Author Archives: rcimin

S krajem 2019. godine Ministarstvo kulture na službenim je mrežnim stranicama započelo s objavama rezultata Poziva za predlaganje programa javnih potreba u kulturi za 2020. godinu pa tako i u muzejskoj djelatnosti. Ukupno je na razini Hrvatske razmatrano 472 prijedloga programa od kojih je odobreno njih 259 u ukupnom iznosu od 4.694.500 kn. Među njima je Muzeju grada Koprivnice odobreno ukupno 55.000 kn za veći broj programa među kojima se nalazi šest objedinjenih izložbi, više pedagoško-edukativnih programa i dva programa zaštite muzejske građe.

U predstavljanju muzejskog fundusa odobrena su sredstva za izložbu „Igra staklenih perli: staklo u zbirkama Muzeja grada Koprivnice“, potom za gostujuće muzejske izložbe „Avari i Slaveni“ koja se radi u suradnji s Arheološkim muzejom u Zagrebu te retrospektiva „Ivane Popović“ u suradnji s Muzejom suvremene umjetnosti, a čija su predstavljanja planirana u Galeriji Koprivnica. U zgradi Muzeja početkom svibnja predstavit će se izložba o koprivničkim postrojbama u VRO „Bljesak“, a u hlebinskoj galeriji dva velikana hrvatske naivne umjetnosti: Ivan Večenaj uz 100. obljetnicu te Ivan Rabuzin ususret 100. obljetnici rođenja. Za sve navedeno odobreno je 26.000 kn. Pedagoško-edukativni programi Muzeja popratit će se s 9.000 kn, a usmjereni su na populaciju djece i mladih koja zahtjeva društvenu pažnju i nalaženje načina da ih se izravno uključi u sam sukus kulturnog života naše zajednice. Pritom je tu nastavak održavanja ljetnog dječjeg kampa „KUL Hlebine“, ali i niz novoosmišljenih programa u stvaranja osobitog odnosa prema publici potičući njihovu participativnost i širu uključenost. Kako je osnovna zadaća svakog muzeja čuvanje kulturne baštine tako je temeljem izrađenog petogodišnjeg plana zaštite koprivničkog fundusa Ministarstvo uočilo potrebo davanja potpore kroz preventivnu zaštitu i konzervatorsko-restauratorske zahvate na muzejskoj građi u visini 20.000 kn. Riječ je o skupu mjera i postupaka kojima se želi usporiti ili spriječiti propadanje predmeta kulturne baštine prouzročeno prirodnom ili ljudskom aktivnošću, a što je preduvjet za njegovo izlaganje javnosti.

Gledajući raspodjelu sredstava na nacionalnoj i regionalnoj razini uočava se zadovoljstvo s osiguranim iznosom u odnosu slične i veće ustanove, a poglavito ukoliko se u obzir uzme kako će sredstvima Grada Koprivnice i Koprivničko-križevačke županije muzejska djelatnost doseći iznos od oko 200.000 kn u 2020. godini.

Unazad stotinu godina postojanja dvorana Domoljub, kao kultno kulturno mjesto grada Koprivnice, proživjela je brojne obnove i adaptacije kako bi se uskladila sa suvremenim potrebama društva i duhom određenog vremena u kojem je djelovala. Iz iste usklađenosti tek desetljeće kasnije izniknulo je Udruženje umjetnika Zemlja koje je odigralo važnu ulogu u formiranju kulturnog identiteta čitave Podravine kroz pojavu naivnog slikarstva u Hlebinama. Razdoblje od 1930-ih pa do 1950-ih godina formiralo je glavne uporišne točke hrvatske naive, a koncentričnim širenjem diljem Podravine i šire doprinijelo je raznolikosti izričaja, kreativnosti i inovacije. Vrijeme je to formiranja tzv. druge generacije Hlebinske škole koja se osim susretima i savjetima s Krstom Hegedušićem, formirala i na temelju umjetničkih djela slikara u usponu – Ivana Generalića. Upravo se njegov uzlet i početni zamah druge generacije ponovno poklapa s „novim zamahom“ i obnovom Domoljuba 1954. godine.

