Otvorena Hlebinska škola u Zadru

Nakon Marseillea, Katowica, Pečuha i Lendave, 5. travnja 2018. godine u reprezentativnom izlagačkom prostoru Kneževe palače u Zadru predstavljen je izbor iz Zbirke naivne umjetnosti Muzeja grada Koprivnice koja se može razgledati u sljedećih mjesec dana.

Izložba je realizirana u suradnji s Narodnim muzejom iz Zadra i Podravkom d. d. iz Koprivnice i predstavila je  62 umjetnine, 40 slikarica i slikara te 8 kiparica i kipara čijim se radovima nastoji dati pregled razvoja Hlebinske škole od 1930-ih godina do danas te pružiti uvid u autsajdersko stvaralaštvo i pokazati širinu naivne umjetnosti.

Pored toga, izložba je predstavila i radove iz poznate Podravkine Sobe pijetlova – životinje koju često možemo sresti u dvorištima ravničarskog kraja i upečatljivog motiva slika podravske naive. Podravka je tvrtka koja već dugi niz godina uspješno djeluje i promovira vrijednosti podravskog kraja pa ne čudi da se u njenom fundusu upravo ovdje nalazi bogata zbirka pijevaca, najpoznatijeg simbola Podravine. Nastavite čitati

In memoriam Dorotea Jendrić (1957-2018)

Dorotea Jendrić rođena je 1957. godine u Đurđevcu. Nakon završene škole Primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu (1977.) te studija Povijesti umjetnosti i sociologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (1977.-1984.). počela je raditi kao novinarka, isprva na Radiju 101, a najveći je dio svog radnog vijeka (od 1988.), gotovo četvrt stoljeća, provela u Večernjem listu. Bila je iznimno prodorna novinarka i likovna kritičarka, među rijetkima koji su doista i pisali likovne kritike, a ne samo dogovorene panegirike i tekstove na deplijanima. Osim toga, istaknula se darom za fotografiju, katkad i presudno važnim za novinarstvo. Jedan dio aktualnih tema s područja arhitekture, dizajna, muzeologije, zaštite kulturne baštine i općenito likovne kulture i kulturnih politika objavljivala u tjedniku Forum i poslovnom tjedniku Lider.

Muzej grada Koprivnice u razdoblju od 2012. do 2015. godine uključio ju je u uredništvo Podravskog zbornika u kojem je, među ostalim, objavila više tekstova o znamenitim Podravcima poput generala Mladena Markača, umjetnika Zvonimira Lončarića ili slikara Mije Kovačića. Sudjelovala je i na simpoziju povodom 100. godine rođenja Ivana Generalića u Hlebinama 2014. godine. Upravo je u tom razdoblju pamtimo kao vedru i nenametljivu osobnost koja boraveći u Zagrebu nije izgubila povezanost s rodnom Podravinom. Nastavite čitati

Okrugli stol Istraživačkog projekta TransFER

U utorak 27. ožujka 2018. godine u prostorijama Instituta za arheologiju u Zagrebu održan je 1. okrugli stol istraživačkog projekta Transfer – Proizvodnja željeza uz rijeku Dravu u antici i srednjem vijeku: stvaranje i transfer znanja, tehnologija i roba (IP-2016-06-5047) na kojem su prisustvovali i djelatnici Muzeja grada Koprivnice Robert Čimin i Ivan Valent, koji kao vanjski suradnici sudjeluju u projektu. Projekt, čiji je voditelj i koordinator dr. sc. Tajana Sekelj Ivančan iz Instituta za arheologiju, započet je prije godinu dana (1.3.2017.), a ovom su prilikom javno predstavljeni rezultati prve godine rada. Prezentacija rezultata bila je usmjerena na tri glavna segmenta projekta koji su se odvijali tijekom prve godine – reambulacija i terenski pregledi, geološka sondiranja i geofizička snimanja. U sklopu navedenih radova Muzej grada Koprivnice sudjelovao u provedbi svih reambulacija i terenskih pregleda te u koordinaciji i provedbi geoloških sondiranja. Nastavite čitati

Rudolf Horvat – 145. obljetnica rođenja

Rudolf Horvat (Koprivnica, 14.3.1873. – Zagreb, 25.5.1947.) istaknuti je hrvatski povjesničar, književnik i političar. Rođen je u Koprivnici, gdje je završio osnovnu školu, a gimnaziju u Varaždinu i Zagrebu. Upisao se na Bogoslovni fakultet u Zagrebu, ali je nakon dvije godine prešao na Filozofski fakultet gdje je 1896. godine, diplomirao povijest i zemljopis. Doktorirao je s temom „Kralj Tomislav i njegovo doba“ na Filozofskom fakultetu.

