su u vizualnom spektru apstraktne, a u infracrvenom području, gledane s infracrvenom kamerom, prikazuju različite figurativne motive – portrete, autoportrete i tekstualne poruke. Dijana Nazor u svim dionicama stvaralaštva pokazuje sklonost inovativnom, kako u primjerima unutar klasične estetike, tako i u otvorenosti prema novim likovnim praksama. Svoj slikarski senzibilitet na ovoj izložbi razvija u nekoliko smjerova od kojih je svaki osmišljen u suodnosu dviju slika – na istom platnu. Donja slika promatrana kamerom posebne osjetljivosti vidljiva je promatraču zahvaljujući čitanju boja u infracrvenom području kojim započinje intrigantni dijalog o novoj razini umjetničke komunikacije. Otvorenje izložbe ovog će petka u 18 sati posjetiti i autorica Dijana Nazor, a postav možete razgledati do kraja siječnja 2020. godine kad nas čeka još jedna Noć muzeja. Nastavite čitati
U četvrtak, 5. prosinca 2019. godine koprivnički muzealci odazvali su se pozivu kolega iz virovitičkog gradskog muzeja i prisustvovali svečanom otvorenju novoobnovljenog Dvorca Pejačević i novog stalnog postava Gradskog muzeja Virovitica. Datum otvorenja simbolično je povezan s nazivom projekta „5 do 12 za Dvorac“ u okviru kojeg je tijekom tri godine izvedena kompletna obnova i revitalizacija Dvorca uz uređenje Gradskog parka i šetnice ispred Gimnazije Petra Preradovića. U obnovi Dvorca sudjelovao je i Muzej grada Koprivnice tijekom jeseni 2017. kada je arheološki tim proveo zaštitna arheološka istraživanja srednjovjekovne utvrde koja se nalazila na mjestu današnjeg dvorca.
Izložbu „Domoljub 100/110 – priča o zgradi i ljudima“ u Galeriji Koprivnica možete posjetiti još samo do kraj tjedna, a možete ju razgledati i uz besplatno stručno vodstvo ovog petka, 6. prosinca 2019. godine u 17 sati. Kroz izložbu će vas voditi njezina autorica Maša Zamljačanec.
Početkom prošlog stoljeća jedan od nezaobilaznih elemenata običaja božićnog ciklusa bilo je čestitanje. U ruralnim, zemljoradničkim sredinama točno određene riječi izgovarale su se prema unaprijed utvrđenom redoslijedu, čime se nastojalo osigurati blagostanje tijekom čitave naredne godine. Pri tome su osobito važna bila nabrajanja i usporedbe s bićima iz životinjskog svijeta, u čemu je vidljiv trag pretkršćanskih vjerovanja kojima običaji božićnog ciklusa obiluju. Za razliku od seoskih, u gradskim sredinama čestitalo se na potpuno drukčiji način. Svakako jedan od zanimljivijih bio je slanje božićnih čestitki koje su tijekom prve polovice stoljeća postale vrlo popularne i na području Koprivnice. Osim jednostavnijim tekstom (poput onog „sretan i blagoslovljen Božić“) upisanim na poleđini, jasnu poruku na njima se moglo odaslati i izborom motiva. Tako se osim prikaza svete obitelji i Isusova rođenja, pojavljuju i različiti motivi takozvanih „srećonoša“, kao što su primjerice djetelina s četiri lista, dimnjačar, prase i potkova.
Tradicijski božićni napjevi dragocjen su i omiljen dio hrvatskog kulturnog identiteta već stoljećima. Prenose se uglavnom usmenom predajom, a dio njih zapisan je i u poznatim crkvenim pjesmaricama iz 17. i 18. stoljeća: Pavlinskoj pjesmarici iz 1644. godine, te tri izdanja Cithare octochorde, iz 1701., 1723. i 1757. godine. U njima se nalazi zapis jednog od najpoznatijih božićnih napjeva Narodi nam se Kralj nebeski. Osim njega, vrlo poznat i u čitavoj Hrvatskoj raširen je i napjev U to vrijeme godišta, čiji nastanak seže u daleki srednji vijek. Ipak, najbrojniji božićni napjevi nastali su tijekom protekla dva stoljeća i vezani su uglavnom uz uže zavičajno područje. Njihova osobita vrijednost je i ta da su uglavnom ispjevani na lokalnom narječju te čuvaju riječi i izraze koji polako nestaju iz svakodnevne uporabe. Osim kao dio misnog slavlja izvodili su se i u drugim prigodama, svjetovnog i običajnog karaktera. Među posebno zanimljivim i do danas nažalost gotovo u potpunosti nestalim, u našim krajevima bili su ophodni čestitarski i zvjezdarski običaji. Njihovi sudionici, u obilasku naselja svakoj su kući svratili i otpjevali dio božićne čestitarske pjesme, zaželjevši ukućanima svako dobro, mir, zdravlje i veselje tijekom narednog mladog ljeta. Koncertom pod nazivom Moj Božiću Svarožiću Muzej grada Koprivnice želi dio tog ozračja donijeti posjetiteljima. U toj nakani pomoći će izvođači: KUD Širine iz Novog Virja u suradnji s KUD-om Molve te KUD Prigorje Križevci koji će izvesti adventske i božićne napjeve iz svog kraja što ih u današnje vrijeme rijetko možemo čuti, poput: Zibala majka zipkicu, Moj Božiću Svarožiću i Ti Ana daj lana, a predstavit će i svečano tradicijsko ruho karakteristično za vrijeme došašća i božićno razdoblje. Koncert će se održati 6. prosinca 2019. godine u 18,00 sati u Galeriji Mijo Kovačić, a budući da tog dana sveti Nikola slavi imendan, posjetiteljima je pripremio iznenađenje. Ulaz na koncert je slobodan.
Prema kršćanskoj predaji Božić je dan kada se slavi rođenje Isusa. To je sretan događaj koji ljudima donosi radost, mir, blagostanje i svjetlost. Prethodi mu razdoblje adventa, mjeseca obilježenog pripremama za Božić, ali i brojnim blagdanima uz koje se vežu pučki običaji, a oni hladno zimsko vrijeme čine veselijim.
Dvorana Domoljub ove godine slavi stoljeće svoga postojanja i povodom te obljetnice Muzej grada Koprivnice pripremio je izložbu „Domoljub – priča o zgradi i ljudima“. Koliko je djelovanje kulturno-umjetničkih društava oblikovalo građansku svijest stanovnika Koprivnice svjedoče arhivski dokumenti i literatura. Početkom 20. stoljeća, u lipnju 1909. godine, Koprivnica je dobila novo kulturno-prosvjetno društvo Domoljub koje je djelovalo kontinuirano sve do Drugog svjetskog rata.
