Author Archives: rcimin

Običaji vezani uz početak svibnja, a napose oni prvosvibanjski, u bliskoj su vezi s jurjevskima i to ponajprije po svom proljetnom karakteru. To se prije svega odnosi na običaj postavljanja majskog drva “majbana” ili “majuša” (odsječenog mladog stabla s tek prolistalom krošnjom) na neko istaknuto mjesto u selu gdje će kao proljetni simbol ostati nekoliko tjedana. Visinom i ukrasima majskog drveta stanovnici susjednih sela često su se međusobno natjecali, nastojeći dokazati vlastitu spretnost i snagu. Drugi, izrazito proljetni običaj bio je onaj “kićenja” plotova prolistalim grančicama noć uoči prvog svibnja. On je osobito bio raširen u selima oko Koprivnice te prema Bilogori, gdje još i danas plotove i “lese” (ulazna vrata u dvorište) ukrašavaju na navedeni način. Početkom dvadesetog stoljeća to su činili mladići koji su grančice stavljali na ograde djevojkama pa su prema bogatstvu i vrsti grančica susjede već sljedećeg jutra mogle procijeniti koliko je koja djevojka omiljena u selu. Ne treba posebno naglašavati kako je bilo i onih kojima su plotovi osvanuli okićeni koprivama, što je značilo da su se nekim postupkom ili ponašanjem zamjerile mladićima. Kako je već sam početak mjeseca obilježen slavljenjem obnavljanja i bujanja vegetacije, jasno je da je to njegovo obilježje kumovalo i pri odabiru naziva ovog mjeseca među podravskim pukom. Nastavite čitati →

Nakon mjesec i pol dana muzeji i galerije konačno mogu postupno otvarati svoja vrata korisnicima i čini se kao da će se kultura oprezno početi vraćati u društveni život. Koprivnički muzej će svoje prostore otvoriti početkom sljedećeg tjedna, u Koprivnici (4.5. – ponedjeljak) i Hlebinama (5.5. – utorak), uz strogo pridržavanje svih preporučenih mjera zaštite od COVID-19. U svemu tome važno je zbrojiti nastalu programsku štetu, odnosno pobrojati projekte za koje su posjetitelji bili uskraćeni; ali podjednako tako javnosti predočiti kvalitetno iskorišteno vrijeme iza zatvorenih vrata.

U prvom redu, izgubljeno je više izložbi među kojima će tek pojedine biti moguće realizirati u nekom drugom terminu. Tako će u Hlebinama biti prolongirana samostalna izložba Dragice Lončarić do 24.5. s kojom se javnost nije imala prilike upoznati, dok se skupna izložba „Svugdi pojdi, doma dojdi“ posljednjih dana uspješno virtualno predstavlja putem muzejskog Facebook profila. Nažalost, izgubljen nam je drugi dio velike arheološke izložbe „Avari i Slaveni“ kojom se od 28.3. u Galeriji Koprivnica trebao predstaviti hrvatski ranosrednjovjekovni materijal, kao i izložba „AKO TEBE ZABORAVIM“ o holokaustu u Hrvatskoj 1941.-1945. koja je trebala biti postavljena u Sinagogi. U Galeriji Koprivnica od 24.4. bilo je planirano upoznavanje s velikim hrvatskim fotografom Tošom Dabcem što će se pomaknuti na neki drugi datum, a na sudjelovanje koprivničkih postrojbi u VRO Bljesak trebali smo se u Muzeju podsjetiti krajem travnja. U sljedeća dva tjedna izradit će se novi izložbeni plan kojim će se predvidjeti mogućnost realizacije odgođenih i nadolazećih izložbi do kraja 2020. godine sukladno mjerama civilnog stožera RH. Nastavite čitati →

Prvi značajniji proljetni svetac koji slijedi iza uskrsne grupe je svakako Sveti Juraj, čiji se spomen dan obilježava 23. travnja. O samom značaju običaja vezanih uz Jurjevo govori činjenica kako je čitav mjesec nekad nosio naziv po njemu “jurjevčak”, odnosno “đurđevčak”. Njegov proljetni karakter vidljiv je u običajima prema kojima ga smatraju pastirskim blagdanom. Naime, u čitavoj Podravini toga je dana po prvi puta u godini stoka izvođena na ispašu, a osobito zanimljiv bio je običaj da su je pastiri za tu prigodu kitili cvijećem i tek prolistalim grančicama. U nekim podravskim selima zabilježeno je i vjerovanje da prije Jurjeva nije dobro orati niti sijati (vjerojatno zbog nepovoljnih vremenskih prilika koje obilježavaju razdoblje prije navedenog blagdana), što je uz već spomenute pastirske običaje uvjetovalo i općeprihvaćen stav o svetom Juraju kao zaštitniku zemlje, stoke i usjeva. Vezani uz taj stav svakako su i ophodni jurjevski običaji zabilježeni u selima oko Đurđevca te na bilogorskim obroncima, gdje su još sredinom prošlog stoljeća večer uoči Jurjeva selom obilazile grupice mladića “đurđara” ili “jurjaša”. Među njima je osobito istaknut bio mladić koji je glumio “Đuru”, a bio je pokriven košem ispletenim od tek prolistalih grana. Njegov zadatak bio je da poskakuje i vrti se u ritmu “đurđarske” pjesme. Nastavite čitati →

