Sat infracrvene umjetnosti

Nakon zimskih praznika u petak, 17. siječnja 2020. godine održan je sat umjetnosti uz stručno vodstvo za učenike Gimnazije Fran Galović Koprivnica uz izložbu Otkrivanje slikarskih tajni – InfraredArt. Predavanje naslova Otkrivanje tajni starih majstora i modernih umjetnika u bliskom infracrvenom području – Iznenađenje dvostrukim slikama – IR slikarstvo održala je sama autorica izložbe, Dijana Nazor.
Autorica je uz prezentaciju govorila o spoju umjetnosti i znanosti, svojstvu pigmenata boje/bojila u vizualnom i bliskom infracrvenom svjetlu i detaljno predstavila metodu namjernoga, ciljanog slikanja dvostrukih slika jedinstvenu u svijetu. Tako je 40-ak gimnazijalaca slike nakon predavanja o dvostrukim i skrivenim slikama iz povijesti umjetnosti, promatralo slike Dijane Nazor prvo golim okom apstraktne slike na površini platna, a onda su infracrvenom kamerom otkrivali figurativno slikarstvo – portrete, autoportrete te poruke i citate poznatih umjetnika.

Druženje s umjetnicom završilo je kratkim razgovorom o originalnim likovnim rješenjima u kontekstu vidljivog i nevidljivog sloja slike. Izložba Dijane Nazor će nakon Varaždina i Koprivnice biti predstavljena u Prelogu, Trakošćanu i zagrebačkom Muzeju Mimara. Nastavite čitati

Peteranski vez file predstavljen polaznicima Zimske škole folklora

Zimska škola hrvatskoga folklora koju već dvadeset šestu godinu za redom organizira Hrvatska matica iseljenika posljednjih nekoliko godina održava se u Koprivnici. Ove godine škola ima stotinu i pedeset polaznika iz Njemačke, Švicarske, Austrije, Mađarske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Argentine te iz čitave Hrvatske. Uz stručni i nastavni program koji ove godine obuhvaća plesove i glazbu panonskog područja, za polaznike škole članovi Zajednice kulturno-umjetničkih udruga Koprivničko-križevačke županije u večernjim terminima pripremaju bogat kulturno-umjetnički program, predavanja i radionice pomoću kojih prezentiraju bogatu folklornu baštinu, umijeća i običaje Podravine i Prigorja. U okviru navedenog programa u utorak, 7. siječnja predstavljen je projekt Muzeja grada Koprivnice i Udruge žena Peteranec proveden tijekom 2019. godine pod nazivom Umijeće izrade peteranskog veza filea.

Projekt je predstavila etnologinja i viša kustosica u Muzeju grada Koprivnice Vesna Peršić Kovač koja je objasnila ulogu i zadatke nositelja kulturnog dobra te baštinskih ustanova u njegovu očuvanju, prezentiranju i prenošenju. Nakon prikazivanja dokumentarnog filma snimljenog tijekom provođenja projekta, polaznici škole su se uz pomoć vezilja iz Peteranca i voditeljice radionice veza Katice Erdec okušali u izradi filea koji je još 2015. uvršten na Listu preventivno zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske. Nastavite čitati

Pet lica u gostima u Domoljubu

U subotu, 28. prosinca 2019. godine izložbom „Pet lica u gostima“ priveli smo kraju ovogodišnju izložbenu sezonu. U čast svečane proslave 100. obljetnice dvorane Domoljub predstavili smo  pet lica koja su prisustvovala i otvorenju Domoljuba nakon prve velike obnove 1954. godine, a čine ih: Ivan Generalić, Ivan Večenaj, Mijo Kovačić, Dragan Gaži i Franjo Filipović. Stoga izložba predstavlja 10 umjetnina navedenih autora iz 1950./1954. godine.

