Author Archives: rcimin

Piše: Robert Čimin, ravnatelj Muzeja grada Koprivnice

Prije 3,5 godine na povratku iz Latvije, gdje sam bio na putovanju s HFD „Sesvečice“ iz Podravskih Sesveta, sasvim (ne)sretnom okolnosti u kojoj nam se pokvario autobus odsjeli smo jedan dan u Krakowu. Bio je to moj prvi susret s tim gradom, a koji mi se toliko urezao u sjećanje da sam se odlučio vratiti. Tako sam negdje tamo još sredinom rujna 2017. godine svojoj maloj obitelji iznio prijedlog da Novu godinu dočekamo u Krakovu i pobliže se upoznamo s njegovom prošlosti, kulturom i ponudom muzeja. Nije ih trebalo puno nagovarati i odluka je pala.

Za one koji ne znaju… Krakov (Kraków) je grad u južnoj Poljskoj koji je između 1038. i 1596. godine bio i njihov glavni grad. Leži na obalama rijeke Visle te je među najstarijim i najvećim gradovima u Poljskoj. Danas u njemu živi oko 750.000 stanovnika (slično kao Zagreb), a smatra ga se glavnim kulturnim i turističkim središtem zemlje. Povijesnu gradsku jezgru ili Stari grad (Stare Miaste) UNESCO je 1978. godine uvrstio na listu mjesta svjetske baštine i to kao prvo takvo uopće. Pa što nam to ovaj grad zapravo može ponuditi? Mnogo toga i za svakog ponešto, ali se ipak ponajviše diči svojom povijesti na kojoj je u novije vrijeme sazdao iznimno bogatu kulturnu i turističku ponudu. Nastavite čitati →

Drugog dana boravka u sklopu izmiještanja svog ureda u Koprivničko-križevačkoj županiju, predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović posjetila je općinu Hlebine, gdje su je dočekali načelnica Općine Božica Trnski, vijećnici Općinskog vijeća, brojni mještani i djelatnici Muzeja grada Koprivnice te su se svi zajedno zaputili u obilazak Galerije naivne umjetnosti.

Uoči obilaska, načelnica je predsjednici predstavila Općinu Hlebine, njezin razvojni put i planove za budućnost, u čemu je posebno istaknula obnovu i proširenje Galerije naivne umjetnosti u čijem bi se prostoru čuvalo novih 400 djela Ivana Generalića iz jedne privatne donacije. Robert Čimin, ravnatelj Muzeja grada Koprivnice, upoznao ju je s djelovanjem i povijesti Galerije u posljednjih 50 godina, nadolazećim programima i pojasnio osnovno poslanje ustanove. Potom je pod vodstvom kustosice Helene Kušenić predsjednica razgledala aktualnu izložbu slika Franje Klopotana i najvrjedniju zbirku Galerije – stalni postav doajena hrvatske naivne umjetnosti Ivana Generalića, gdje se nalaze slike „Rogati konj“, triptih „Sneg pada“, „Maska s trubom“ i „Raspeti pevec“. Kustosica Helena Kušenić predsjednici je ispričala i anegdotu o tome kako nastala slika „Raspeti pevec“. Naime, mladi Ivan Generalić znao je sa zabave doći u jutarnjim satima, no već se u pet trebalo ustati i krenuti raditi na poljoprivrednim poslovima pa bi njegov otac u sobu donio pijevca i potegnuo ga za rep, što je bila svojevrsna budilica. Iz ljutnje je rekao da će se kad-tad osvetiti pijevcu i tako je nastala ova slika.

Nakon razgledavanja i zajedničkog fotografiranja muzealaca s predsjednicom ispred triptiha „Sneg pada“, predsjednica se upisala u knjigu dojmova, a potom je kao znak sjećanja na posjet Hlebinama na poklon dobila sliku najvećeg živućeg umjetnika i majstora hlebinske škole Mije Kovačića koju joj i osobno uručio. Nastavite čitati →

Nakon što je početkom studenoga 2017. godine Muzej grada Koprivnice predstavio prvu knjigu “Logor Danica u Koprivnici 1941. – 1942.” autora dr. sc. Zdravka Dizdara u sklopu proslave Dana Grada Koprivnice, prije koji dan dovršena je i druga knjiga – dokumenti.

Novo izdanje na 576 stranica predstavlja 349 većinom do sada neobjavljenih dokumenata na temelju kojih je i rađena prva knjiga. Time je dovršen ovogodišnji minuciozan znanstveni rad, a koji će se zaokružiti trećom knjigom koja je u planu u 2018. godini. Recenziju i u ovom izdanju potpisuje dr. sc. Željko Krušelj, stručnu pomoć pružio je viši kustos Dražen Ernečić, grafičko oblikovanje potpisuju Dalibor Vugrinec i Robert Čimin, a urednik Biblioteke Podravskog zbornika u sklopu čije nakladničke cjeline se objavljuje je Robert Čimin, ravnatelj Muzeja grada Koprivnice. Knjiga je tiskana u koprivničkoj tiskari Bogadigrafika u nakladi od 400 primjeraka, potpomognuta je sredstvima Ministarstva kulture RH i Grada Koprivnice, a pojedinačna cijena jednog primjerka iznosi 250,00 kn.