100 godina Ivana Večenaja (Gola, 1920. – Koprivnica, 2013.)
2. DIO – Vjesnik Apokalipse ili Vječnog spasenja?

Piše: Helena Kušenić

Ponositim držanjem i uzdignutom krijestom pijetao se postavlja kao kralj među domaćim životinjama podravskog seoskog podneblja. Kao jedna od najčešćih životinja u dvorištima ravničarskog kraja, bogate simbolike, zabilježen je kao prepoznatljiv i upečatljiv motiv slika podravske naive. Pevec s knjigom (1968.) otkriva još jednu veliku tematsku preokupaciju autora. Pozadinske planove ispunjava tipičan prizor ravničarskog plavnog podravskog krajolika. U planu koji prethodi u središte kompozicije smješta se izolirani otok na kojem pralje vrijedno rade. No, glavni motiv pomiče se blago ulijevo i smješta se u prvi plan prikazom pijetla bogato ukrašenog perja u žarkim crvenim i izuzetno kontrastnim, ali i dalje realno utemeljenim, crnim tonovima. Pod nogama stoji otvorena knjiga s pjesničkim upozorenjem / aforizmom kao utjecanje za Božju pomoć i zaštitu od loših ljudi i bolesti. Ilustracija u knjizi otkriva Isusa pod križem, odnosno segment Kristološkog ciklusa koji će ga intenzivno okupirati od kraja 1960-ih godina, s posebnim naglaskom na prikaze Kristove muke. Nastavite čitati →

Uskrs, najvažniji blagdan tijekom kršćanske liturgijske godine, dan je kojim se obilježava otkupljenje i spas čovječanstva. Žrtvujući vlastiti, Isus Krist darovao je ljudima život vječni. Uskrs se direktno oslanja na židovski blagdan Pashe koji se obilježavao 14. nisana, odnosno na dan punog mjeseca nakon proljetne ravnodnevnice. Kako je Isus uskrsnuo u nedjelju, to se i Uskrs još u Grčkoj i Rimu obilježavao prve nedjelje nakon proljetnog uštapa, a to razdoblje potvrđeno je i na Nicejskom saboru 325. godine. Slavljenju Uskrsa prethodila su dva židovska blagdana: pastirski blagdan žrtvovanja janjeta iz nomadskog razdoblja, te blagdan beskvasnog kruha i žetve ječma iz mlađeg sjedilačkog razdoblja. Kasnije je u proslavljanje ovog potonjeg uključena i ideja o ritualnoj smrti i uskrsnuću bogova, povezana s obnovom vegetacijskog ciklusa. Prve jasne naznake proslavljanja kršćanskog blagdana Isusove muke i uskrsnuća zabilježene su u drugom stoljeću. No, prožetost kršćanskog religijskog sadržaja običajima u kojima nalazimo elemente vezane uz obnovu prirode evidentna je i danas. To se prije svega odnosi na blagoslov grančica i vatre te izradu pisanica. Uskrsni se skup običaja može svrstati u običaje prijelaza: simbolična smrt, prijelaz u novi život te stanje nakon prijelaza – simboličko novo rođenje. Nastavite čitati →

