Author Archives: rcimin

Pozivamo Vas na predstavljanje knjige
“Podravski zbornik 43/2017”
u utorak, 7. studenog 2017. godine u 18,00 sati
u Galeriji Koprivnica.

Novo izdanje Podravskog zbornika predstavit će glavni i odgovorni urednik Robert Čimin, izvršna urednica Helena Kušenić te autori Mihaela Cik i Marko Gregur.

Knjiga će se moći kupiti po promotivnoj cijeni, a suradnici će moći preuzeti besplatan autorski primjerak.

Predstavljanje će glazbenim programom obogatiti HFD “Sesvečice” iz Podravskih Sesveta.

Dana 20. listopada 2017. godine u Muzeju grada Koprivnice otvorena je izložba „Vlastelinstvo Gorbonok“ kao rezultat petogodišnjih arheoloških istraživanja na području općina Kloštar Podravski i Podravske Sesvete. Predstavljena su nova saznanja o tom srednjovjekovnom vlastelinstvu na nešto drugačiji način gdje je dizajnerska ruka uspjela povezala suvremeni i tradicionalni pristup prezentacije predmeta. Izložba se sastoji od četiri tematske cjeline: 1. priprema hrane u srednjem vijeku, 2. napad i obrana, 3. kultura stola, 4. rekonstrukcija arheološkog dana na iskopavanju. Najznačajniji pomak ove izložbe jest potpuno otvaranje arheologije prema krajnjem korisniku, a što je u prvom redu vidljivo u nekorištenju klasičnih staklenih vitrina. Predmet je u otvorenom prostoru, on je dostupniji i tako stvara određeni emocionalni odnos s promatračem. Korištenje papira kao izuzetno zahvalnog prezentacijskog elementa posebna je vrijednost izložbe. Naime, kuhinjsko posuđe postavljeno je na smeđi pak papir unutar tzv. crnih hamer ljuski. U tom smislu, smeđi izgužvani podložni papir predstavlja lokalitet (naselje) koji je najčešće pod poljoprivrednim zemljištem (oranica), a koji se očituje u ukopima i zapunama jamskih objekata. Preslikana je situacija s kojom se kod naseobinskih lokaliteta arheolozi uglavnom susreću, a gdje se nakon uklanjanja oranog sloja zemlje (najčešće strojno) nalazi zdrava zemlja (žuta, oker, smeđa) u kojoj se ručnim poliranjem prepoznaju ostaci objekata kao tamnije mrlje. Istovremeno, ljuska predmet štiti od nesmotrenog korisnika stvarajući psihološku zaštitnu barijeru. Otvaranjem ljuske pronalazi se nešto do tada neviđeno, kao što je i slučaj s predmetima pronađenim u zapunama objekata koji su arheologe čekali 500 i više godine. Nastavite čitati →

Pozivamo Vas na otvorenje izložbe „Vlastelinstvo Gorbonok“ u Muzej grada Koprivnice, Trg dr. Leandera Brozovića 1, petak, 20. listopada 2017. godine u 18,00 sati.

Izložba je plod petogodišnjih arheoloških istraživanja na području općina Kloštar Podravski i Podravske Sesvete, a u suštini predstavlja život i razvitak tog srednjovjekovnog vlastelinstva. Prikazuju se osnovni rezultati iskopavanja na utvrdi Gorbonok i trima selištima (Zgruti, Ruškova greda, Crlenika), kao i prikupljena saznanja o prehrambenim navikama onodobnog stanovništva, položajima i razvoju podravskih naselja te njihovoj svakodnevici od 11. stoljeća pa sve do pojave osmanlijske opasnosti krajem 15. stoljeća.

Autor izložbe je Robert Čimin, vizualnu komunikaciju potpisuje Mihovil Vargović, a likovna rješenja muzeološkog postava Andrija Večenaj. Tako se po prvi puta u Koprivnici jedna arheološka izložba postavlja na netradicionalan način u kojem je 87 arheoloških predmeta povezano sa suvremenim dizajnom gdje se naglasak stavlja na audiovizualni doživljaj posjetitelja. Predočavanjem najznačajnijih životnih elemenata tog vremena nastoji se stvoriti specifičan međuodnos „predmet – posjetitelj“ koji preuzima zadaću stvaranja unutarnje pobude uz njegovu tipološko-kronološki i interpretacijsko-uporabni element. Ponekad će to biti na razini čisto estetske prirode, ali u većini slučajeva potaknut će posjetitelja na razmišljanje o uporabljivosti određenog predmeta i načinu života srednjovjekovnog stanovništva podravskog kraja. Usto, u posljednjem dijelu izložbe predstavlja se jedan tipičan radni dan na arheološkom iskopavanju kojim se dodatno naglašava edukativni karakter izložbe i približavanje arheološke grane što široj publici.