Danas, 65 godina kasnije, u čast još jednog novog ruha Domoljuba, otvara se rekreacijska izložba u organizaciji Muzeja grada Koprivnice pod nazivom “Pet lica u gostima” u njezinu predvorju 28. prosinca 2019. godine u 10,30 sati, a kojom se prisjeća na tada izlagane autore (Ivana Generalića, Ivana Večenaja, Miju Kovačića, Dragana Gažija i Franju Filipovića) s radovima iz iste godine (1954.) ili istog desetljeća. Izložba ostaje otvorena do 31. siječnja 2020. godine (Noć muzeja), a realizirana je sredstvima Grada Koprivnice i Pučkog otvorenog učilišta Koprivnica.

Kraj godine obično je vrijeme kada je potrebno pogledati unatrag i vidjeti što je sve odrađeno, a za što nikako nije dovoljno tek nekoliko rečenica. Otvaranjem Galerije Mijo Kovačić pokrenut je novi ciklus Hlebinske škole, koju je u 1,5 godinu posjetilo gotovo 10.000 korisnika na preko 130 različitih događanja. Vraćena je i Kovačićeva otuđena „Jama“ nakon 25 godina izbivanja iz Hlebina, gostovalo se u slovenskom Trebnju, a počeli su i građevinski radovi na obnovi hlebinske galerije. Među 20-ak realiziranih izložbi vidljiv je osjet prema domaćim umjetnicima poput Romana Baričevića, zatim su tu bili muzeološki zahtjevniji projekti Arbor mundi, DAB i onaj posvećen 100 godina djelovanja Domoljuba. Sveukupno je izlagačke prostore posjetilo 15.000 korisnika, što je zadovoljavajuće u situaciji kad je središnja muzejska zgrada većinu godine bila nekorištena za izlaganje, a hlebinska galerija zatvorena pola godine.

U nacionalnim okvirima Muzej je bio domaćin Edukativne muzejske akcije (EMA) na temu „(Pre)hrane“, a edukativni iskorak učinjen je za osnovnoškolski uzrast Koprivnice priređivanjem knjižice „Kulturni vodič Koprivnice“ koja je svih 2.500 gradskih učenika dočekala u školskim klupama. Kao jedini gradski muzej samostalno je predstavljena nakladnička djelatnost na Interliberu i to vrlo uspješno. U znanstvenom polju održana je 1. ljetna škola (bio)arheologije na lokalitetu Đurđevac – Sošice u suradnji s Institutom za antropologiju i Sveučilištem Mississippi State (SAD), postavljene su oznake kulturnog dobra na Spomen području Danica i Sinagogi, a rezultati projekta TransFER predočeni su na Renesansnom festivalu eksperimentalnom radionicom „Tajne željeza“ u suradnji s Institutom za arheologiju. Pored toga, odraženo je 30-ak drugih radionica, pripremljena su i prijavljena dva EU projekta obnove muzejske infrastrukture, a osnažen je rad na inventarizaciji predmeta i sistematiziranju zbirki kao osnovni preduvjet razvoja muzealnosti u najširem pogledu.

Muzej tako umnogome odskače od normativa regionalne muzejske djelatnosti, sve više dobiva na važnosti u svojoj zajednici, a da pritom nimalo ne odmiče od baštine i identitetskih vrijednosti o kojima skrbi.

S velikim nestrpljenjem dočekana je prva faza cjelovite obnove Galerije naivne umjetnosti u Hlebinama koja je započela ovog ljeta i potrajala sve do nedavno. Radovi na rekonstrukciji krovišta prvi su korak u revitalizaciji ustanove, a u što je Općina Hlebine zajedno s Ministarstvom kulture uložila nevjerojatnih 1,35 milijuna kuna. Kako se radilo o tehnički vrlo zahtjevnom zahvatu, tako su i građevinski i krovopokrivački radovi nešto produženi, a nakon kojih je izlagački prostor galerije potrebno vratiti u prikladno stanje za daljnje programske aktivnosti. To u prvom redu podrazumijeva detaljno čišćenje i osvježavanje prostora, a potom i povrat umjetnina iz muzejskih spremišta u njihovo prirodno okruženje.