Nakon početnih izložbi u 30-im i 40-im godinama, sredina prošlog stoljeća Ivanu Generaliću, a i naivi općenito, donosi veliki uzlet i afirmaciju na svjetskoj razini. Radovi sredine prošlog stoljeća donose nastavak početno „zadanog“ bilježenja svakodnevnog života, poznatog iz osobnog iskustva te otkriva osnovne premise naive utemeljene na plošnom crtežu, lokalnom koloritu, otvorene skale, naglašavanje ritmičnosti i simetričnosti kompozicije, ali i sklonost prema razvijanju tonskog slikarstva i zanimanje za tematiku pejzaža. Osim inozemnih uspjeha Generalić u to vrijeme (i ranije, još od druge polovice 1940-ih) oko sebe okuplja mlade znatiželjnike koji ponukani njegovim uzletom kreću njegovim stopama. Dragan Gaži od djetinjstva je volio crtati, no pravi poticaj dobiva nakon posjeta susjeda Ivana Generalića i upoznavanjem Krste Hegedušića 1946. godine. Izložba otkriva kako je u početku stvaralaštva slikao tipičnu svakodnevicu svoga sela u realističko-verističkom tonu, u čistim plohama jasnih obrisa bez previše detaljiziranja s početnim zanimanjem za (auto)portrete pa kojima će poznati najcjenjeniji naivni autor. Dobar glas daleko se čuje pa je onaj o Hlebinskoj školi doputovao i do Ivana Večenaja u nedalekoj Goli. Rane slike karakterizira bogatstvo i zgusnutost detalja, zbrajanje i slaganje elemenata s izraženom socijalnom notom i dostojanstvenim prikazom teškoća življenja, ali i i hvatanja u koštac s mračnim / noćnim prizorima (koje u 1950-ima intenzivno slika i Ivan Generalić), naglašenim chiaroscurom i intrigantnim odabirom i spletom kolorita kojeg ovakav pristupa dodatno ističe, Ivan Večenaj već u samim počecima pokazuje individualnost i samouvjerenost. Jarki kolorit naslijedit će Franjo Filipović koji slikati i izlagati počinje 1946. godine pod utjecajem rođaka Martina Mehkeka i Ivana Večenaja. Stoga u njegovim slikama susrećemo svakodnevicu arhaičnog sela obilježenu izrazitom dramatikom i ekspresionizmom u koloritu te naglašenim stilizacijama. Njegov autentični stil obilježen plošnim tretmanom elemenata često shematiziranih, svijetlim koloritom, blagim jedva nazirućim konturiranjem koje slici osigurava bolju prozračnost, atmosferičnost i sugestivnost. Snažna sugestivnost odlika je zadnje faze stvaralaštva jedinog danas živućeg velikana Hlebinske škole Mije Kovačića koji talent i volju za crtanje i slikanje također pokazuje od najranijih dana. Odrasta u Gornjoj Šumi u blizini rijeke Drave koja će u njegovom stvaralaštvu biti jedno od glavnih uporišta. Nakon susreta s Generalićem i njegovim slikama Mijo Kovačić kreće stazama Hlebinske škole u početku sljedeći zadane teme, tehnike i načine gradnje slike. Rani radovi pokazuju  bazičnost u pristupu kroz temu i odabir toplog lokalnog kolorita otvorenih boja, simetrične horizontalno usmjerene kompozicije s jasno odijeljenim pozadinskim planovima koji rudimentarno sugeriraju dubinu što će vremenom tehnički i inventivno usavršiti. Nastavite čitati

Obavijest o radnom vremenu

Obavještavamo naše drage korisnike i prijatelje muzeja kako će svi muzejski objekti (Muzej grada Koprivnice, Galerija Koprivnica, Galerija Mijo Kovačić) na Badnjak 24. prosinca 2019.  raditi skraćeno od 8 do 13 sati. Ostale dane radno vrijeme je redovno.

Sretan Božić, sretnu i uspješnu 2020. godinu žele Vam zaposlenici Muzeja grada Koprivnice!

Brončani predmeti s Log-Paraga došli s restauracije

Najzanimljiviji dio posla arheologa je za mnoge svakako kopanje. Mogućnost istraživanja nečega što je stoljećima ili tisućljećima bilo zakopano pod zemljom i spoznaja da ste vi upravo ta osoba koja je to pronašla. Što je nalaz zanimljiviji i rjeđi, sreća i veselje eksponencijalno raste. U tim situacijama bude vriske, smijanja, plesa, u nekim slučajevima i prekida posla za taj dan!

No, kada dođe vrijeme obrade iskopanog materijala tek tada počinje pravi  najveći dio posla. Sve očistiti, obraditi, nacrtati, uzet knjige i čitati te na kraju i pisati. Iako najveći dio pokretnog materijala koji se nalazi na arheološkim lokalitetima predstavljaju nalazi ulomaka keramičkih posuda istražujući groblja i naselja često se pronalaze i predmeti izrađeni od metala. Budući da metalni predmeti u zemlji korodiraju njih je po završetku arheoloških iskopavanja potrebno uputiti na konzervatorsko-restauratorsku obradu. Budući da Muzej grada Koprivnice nema vlastiti radionicu materijal se posljednjih godina šalje kolegama u Gradski muzej Vinkovci ili u Gradski muzej Sisak. Nastavite čitati

Otkrivanje slikarskih tajni – InfraredArt

Da nije sve uvijek onako kako se na prvi pogled čini pokazat će izložba Dijane Nazor kojom završava ovogodišnji izlagački program u Galeriji Koprivnica. Povijest umjetnosti zabilježila je mnoga preslikavanja radova na platnu pa se znanstvenim analizama i tehnologijom ponekad može utvrditi da površinski nanos boje „sakriva“ još jedan ili više slojeva potpuno različitih prikaza. Ovakva preslikavanja splet su različitih okolnosti, a infracrveno istraživanje slika dovelo je do razvoja infracrvene umjetnosti – metode namjernog slikanja dvostrukih slika.