Prvi posao dobio je u Osječkoj realnoj gimnaziji 1901. godine. Horvat je bio opredijeljen za opoziciju pa dolazi na listu nepoćudnih vladi uslijed čega ga premještaju na Realnu gimnaziju u Zemun, gdje se upoznao sa Stjepanom Radićem i gdje se razvila ideju o osnivanju HSS-a. Zatim je premješten na nižu gimnaziju u Petrinji, gdje piše prve velike radove. Njegovo neslaganje s hrvatsko-srpskom koalicijom, koja je imala vlast i sve jača orijentacija prema Stjepanu Radiću bili su uzrokom što je ostao bez profesorske službe i bez šansi za zaposlenje u Državnom arhivu u Zagrebu. Za vrijeme Prvog svjetskog rata interniran u Ugarskoj kao prijatelj Srba, a nakon rata 1919. godine je umirovljen iz službe. Nastavite čitati

Inicijativa za novi Hrvatski muzej naivne umjetnosti

“Prijedlog za novu zgradu Hrvatskog muzeja naivne umjetnosti na Vranyczanyjevoj poljani” u Zagrebu naziv je idejnog projekta koji je hrvatskoj javnosti predstavljen u utorak 6. ožujka 2018. godine u zagrebačkom Muzeju Mimara, a na kojem su ispred Muzeja grada Koprivnice prisustvovali ravnatelj Robert Čimin i kustosica Helena Kušenić.

Riječ je o privatnoj inicijativi bivšeg, dugogodišnjeg ravnatelja Hrvatskog muzeja naivne umjetnosti Vladimira Crnkovića i arhitekta Marija Pehneca iz arhitektonskog ureda Idea Studio, koji su ovom inicijativom, kako su kazali, htjeli ukazali na dva otvorena problema hrvatske i zagrebačke kulture – dugoročni smještaj jednog malog, ali značajnog muzeja čiji je sadašnji prostor u Ćirilometodskoj ulici neadekvatan za smještaj zbirke i sadašnji opseg djelatnosti te na arhitektonsko i urbanističko rješenje atraktivnog, ali sadržajno nedovoljno artikuliranog prostora “Vranyczanyjeve poljane na Gornjem gradu” kako autori prijedloga nazivaju prostor koji se od 2012. službeno zove Park Bele IV. Nastavite čitati

Fosilna bogatstva Hrvatskog zagorja i Podravine

U petak, 9. ožujka 2018. godine u 18 sati u Muzeju grada Koprivnice otvara se gostujuća izložba „Fosilna bogatstva Hrvatskog zagorja i Podravine“. Autor izložbe je Jurica Sabol, voditelj Muzeja krapinskih neandertalaca, gdje je bila postavljena od 4. rujna do 4. prosinca 2017. godine, a nastala je kao rezultat međumuzejske i stručne suradnje Muzeja krapinskih neandertalaca, Muzeja grada Koprivnice, Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, HAZU i pojedinih privatnih zbirki.