Analizirajući broj posjetitelja hlebinske galerije tijekom mjeseca prosinca u posljednjih nekoliko godina, u dogovoru s Općinom Hlebine i Koprivničko-križevačkom županijom, odlučeno je kako se do kraja ove kalendarske godine hlebinska galerija neće aktualizirati za javnost, već će se raditi na pripremama za nadolazeću godinu. Istovremeno hlebinska škola ne miruje pa je tako već za 29. studenoga 2019. godine od 18 sati u sklopu izložbe „Hlebinska naiva“ u Galeriji likovnih samorastnikov u slovenskom Trebnju organizirano stručno vodstvo Helene Kušenić za tamošnje građanstvo, gdje će naivni velikani biti predstavljeni sve do 9. veljače 2020. godine. U međuvremenu će se uz svečanost obilježavanja 100. obljetnice dvorane Domoljub 28. prosinca 2019. godine u njegovu predvorju otvoriti rekreacija izložbe pet naivnih umjetnika koji su izlagali prilikom prve obnove zgrade 1954. godine (I. Generalić, I. Večenaj, M. Kovačić, D. Gaži, F. Filipović), a potom će se u Noći muzeja 31. siječnja 2020. godine u Hlebinama po prvi puta predstaviti slovenska naiva kao uzvratna izložba iz Trebnja.

U četvrtak, 21. studenog u 18,00 sati u Gradskoj knjižnici Đurđevac predstavljen je 45. broj Podravskog zbornika. Novo izdanje Zbornika predstavili su glavni urednik Robert Čimin i izvršna urednica Vesna Peršić Kovač.

Lidija Levačić Mesarov, autorica priloga pod nazivom  „Prilog povijesti djelovanja kulturno-umjetničkih društava u Novom Virju“ predstavila je bogatu povijest kulturnog djelovanja u naseljima općine Novo Virje, a u tome su joj se pridružili i članovi Kulturno-umjetničkog društva „Širine“ koji su izvedbom pučkih napjeva iz svojeg kraja na najbolji način ilustrirali svoj rad na očuvanju zavičajne kulturne baštine. Dugogodišnji suradnik Podravskog zbornika Vladimir Miholek govorio je o Pogači z oreji – podravskom tradicijskom jelu od tijesta što je i naslov opsežnog članka objavljenog u ovogodišnjem broju Zbornika, temeljenog na istraživanju ove teme provedenom u svrhu izrade prijedloga za zaštitu pogače z oreji kao nematerijalnog kulturnog dobra. Svoj doprinos predstavljanju teme dale su i članice Udruge žena grada Đurđevca koje su se uključile aktivnim sudjelovanjem u raspravi, ali i pripremom ovog tradicijskog jela kojim su počastile prisutne. Nastavite čitati →

Muzej grada Koprivnice u petak 22. studenoga 2019. godine u Galeriji Mijo Kovačić sa suradnicima organizira večer kulture sa slobodnim ulazom.

Od 18 sati publika će moći uživati u polusatnoj kazališnoj predstavi u sklopu aktualne izložbe „Domoljub 100/110 – priča o zgradi i ljudima“. Glumišna družina Virje predstavit će „Krčmaricu Maricu“, komediju čija je radnja smještena u virovsku gostionicu u kojoj je podcrtana važnost žene kao osobe i onoga što ona svojom pojavom i djelima može učiniti. Postavljena je lepeza muških likova kojima Marica postaje objekt o kojem oni razgovaraju. Spletke kojima se služe muški likovi u borbi za naklonost Marice te Maričino iskorištavanje slabosti njezinih obožavatelja ono je što ovo djelo čini komičnim, a s druge strane i sarkastičnim te zabrinjavajućim za društvo u cjelini. Ovo je suvremena pučka predstava čiji ritam je dinamičan kao što je živ komunikacijski diskurs koji predstava uspostavlja s publikom. Na Smotri kazališnih amatera Koprivničko-križevačke županije 2012. godine komedija je dobila nagradu za najbolju režiju, najbolji dramski tekst i najbolju glavnu mušku ulogu.