Takvim se dvostrukim slikama koprivničkoj publici prvi puta predstavlja Dijana Nazor, umjetnica rođena početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća koja u svom radu jednako koristi umjetničke i znanstvene metode i tako značajno doprinosi daljnjem istraživanju svojstava pigmenata boje u vizualnom i bliskom infracrvenom svjetlu. Ovo dvostruko, intimno slikarstvo je suvremeno po načinu promatranja slike i načinu svjesnoga korištenja svojstava boja „nevidljive“ slike. Izložba donosi slike koje su u vizualnom spektru apstraktne, a u infracrvenom području, gledane s infracrvenom kamerom, prikazuju različite figurativne motive – portrete, autoportrete i tekstualne poruke. Dijana Nazor u svim dionicama stvaralaštva pokazuje sklonost inovativnom, kako u primjerima unutar klasične estetike, tako i u otvorenosti prema novim likovnim praksama. Svoj slikarski senzibilitet na ovoj izložbi razvija u nekoliko smjerova od kojih je svaki osmišljen u suodnosu dviju slika – na istom platnu. Donja slika promatrana kamerom posebne osjetljivosti vidljiva je promatraču zahvaljujući čitanju boja u infracrvenom području kojim započinje intrigantni dijalog o novoj razini umjetničke komunikacije. Otvorenje izložbe ovog će petka u 18 sati posjetiti i autorica Dijana Nazor, a postav možete razgledati do kraja siječnja 2020. godine kad nas čeka još jedna Noć muzeja. Nastavite čitati

Posjetili smo novootvoreni Dvorac Pejačević u Virovitici

U četvrtak, 5. prosinca 2019. godine koprivnički muzealci odazvali su se pozivu kolega iz virovitičkog gradskog muzeja i prisustvovali svečanom otvorenju novoobnovljenog Dvorca Pejačević i novog stalnog postava Gradskog muzeja Virovitica. Datum otvorenja simbolično je povezan s nazivom projekta „5 do 12 za Dvorac“ u okviru kojeg je tijekom tri godine izvedena kompletna obnova i revitalizacija Dvorca uz uređenje Gradskog parka i šetnice ispred Gimnazije Petra Preradovića. U obnovi Dvorca sudjelovao je i Muzej grada Koprivnice tijekom jeseni 2017. kada je arheološki tim proveo zaštitna arheološka istraživanja srednjovjekovne utvrde koja se nalazila na mjestu današnjeg dvorca.

Otvorenju su prisustvovali brojne kolege iz drugih muzejskih ili kulturnih ustanova, kao i brojni suradnici i prijatelji Muzeja, dok je novi stalni postav otvorenim proglasila ministrica kulture Republike Hrvatske Nina Obuljen Koržinek. Stalni postav interpretira povijesnu, kulturnu i prirodnu baštinu virovitičkog kraja, a sastoji se od dvije tematske cjeline: „Drveno doba! i „Povijest grada i Dvorca“, koje su prikazane na suvremen, kreativan i interaktivan način blizak svim skupinama posjetitelja. Nastavite čitati

Zatvara se izložba o Domoljubu

Izložbu  „Domoljub 100/110 – priča o zgradi i ljudima“ u Galeriji Koprivnica možete posjetiti još samo do kraj tjedna, a možete ju razgledati i uz besplatno stručno vodstvo ovog petka, 6. prosinca 2019. godine u 17 sati. Kroz izložbu će vas voditi njezina autorica Maša Zamljačanec.

Koliko je djelovanje kulturno-umjetničkih društava oblikovalo građansku svijest stanovnika Koprivnice svjedoče brojne priče, arhivski dokumenti i literatura. Na spomen Domoljuba, većina će se sjetiti zgrade i svečane dvorane koja je nakon čitavog stoljeća obnovljena i slavi 100. godišnjicu od izgradnje. No Domoljub je mnogo više od asocijacije na uređeni prostor u kojem su se tijekom godina održavale svečane priredbe, koncerti i banketi i kojeg, uostalom, ne bi ni bilo da prije 110 godina nije osnovano Hrvatsko obrtničko radničko obrazovno i pjevačko društvo Domoljub. Upravo je to društvo zaslužno što Koprivnica danas ima dvoranu koja je ugostila brojne uzvanike s područja javnog kulturnog života. Okosnicu izložbe čine predmeti, dokumenti, plakati i fotografije koji ukazuju na važnost i ugled Domoljuba, a možete ju razgledati ovog petka uz stručno vodstvo ili još samo do nedjelje kad će biti i službeno zatvorena.