Najpoznatiji slikar zagorskog kruga naive, ali i jedan od najpoznatijih slikara naive uopće, Ivan Rabuzin rođen je na današnji dan (27. 3.) 1921. godine u Ključu. Izučio je stolarski zanat u Zagrebu i Zemunu. Završio je Majstorski odjel Obrtne škole u Zagrebu 1948. godine. U tom je razdoblju pohađao večernji tečaj crtanja kod Koste Angelija Radovanija. Ta poduka je, dakako, činila temelj njegove likovne kulture, no Rabuzin ostaje samouki umjetnik koji svijet promatra neopterećen tuđim iskustvom. Slikanjem se isprva bavio samo u slobodno vrijeme, a 1963. postao je profesionalni slikar. Već 1959. godine otkriva motiviku lirskih pejzaža koji postaju temelj njegova stila i osebujne poetike koju karakteriziraju oblici simboličkih vrijednosti i svijetlog, često pastelnog kolorita. Iako je radio u tvornici namještaja, nakon prve izložbe krajem 1950-ih godina u potpunosti se posvećuje slikarstvu. Izlagao na brojnim samostalnim i skupnim izložbama u zemlji i inozemstvu, a prošle je godine predstavljen na izložbi „Skriveno blago naivnih majstora“ koja je prikazala manje poznata ili manje viđena djela iz fundusa Hrvatskog muzeja naivne umjetnosti u Zagrebu. Ususret 100. obljetnici rođenja, Ivan Rabuzin će se krajem ove godine po prvi puta samostalno predstaviti u Galeriji naivne umjetnosti u Hlebinama. Izložbom umjetnina u vlasništvu obitelji predstavit će se presjek stvaralaštva koje uglavnom se temelji na uljima na platnu, uz poneki crtež, akvarel ili tapiseriju. Na slikama će se tako naći prepoznatljivi vijenci kugličastih oblaka, stabla okruglih krošanja, kupolasti brežuljci, kugle cvjetova ili sfere sunca – točkice boje i kratki zaobljeni potezi kista – koji su osnova su njegova stvaralaštva. Njegovim oblicima odiše mir, vedrina i harmonija u kojima otkrivamo slavlje života. Stilizacijom i deindividualizacijom prepoznatljivih elemenata stvarnosti stvara vlastiti sustav znakova temeljenih na potpunoj redukciji i geometrizaciji. Zahvaljujući tome, polazišnu točku figuracije uspješno pretapa u apstrahirane kompozicije univerzalnih i vizionarskih vrijednosti. Umro je 18. prosinca 2008. godine u Varaždinu.

Muzejski fundusi stvaraju se godinama, desetljećima, a dug je put pred muzealcima da ih se nakon stručne obrade predstavi javnosti kao civilizacijski doseg određenog povijesnog razdoblja. Tome često prethodi vrijeme prikupljanja, akviziranja ili istraživanja kojima muzejski predmeti dolaze do svojih matičnih institucija gdje ih se priprema na komunikaciju s posjetiteljem. Navedeno se zove „tihi muzejski rad“ ili obrada muzejske građe koja čini najodgovorniji posao kustosa, a to je precizno determiniranje svakog predmeta i njegovo uvođenje u inventarne knjige sistematizirane u zbirke prema srodnosti rezultat čega je osnaživanje nacionalne kulturne baštine. Tim se kulturnim dobrom društvo tek potom možemo ponositi i diviti na izložbama, odavajući počast onima koji su ga stvarali i kojima je zahvalno na svemu što danas (ne)svjesno konzumira.

U čitavoj je Europi zadnjih nekoliko tjedana i kultura pogođena nevidljivim neprijateljem COVID-19 koji ju je stavio u karantenu, a još je veća strahota zadesila zagrebačku povijesnu jezgru ovo nedjeljno jutro čija će se materijalna i baštinska šteta zbrajati još danima. Među najpogođenijima su Muzej za umjetnost i obrt te Arheološki muzej u Zagrebu čiju izložbu „Avari i Slaveni južno od Drave“ predviđenu za ovaj tjedan koprivnička javnost nažalost neće imati prilike upoznati. Dva prirodna neprijatelja napala su kulturu na način kako se to donedavno nije moglo niti zamisliti. U svemu tome koprivnički muzealci potpuno odgovorno iza zatvorenih vrata svakodnevno vrijedno rade na obradi muzejske građe, pišu radove za buduće publikacije te pripremaju programe za vrijeme kada će se život vratiti u normalu. Bit će to vrijeme oporavka zajednice kada će joj biti potrebno pružiti muzejski sadržaj koji će pripomoći u vraćanju optimizma i stvaranju nove životne energije. Nastavite čitati →

Dragi naši korisnici, sukladno s Odlukom o privremenoj odgodi održavanja svih manifestacija u zatvorenim prostorima na području grada Koprivnice donesenom 12. ožujka 2020. od strane Stožera civilne zaštite Grada Koprivnice, Muzej grada Koprivnice odgađa sva planirana događanja do daljnjega. Hvala vam na razumijevanju.

Isto tako, svi će muzejski objekti u Koprivnici (Muzej, Galerija Koprivnica, Galerija Mijo Kovačić) i Hlebinama (Galerija naivne umjetnosti) od subote, 14. ožujka 2020. godine biti zatvoreni za posjetitelje.