Povodom Tjedna Izraela od 19 sati u suorganizaciji sa Židovskom općinom Koprivnica održat će se koncert u izvedbi Zagrebački klezmer trio kojeg sačinjavaju Bruno Philipp (klarinet), Mario Igrec (gitara) i Mladen Baraković (kontrabas). Početkom 2018. godine započinje suradnja troje etabliranih glazbenika s dugogodišnjom željom zajedničkog muziciranja u  glazbenom žanru klezmera. Klezmer je pojam vezan uz aškenaske Židove u 18. stoljeću. Glazbeni se predložak temelji na liturgijskoj glazbi prerađenoj za društvena događanja, a karakterizira ga temeljno instrumentalna glazba s brojnim improvizacijama, elementima autohtone glazbe, minimalizacija udaraljki te rijetke vokalne izvedbe. Kao pravac u glazbi spominje se u 20. stoljeću i smatra se pretečom jazza. Uz klezmer, trio često obrađuje i izvodi glazbu iz tradicije tanga i glazbene vrste nastale pod utjecajem folklora s istoka.

Među 380 izlagača iz 13 zemalja Muzej grada Koprivnice bio je jedini gradski muzej koji se samostalno predstavljao sa svojim nakladništvom na 42. Međunarodnom sajmu knjiga – Interliberu održanom na Zagrebačkom velesajmu od 12. do 17. studenoga 2019. godine.

Tijekom čitavog prošlog tjedna na štandu 3 u Paviljonu 7A izmjenjivali su se muzejski djelatnici i koristili priliku da sa zainteresiranim posjetiteljima razmjene koju riječ, ustupe osnovne informacije o djelatnosti i ponudi Muzeja, ali u prvom redu predstave muzejsko nakladništvo. Ono se uz Podravski zbornik (novija i starija izdanja), oslanjalo i na Biblioteku Podravskog zbornika po čemu je koprivnički muzej uistinu poseban. Naime, u posljednjih 8 godina objavljeno je čak 19 monografskih publikacija, a među kojima su pojedina izdanja uistinu značajna u nacionalnim okvirima dok su preostala zavičajno iznimno vrijedna. U prvom redu tu su prve dvije knjige dr. sc. Zdravka Dizdara o Logoru Danica u Koprivnici 1941.-1942., potom prva monografija kustosice Helene Kušenić „Putevima Hlebinske škole“, zatim monografija Vladimira Milivojevića o povijesti Reke, zbornik sa simpozija o 100. godišnjici rođenja Ivan Generalića, „Kulturni vodič Koprivnice“, umjetničke monografije obiteljskog para Andrašić, priručnik o Ivanečkom vezu itd. Osim toga, predstavljena su monografska izdanja „Povijesni atlas Koprivnice“ i „Mihovil Pavlek Miškina“, potom 40 kataloga izložbi, te pojedini suveniri iz muzejskog dućana s motivima naivne umjetnosti i muzejske izložbe „Arbor Mundi“.

Prema riječima organizatora, ove je godine sajam posjetilo gotovo 150.000 knjigoljubaca, među kojima se zasigurno nekoliko desetaka tisuća zadržalo uz koprivnički muzejski štand, a kojima je prodano 184 publikacija. Pored toga, iskorištena je mogućnost da se na središnjoj pozornici Paviljona 6 u petak 15. studenoga 2019. godine održi javno izlaganje o muzejskom izdavaštvu. Ono je upotpunjeno nastupom Folklornog ansambla Koprivnica s neizostavnom pjesmom „Pokraj vode Drave“ vezanom uz 1975. kada je izdan prvi broj Podravskog zbornika i na televiziji premijerno prikazani Gruntovčani, čiji nas je Martin Sagner napustio prošlog tjedna. Nastavite čitati →

Od danas počinje Interliber – 42. Međunarodni sajam knjiga na Zagrebačkom velesajmu i traje sve do 17. studenoga 2019. godine. Muzej grada Koprivnice će se po prvi puta okušati u predstavljanju nakladništva na sajmu koji će tijekom ovog tjedna posjetiti oko 130.000 zaljubljenika u knjigu. Nalazimo se u Paviljonu 7A gdje predstavljamo 80-ak publikacija i suvenira proizašli iz nakladničke i marketinške muzejske djelatnosti proteklih nekoliko godina. Okosnica svega jest Podravski zbornik, regionalni godišnjak koji u kontinuitetu izlazi od 1975. godine na koji se od 1977. godine nadovezala Biblioteka Podravskog zbornika kao nakladnička cjelina koja je proizvela 45 knjižnih naslova različite tematike, a bit će predstavljeno i 40 kataloga recentnih izložbi. Za 15. studenoga 2019. godine u 17,30 sati predviđeno je javno predstavljanje na središnjoj pozornici u Paviljonu 6, a bit će to zasigurno dobra prilika za distribuciju nakladništva i kvalitetnu promociju Muzeja, Koprivnice i Podravine u cjelini.