U nastavku pročitajte Predgovor autora – Logor Danica 1941.-1942.: Knjiga 2. -dokumenti

Ministarstvo kulture RH u razdoblju od 14.11. do 14.12.2017. provodilo je javno savjetovanje oko nacrta novog Zakona o muzejima preko poveznice https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=6353.

U skladu s tim održana je Izvanredna skupština Hrvatskog muzejskog društva 14.11.2017. u Muzeju Mimara na kojoj je sudjelovao ravnatelj Robert Čimin, a gdje se raspravljalo o ključnim elementima i promjenama u odnosu na postojeći Zakon iz 2015. godine. Taj je pak Zakon u odnosu na dotadašnji iz 1998. godine u njegovo središte postavio ekonomski aspekt muzeja, a takvo isticanje „ekonomske samostalnosti“ muzeja u potpunoj je suprotnosti s osnovnim poslanjem neprofitnih ustanova od općeg javnog interesa. Sporno je i bilo uvođenje muzejskih zvanja koja dolaze iz ekonomskog sektora (marketing i PR) te postupno marginaliziranje temeljne muzejske struke – kustosa.

Novi Zakon svojevrsni je nastavak u tom pogledu, ali s mnogo više profinjenosti. Naime, iz nacrta Zakona u cijelosti su uklonjena pojedinačno nabrojena muzejska zvanja, uz obrazloženje kako će se ista urediti pravilnikom, koji podliježe potpuno drugoj proceduri donošenja, a sve kako odgovara određenim zagrebačkim krugovima. Nadalje, Muzejsko vijeće vraća naziv u Upravno vijeće s 5 do 7 članova, Stručnom vijeću definira se broj od 3 do 7 članova, a ravnateljem muzeja „iznimno“ se može postati i sa samo 1 godinom radnog staža u muzejskoj struci!

Svoje komentare Ministarstvu kulture i HMD-u dostavio je i Muzej grada Koprivnice u svrhu poboljšanja muzejske djelatnosti.

Nacrt-prijedloga-Zakona-o-muzejima-14.11.2017.-muzej grada koprivnice

Dana 24.studenoga 2017. godine u sklopu terenskih ophoda SP Danica posjetili su studenti i profesori udruženi u Udrugu Sf:isu iz Zagreba. Radi se o udruzi koja u suradnji s Odsjekom za povijest umjetnosti i Katedrom za muzeologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu provodi studentsku radionicu o memorijalizaciji logorskih kompleksa u Hrvatskoj. Stoga im je 1. ustaški logor NDH „Danica u Koprivnici“ bio logičan cilj. Kroz vodstvo i radionicu višeg kustosa Dražena Ernečića grupa je upoznata s Danicom kroz dva aspekta i tri narativa – povijest, sadašnjost i budućnost – Priču o radu logora 1941.-42. i SP Danica 1981.-2017. godine.

Posebno je bila naglašena informacija o upravo objavljenoj prvoj od tri knjige dr. sc. Zdravka Dizdara „Logor Danica u Koprivnici 1941.-1942.“ koja će postati temelj buduće muzeološke koncepcije uređenja SP Danica za 21. stoljeće te je u skladu s time i dogovoren nastavak komunikacije i terenske suradnje s Muzejom grada Koprivnice.

Aktualnosti u nacionalnim medijima o 1. knjizi o logoru Danica:
https://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/518965/covjek-koji-je-37-godina-tragao-za-istinom-o-prvom-ustaskom-logoru-strazari-su-bili-surovi-ali-nije-bilo-vecih-ubijanja-mislim-da-znam-i-zasto
https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/covjek-koji-je-37-godina-tragao-za-istinom-o-prvom-ustaskom-logoru-strazari-su-bili-surovi-ali-nije-bilo-vecih-ubijanja-mislim-da-znam-i-zasto/6782820/

Kuća Malančec kao zaštićeno nepokretno kulturno dobro RH u posljednje 4 godine u postupku je građevinske obnove prema glavnom projektu obnove izrađenom od tvrtke Primapars d.o.o. iz Zagreba. Sukladno ovogodišnjim osiguranim sredstvima Ministarstva kulture (200.000,00 kn) i Grada Koprivnice (60.000,00 kn) provodi se 3. faza sanacije podrumskih zidova i podne konstrukcije, a čiji je izvođač tvrtka KOMING d.o.o. iz Koprivnice.

Tijekom listopada i studenoga 2017. godine izvedeni su elektroinstalaterski radovi, dovršeno je žbukanje zidova te čišćenje i fugiranje stropnih traverzi i svodova. Pored toga, izvedeni su izolaterski građevinski radovi podne konstrukcije te se izvode potrebni obrtnički (stolarski i bravarski) radovi na podrumskim otvorima. Do kraja kalendarske godine preostaje dovršiti manje građevinske sanacijske zahvate u jednoj podrumskoj prostoriji i vanjskoj drvenoj verandi. Stručni nadzor provodi tvrtka Elitbiro d.o.o. iz Koprivnice (Zoran Šepec), a zaštitarski nadzor Milan Pezelj iz Ministarstva kulture RH – Konzervatorski odjel u Bjelovaru.