Sve informacije, upute, protokoli i smjernice vezane za koronavirus mogu se pronaći na sljedećim linkovima:
Plakat za javne prostore
Plakat o pravilnom pranju ruku
Informativni plakat HZJZ o mjerama zaštite od zaraze COVD-19+
Dodatne upute HZJZ za pojedince, kolektive i poslodavce

Najnovije mjere u borbi s COVID-19 donesene su 19. ožujka 2020. godine od strane Stožera civilne zaštite RH.

100 godina Ivana Večenaja (Gola, 1920. – Koprivnica, 2013.)
1. DIO – Snaga imaginacije, ustrajnosti i izvrsnosti

Piše: Helena Kušenić

„Mene nitko nije učio. Mučim se i sam sve rješavam, onako kako znam i onako kako mislim da je najbolje. Ja sam odsječen od sviju, daleko na mađarskoj granici…“[1]

Suočenima s vremenom obilježenim nesigurnostima, strahom i (samo)izolacijom, riječi otuđenja i osame Ivana Večenaja mogu zazvučati prilično prisne i bliske. Upravo stoga, ususret velikom jubileju, donosimo seriju tekstova koji će nas približiti svijetu i umjetnosti Ivana Večenaja – čovjeka koji unatoč brojnim preprekama, nedaćama i životnim izazovima koji su ga snašli, nikad nije odustajao od vjere u izvrsnost i vlastitu imaginaciju. U ovoj, već sada turbulentnoj 2020. godini obilježava se 100. obljetnica rođenja ovog svestranog umjetnika, formalno određenog kao pripadnika druge generacije Hlebinske škole iako je stvaralaštvo ovog pučkog erudita, ilustratora, vizionara i inovatora (koji svojim kreativnim impulsom obogaćuje (naivnu) umjetnost, književnost, leksikografiju i leksikologiju) puno šire i višeznačnije. Stasao u malom zaseoku, tijekom života neprestano je tragao za novim rješenjima, opirao se kalupima, iznenađivao osebujnim rješenjima koja su ga dovela do svjetskih uspjeha i priznanja. Nastavite čitati →

Uredništvo Podravskog zbornika od 17. ožujka 2020. godine poziva na predaju radova za novi, 46. broj Podravskog zbornika, dugogodišnje publikacije Muzeja grada Koprivnice. Pozivaju se dosadašnji i novi suradnici da pripreme svoje radove i dostave ih na adresu elektroničke pošte vpkovac@muzej-koprivnica.hr ili osobno/poštom na adresu Galerije Koprivnica (Zrinski trg 9, Koprivnica) najkasnije do 1. srpnja 2020. godine. Radovi se zaprimaju isključivo u elektroničkom obliku, sukladno Uputama suradnicima dostupnim na mrežnim stranicama Muzeja grada Koprivnice. Po zatvaranju poziva Uredništvo će provesti postupak odabira radova i o istome obavijestiti autore. Predstavljanje knjige planira se uz proslavu Dana grada Koprivnice, početkom studenoga 2020. godine.

Zbornik interdisciplinarnim pristupom okuplja širok krug čitatelja i interesenata. Jedina je kulturološka knjiga u Podravini koja izlazi na godišnjoj razini, a obuhvaća najrazličitije dijelove društva. Radovi su prema opsegu, načinu izrade i temama podijeljeni na nekoliko cjelina: Članci, Prilozi, Književni prilozi, Podravsko nakladništvo i Podravske kronike, a moguće ih je prirediti u obliku opsežnijeg stručnog rada, popularnog kraćeg priloga ili književnog uratka. U posljednjih nekoliko brojeva uvedena je praksa predstavljanja prirodnih i kulturnih dobara Podravine na naslovnici publikacije. I ove godine nastavlja se prvotna intencija Zbornika kao publikacije koja pokriva regionalno područje Podravine od Pitomače do Ludbrega, s tematski različitih područja: povijesti, geografije, etnologije, antropologije, arheologije, povijesti umjetnosti, konzervacije i restauracije, sociologije, gospodarstva, ekonomije, prirodoslovlja i književnosti i to kroz vremenski raspon od najstarijih povijesnih razdoblja do suvremenosti. Kroz dugi niz godina Zbornik je okupio velik broj suradnika, od kojih su neki svojim radovima prisutni od prvog broja do danas. Namjera Uredništva je toj velikoj obitelji privući nove, mlade suradnike i autore koji će svježim idejama i suvremenim pristupom doprinijeti još boljoj kvaliteti Zbornika.