U četvrtak, 14. studenog 2019. godine u Galeriji Mijo Kovačić, s početkom u 17 sati, održat će se 1. Okrugli stol o rezultatima arheoloških istraživanja na prostoru Koprivničko-križevačke županije u organizaciji Muzeja grada Koprivnice i Povijesnog društva Koprivnica, uz potporu Instituta za arheologiju.  Prilika je to da građani grada Koprivnice saznaju o najnovijim rezultatima arheoloških istraživanja koja su se odvijala tijekom ove godine. Ukupno će biti održano 6 predavanja od strane djelatnika Instituta za arheologiju i Muzeja grada Koprivnice.

Dr. sc. Tatjana Tkalčec iz Instituta za arheologiju predstaviti će rezultate lidar izmjere nalazišta Osijek Vojakovački – Mihalj i šire okolice, što je ujedno bila i prva prilika da se većina javnosti susretne s ovom nedestruktivnom arheološkom metodom koja je po prvi puta rađena na jednom lokalitetu na prostoru Koprivničko-križevačke županije. Dr. sc. Tajana Sekelj Ivančan s Instituta za arheologiji  predstaviti će rezultate arheoloških istraživanja lokaliteta Kalinovac – Hrastova greda 1 koji se istraživao u sklopu projekta TransFER, financiranog od strane Hrvatske zaklade za znanost. U sklopu predavanja kolegice Tene Karavidović, znanstvene novakinje – doktorantice s Instituta za arheologiju moći će se vidjeti rezultati eksperimentalnih arheoloških procesa vezanih uz taljenje željezne rude koji su demonstrirani na ovogodišnjem Renesansnom festivalu, vezanih također uz provedbu projekta TransFER.

Predavanja o ovogodišnjim arheološkim istraživanjima koje je vršio Muzej grada Koprivnice predstaviti će kustos Ivan Valent. Tijekom triju predavanja predstaviti će rezultati 4. sezone sustavnih istraživanja lokaliteta Đurđevac – Sošice, druge sezone istraživanja lokaliteta Koprivnički Ivanec – Log-Parag I te probnih istraživanja na položaju Međuriće VI kod Torčeca. Nastavite čitati →

U petak, 8. studenoga 2019. godine od 18 sati u Galeriji Koprivnica otvara se izložba „Domoljub 100/110 – priča o zgradi i ljudima“ ususret obilježavanja 100. obljetnice od izgradnje zgrade i 110. godina od osnutka društva Domoljub.

Koliko je djelovanje kulturno-umjetničkih društava oblikovalo građansku svijest stanovnika Koprivnice svjedoče brojne priče, arhivski dokumenti i literatura. Početkom 20. stoljeća, u lipnju 1909. godine, Koprivnica je dobila kulturno-prosvjetno društvo Domoljub koje je djelovalo kontinuirano sve do Drugog svjetskog rata. Na spomen Domoljuba, većina će se sjetiti zgrade, točnije svečane dvorane koja je nakon čitavog stoljeća obnovljena i slavi 100. godišnjicu od izgradnje. No Domoljub je mnogo više od asocijacije na uređeni prostor u kojem su se tijekom godina održavale svečane priredbe, koncerti i banketi i kojeg, uostalom, ne bi ni bilo da prije 110 godina nije osnovano Hrvatsko obrtničko radničko obrazovno i pjevačko društvo Domoljub. Upravo je to društvo zaslužno što Koprivnica danas ima dvoranu koja je ugostila brojne uzvanike s područja javnog kulturnog života. Okosnicu izložbe čine dokumenti, plakati i fotografije koji ukazuju na važnost i ugled Domoljuba, a bogata dokumentacija i korespondencija čiji je mali djelić prikazan na izložbi čuva se u Muzeju grada Koprivnice. Nastavite čitati →