Do kraja ožujka 2017. godine u suradnji s Gradom Koprivnica i konzultantskom tvrtkom Razbor iz Zagreba pripremljena je cjelovita dokumentacija za potrebe prijave EU natječaja vezanog uz obnovu kulturne baštine u svrhu turističkog razvoja, ali do čijeg otvaranja do danas nije došlo. Riječ je o projektu koji bi obuhvaćao cjelovitu obnovu Kuće Malančec s dvorišnom dogradnjom novog objekta u visini od preko 11 milijuna kuna, a kojim bi se objekt stavio u funkciju i upotpunio kulturno-turističku ponudu Koprivnice.

Uz obilježavanje Dana grada Koprivnice koprivnički su muzealci pripremili tri značajna i vrlo dobro popraćena događanja čije dijelove donosimo u fotogalerijama.

1.) Galerija Koprivnica, 3.11.2017. – izložba “Zlatko Prica – Pečuh / Koprivnica”
2.) Galerija Koprivnica, 7.11.2017. – predstavljanje knjige “Podravski zbornik 43/2017”
3.) Gradska vijećnica, 8.11.2017. – predstavljanje knjige “Logor Danica u Koprivnici 1941. – 1942.: knjiga 1.” autora dr. sc. Zdravka Dizdara

Nastavite čitati →

Pozivamo Vas na predstavljanje knjige
“Logor Danica u Koprivnici 1941. – 1942.: knjiga 1.”
autora dr. sc. Zdravka Dizdara
u srijedu, 8. studenog 2017. godine u 18,00 sati
u koprivničkoj Gradskoj vijećnici.

Knjigu će predstaviti urednik Biblioteke Podravskog zbornika Robert Čimin, recenzent dr. sc. Željko Krušelj, stručni suradnik Dražen Ernečić i sam autor.

Riječ je o prvom dijelu troknjižne edicije kojom polako završava višedesetljetni znanstveni autorski rad dr. sc. Zdravka Dizdara, a koja se objavljuje u sklopu Biblioteke Podravskog zbornika (knjiga br. 40).

Nastavite čitati →

Pozivamo Vas na predstavljanje knjige
“Podravski zbornik 43/2017”
u utorak, 7. studenog 2017. godine u 18,00 sati
u Galeriji Koprivnica.

Novo izdanje Podravskog zbornika predstavit će glavni i odgovorni urednik Robert Čimin, izvršna urednica Helena Kušenić te autori Mihaela Cik i Marko Gregur.

Knjiga će se moći kupiti po promotivnoj cijeni, a suradnici će moći preuzeti besplatan autorski primjerak.

Predstavljanje će glazbenim programom obogatiti HFD “Sesvečice” iz Podravskih Sesveta.

Dana 20. listopada 2017. godine u Muzeju grada Koprivnice otvorena je izložba „Vlastelinstvo Gorbonok“ kao rezultat petogodišnjih arheoloških istraživanja na području općina Kloštar Podravski i Podravske Sesvete. Predstavljena su nova saznanja o tom srednjovjekovnom vlastelinstvu na nešto drugačiji način gdje je dizajnerska ruka uspjela povezala suvremeni i tradicionalni pristup prezentacije predmeta. Izložba se sastoji od četiri tematske cjeline: 1. priprema hrane u srednjem vijeku, 2. napad i obrana, 3. kultura stola, 4. rekonstrukcija arheološkog dana na iskopavanju. Najznačajniji pomak ove izložbe jest potpuno otvaranje arheologije prema krajnjem korisniku, a što je u prvom redu vidljivo u nekorištenju klasičnih staklenih vitrina. Predmet je u otvorenom prostoru, on je dostupniji i tako stvara određeni emocionalni odnos s promatračem. Korištenje papira kao izuzetno zahvalnog prezentacijskog elementa posebna je vrijednost izložbe. Naime, kuhinjsko posuđe postavljeno je na smeđi pak papir unutar tzv. crnih hamer ljuski. U tom smislu, smeđi izgužvani podložni papir predstavlja lokalitet (naselje) koji je najčešće pod poljoprivrednim zemljištem (oranica), a koji se očituje u ukopima i zapunama jamskih objekata. Preslikana je situacija s kojom se kod naseobinskih lokaliteta arheolozi uglavnom susreću, a gdje se nakon uklanjanja oranog sloja zemlje (najčešće strojno) nalazi zdrava zemlja (žuta, oker, smeđa) u kojoj se ručnim poliranjem prepoznaju ostaci objekata kao tamnije mrlje. Istovremeno, ljuska predmet štiti od nesmotrenog korisnika stvarajući psihološku zaštitnu barijeru. Otvaranjem ljuske pronalazi se nešto do tada neviđeno, kao što je i slučaj s predmetima pronađenim u zapunama objekata koji su arheologe čekali 500 i više godine. Nastavite čitati →