Čestitke i čestitanja – predavanje i radionica

Početkom prošlog stoljeća jedan od nezaobilaznih elemenata običaja božićnog ciklusa bilo je čestitanje. U ruralnim, zemljoradničkim sredinama točno određene riječi izgovarale su se prema unaprijed utvrđenom redoslijedu, čime se nastojalo osigurati blagostanje tijekom čitave naredne godine. Pri tome su osobito važna bila nabrajanja i usporedbe s bićima iz životinjskog svijeta, u čemu je vidljiv trag pretkršćanskih vjerovanja kojima običaji božićnog ciklusa obiluju. Za razliku od seoskih, u gradskim sredinama čestitalo se na potpuno drukčiji način. Svakako jedan od zanimljivijih bio je slanje božićnih čestitki koje su tijekom prve polovice stoljeća postale vrlo popularne i na području Koprivnice. Osim jednostavnijim tekstom (poput onog „sretan i blagoslovljen Božić“) upisanim na poleđini, jasnu poruku na njima se moglo odaslati i izborom motiva. Tako se osim prikaza svete obitelji i Isusova rođenja, pojavljuju i različiti motivi takozvanih „srećonoša“, kao što su primjerice djetelina s četiri lista, dimnjačar, prase i potkova.

Pridružite nam se na kratkom predavanju i radionici izrade božićnih čestitki ove srijede, 4. prosinca 2019. godine, u Galeriji Mijo Kovačić. Uvodno predavanje i radionicu održat će i voditi etnologinja Vesna Peršić Kovač.
Ulaz na program je slobodan, a sav materijal za radionicu je osiguran.

Na tem mladom letu si zdravi, veseli ko mladi jeleni!

Moj Božiću Svarožiću

Tradicijski božićni napjevi dragocjen su i omiljen dio hrvatskog kulturnog identiteta već stoljećima. Prenose se uglavnom usmenom predajom, a dio njih zapisan je i u poznatim crkvenim pjesmaricama iz 17. i 18. stoljeća: Pavlinskoj pjesmarici iz 1644. godine, te tri izdanja Cithare octochorde, iz 1701., 1723. i 1757. godine. U njima se nalazi zapis jednog od najpoznatijih božićnih napjeva Narodi nam se Kralj nebeski. Osim njega, vrlo poznat i u čitavoj Hrvatskoj raširen je i napjev U to vrijeme godišta, čiji nastanak seže u daleki srednji vijek.

Ipak, najbrojniji božićni napjevi nastali su tijekom protekla dva stoljeća i vezani su uglavnom uz uže zavičajno područje. Njihova osobita vrijednost je i ta da su uglavnom ispjevani na lokalnom narječju te čuvaju riječi i izraze koji polako nestaju iz svakodnevne uporabe. Osim kao dio misnog slavlja izvodili su se i u drugim prigodama, svjetovnog i običajnog karaktera. Među posebno zanimljivim i do danas nažalost gotovo u potpunosti nestalim, u našim krajevima bili su ophodni čestitarski i zvjezdarski običaji. Njihovi sudionici, u obilasku naselja svakoj su kući svratili i otpjevali dio božićne čestitarske pjesme, zaželjevši ukućanima svako dobro, mir, zdravlje i veselje tijekom narednog mladog ljeta.

Koncertom pod nazivom Moj Božiću Svarožiću Muzej grada Koprivnice želi dio tog ozračja donijeti posjetiteljima. U toj nakani pomoći će izvođači: KUD Širine iz Novog Virja u suradnji s KUD-om Molve te KUD Prigorje Križevci koji će izvesti adventske i božićne napjeve iz svog kraja što ih u današnje vrijeme rijetko možemo čuti, poput: Zibala majka zipkicu, Moj Božiću Svarožiću i Ti Ana daj lana, a predstavit će i svečano tradicijsko ruho karakteristično za vrijeme došašća i božićno razdoblje. Koncert će se održati 6. prosinca 2019. godine u 18,00 sati u Galeriji Mijo Kovačić, a budući da tog dana sveti Nikola slavi imendan, posjetiteljima je pripremio iznenađenje. Ulaz na koncert je slobodan.