Riječ je o prikazu važnijih fosilnih nalazišta u Hrvatskom zagorju poput Hušnjakova kao najbogatijeg svjetskog nalazišta neandertalskog čovjeka na svijetu, Radoboja kao bogatog nalazišta fosilne flore i faune i nalazišta Gaveznica – Kameni vrh (Lepoglava) kao lokaliteta poludragog kamena ahat. Uz to, prezentirane su i vrste stijena koje izgrađuju područje Hrvatskog zagorja. Po prvi puta javnosti je predstavljena i fosilna građa Podravine koja je prikazana kao jedna zaokružena cjelina. Riječ je o fosilima pleistocenskih sisavaca poput vunastog i stepskog mamuta, vunastog nosoroga, stepskog bizona, pragoveda i divljeg konja. Manji dio građe pohranjen je u zbirci Muzeja grada Koprivnice, dok se veći dio nalazi u zbirkama Cugovčan u Podravskim Sesvetama i Zvijerac u Torčecu pronađeni u šljunčarama Jegeniš, Šoderica i Gabajeva greda te na dravskim sprudovima Šarje i Crlenika. Izložit će se preko 100 originalnih fosila, a prava vrijednost su iznimno rijetki mliječni zubi vunastog mamuta.

Realizacija izložbe je potpomognuta sredstvima Grada Koprivnice, a ostaje otvorena do 9. svibnja 2018. godine.

Mariška Holoubek Funjak – 25 godina kasnije

Prošlo je 25 godina od kada nas je napustila uistinu jedinstvena Mariška Holoubek Funjak (Szariszap, 2.2.1904.- Koprivnica, 3.3.1993.), koprivnička i hrvatska glazbenica, u čiju su čast nazvani Klub za starije osobe Mariška u sklopu Doma za starije i nemoćne osobe u Koprivnici i Mariškina ulica u Koprivnici. Mariškin otac bio je Čeh, violinist u vojnom orkestru, a majka Mađarica. Od svoje pete godine od oca je učila svirati glazbene instrumente, a u ranoj mladosti s obitelji se preselila u Koprivnicu. U Zagrebu je nastavila s učenjem violine u srednjoj glazbenoj školi. Naučila je svirati i klavir i harmoniku. Desetljećima je besplatno poučavala sviranje tih triju instrumenata i odgojila je velik broj glazbenika. Aktivnije se počela baviti glazbom tek u svojoj 56. godini, od kada je nastupala u nekoliko glazbenih sastava  svirajući uglavnom podravske pjesme.

Početkom 1980-ih osnovala je glazbeni sastav Mariška band koji je brzo stekao veliku popularnost u središnjoj Hrvatskoj i šire. Ostali članovi sastava bili su puno mlađi od nje (Milivoj Brozović, Zoran Car), a od muzealaca su svirali Zorko Marković i Vladimir Kolarek. Band je svirao podravsku glazbu nadahnutu američkom country glazbom, šlagere i evergreene. Sastav je postojao oko sedam godina, svoje su probe često održavali u Muzeju grada Koprivnice, a u tom su vremenu održali 50-ak koncerata u Hrvatskoj i Sloveniji. O Mariška bandu poznati hrvatski režiser Petar Krelja snimio je dokumentarni film 1985. godine, koji je osvojio mnoge nagrade i postao klasik hrvatskog dokumentarnog filma (https://youtu.be/ZwQ1KsDJGtE).

Mariška je živjela u samom središtu Koprivnice gdje je svirala i poučavala mlade do kraja svog života, a svojim djelovanjem ostavila je neizbrisiv trag u kulturnoj sceni Koprivnice.

Predstavljen program GNUH50

U Galeriji Koprivnici u srijedu, 28. veljače 2018. godine, predstavljen je Program obilježavanja 50. obljetnice Galerije naivne umjetnosti u Hlebinama. Raznolika događanja osmišljena su za razdoblje od 3. ožujka do 3. studenoga 2018. godine, a koji će se provoditi u hlebinskoj galeriji i izvan nje. U predstavljanju Programa „50-GNUH“ sudjelovali su: Robert Čimin, ravnatelj Muzeja grada Koprivnice; Helena Kušenić, kustosica Galerije naivne umjetnosti; Miroslav Mirković, stručni suradnik i Kristina Sočev, Turistička zajednica Koprivničko-križevačke županije. Predstavljanju se odazvala većina predstavnika medija kojima ovim putem zahvaljujemo, izneseni su najznačajniji trenuci u povijesti Galerije i programi kojima će se svečano obilježiti ovaj veliki jubilej sa središnjim događanjem 12. svibnja 2018. godine. Istovremeno, ujedno se zahvalilo svim partnerima bez kojih ovako bogati program ne bi bilo moguće realizirati: Grad Koprivnica, Koprivničko-križevačka županija, Općina Hlebine, Općina Molve, Općina Kalinovac, Ministarstvo kulture, Podravka d.d. Koprivnica, TZ Koprivničko-križevačke županije i TZ područja Središnja Podravina.  Nastavite čitati

Nova akvizicija za Zavičajni muzej Virje

Dana 22. veljače 2018. godine ravnatelj Muzeja grada Koprivnice Robert Čimin predao je Općini Virje umjetninu Franje Viktora Šignjara (1882.-1966.) koju mu je nedavno ustupio Dragutin Horvat, Kolodvorska 34, Virje.

Riječ je o slici (ulje / platno, podloga lesonit, 600 x 400 mm) neprecizne datacije (1. polovina 20. stoljeća) koja prikazuje poprsja bračnog para (autorportret?) okruženog tamnim tonovima smeđe i crne boje. Kako je umjetnina bila u vrlo lošem fizičkom stanju, donator ju je svojevremeno dostavio poznatom virovskom slikaru Mirku Pikivača (1965.-2017.) koji je djelomično restaurirao podlogu i muški lik s desne strane, dok lice ženskog lika nije podvrgnuto nikakvim konzervatorsko-restauratorskim zahvatima. Iako ova umjetnina nema neku veliku financijsku vrijednost, izuzetno je važno prikupljati slične radove i potom ih pohranjivati u fundusu Zavičajnog muzeja Virje, kako se ne bi zagubili i u potencijalnom novom muzeološkom postavu „krasotice“ pronašli svoje zasluženo mjesto kao dio lokalne kulturne baštine.

Ovaj znameniti Virovec, čije ime nosi osnovna škola i jedna ulica u Virju, ostao je zapamćen po predanom prosvjetnom radu u virovskoj školi gdje je djelovao kao učitelj i ravnatelj te po svom umjetničkom radu. U slobodno vrijeme intenzivno se bavio slikarstvom, a ponajviše je slikao pejzaže i portrete slične akviziranoj umjetnini.

Priznanje Obrtničke komore Koprivničko-križevačke županije

U sklopu svečanosti obilježavanja 20-godišnjice djelovanja županijske Obrtničke komore u koprivničkom Pučkom otvorenom učilištu 12. veljače 2018. godine predstavljen je dosadašnji rad i uspjesi komore i obrtnika s područja Prigorja i Podravine. Tom su se prigodom brojni uglednici, političari, gospodarstvenici i obrtnici uz prigodne govore i dodjelu povelja, zahvalnica i godišnjih priznanja prisjetili dugogodišnjeg kontinuiranog djelovanja Obrtničke komore, ali su se dotaknuli i izazova koji u sadašnjosti i budućnosti čekaju obrtnike i poduzetnike.

Posebnost svečanosti za Muzej grada Koprivnice bilo je javno uručivanje Zahvalnice Hrvatske obrtničke komore za izniman doprinos razvoju obrtništva i unaprjeđenju rada obrtničkih asocijacija, a koju je ispred ustanove preuzeo ravnatelj Robert Čimin. Prijedlog dodjele takvog priznanja stigao je od Udruženja obrtnika Koprivnica koje je u listopadu prošle godine obilježilo 50. obljetnicu djelovanja te im se ovom prigodom zahvaljujemo na prepoznavanju kvalitetnog rada. Među dobitnicima javnih priznanja Muzej je tako jedina ustanova u kulturi što samo po sebi govori o njegovu položaju kao kulturnog lidera u Podravini, ali i o njegovoj snažnoj uključenosti u zajednicu u kojoj djeluje. Treba napomenuti kako i ne postoji ozbiljniji obrtnik u Koprivnici i bližoj okolici s kojim Muzej u protekla dva desetljeća nije ostvario neki oblik suradnje, a ovim priznanjem nastala je obaveza još užeg povezivanja kulture i obrta u neraskidivu vezu u cilju stvaranja novih projekata na opće zadovoljstvo naših korisnika. Nastavite čitati