Realizaciju izložbe omogućili su Ministarstvo kulture RH, Koprivničko-križevačka županija i Grad Koprivnica, a ostaje otvorena sve do 20. siječnja 2018. godine.

Muzej grada Koprivnice dana 4. rujna 2017. godine počeo je sa zaštitnim arheološkim istraživanjima u virovitičkom gradskom parku pod voditeljstvom Ivana Valenta. U sklopu EU projekta „Integrirani razvojni program Virovitice – 5 do 12 za Dvorac“ koji obuhvaća obnovu dvorca Pejačević i revitalizaciju virovitičkog gradskog parka Grad Virovitica je naručio iskopavanja srednjovjekovne nizinske utvrde čiji bi se dijelovi mogli uklopiti u sam projekt revitalizacije. Projektnim zadatkom tako su definirana tri položaja koja je potrebno istražiti: 1. zapadni ulaz s mostom, 2. sjeveroistočna kula i 3. jugoistočna kula s bedemom. Na prva dva položaja Gradski muzej Virovitica u više je navrata provodio arheološka iskopavanja koja se ovim radovima revidiraju, a na posljednjem se položaju provode iznova. U radovima sudjeluje više arheologa kao vanjski muzejski suradnici te studenti s područja grada Virovitice. Nastavite čitati →

Ovih dana Muzej grada Koprivnice organizacijski je sudjelovao na izložbama u Krapini i Puli i to u suradnji s velikim nacionalnim muzejima, a sve sa ciljem predstavljanja podravske kulturne baštine izvan Podravine.

Tako je 4.9.2017. u Muzeju krapinskih neandertalaca u Krapini otvorena izložba pod nazivom „Fosilna bogatstva Hrvatskog zagorja i Podravine“ kao rezultat međumuzejske i stručne suradnje Muzeja krapinskih neandertalaca s Muzejom grada Koprivnice, Hrvatskim prirodoslovnim muzejom, Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti, Prirodoslovnim muzejom Slovenije te privatnim kolekcionarima. Manji dio te građe dolazi iz koprivničkog muzeja, a veći je potekao iz privatnih zbirki Josipa Cugovčana iz Podravskih Sesveta te Ivana Zvijerca iz Torčeca. Na njoj je izloženo mnoštvo fosila pleistocenskih sisavaca poput vunastog i stepskog mamuta, vunastog nosoroga, stepskog bizona, pragoveda i divljeg konja. Bili su tu i prikazi važnijih fosilnih nalazišta u Zagorju poput Hušnjakova, najbogatijeg svjetskog nalazišta neandertalskog čovjeka, zatim Radoboja – bogatog nalazišta fosilne flore i faune te nalazišta poludragog ahata u blizini Lepoglave, i drugih. Predstavljene su i vrste stijena od kojih je izgrađeno Hrvatsko zagorje. Svečano otvorenje upotpunili su članovi Hrvatskog folklornog društva „Sesvečice“ iz Podravskih Sesveta. Autor izložbe je kustos geolog Jurica Sabol, voditelj Muzeja krapinskih neandertalaca, a sama izložba će biti otvorena do 4.12.2017. godine, a nakon čega će gostovati u Muzeju grada Koprivnice od 9.3.2018. godine.

Nastavite čitati →

U rujnu 2017. godine Muzej grada Koprivnice započinje sa zaštitnim arheološkim istraživanjima srednjovjekovne nizinske utvrde Virovitica na prostoru tamošnjeg gradskog parka. Dio je to EU projekta „Integrirani razvojni program Virovitice – 5 do 12 za Dvorac“ koji obuhvaća obnovu dvorca Pejačević i revitalizaciju virovitičkog gradskog parka. Nositelj i investitor projekta je Grad Virovitica koji je od Muzeja naručio arheološke radove, a glavnim projektom tvrtke Urbos iz Osijeka planirana je ujedno i prezentacija srednjovjekovne utvrde.

Naime, utvrda je 1552. godine osvojena od Osmanlija koji u Virovitici ostaju sve do 1684. godine. Nju potom dobiva obitelj Pejačević koja ju početkom 19. stoljeća ruši i nad njom podiže dvorac s perivojem. Obnovom cjelokupnog prostora želja je investitora prezentirati utvrdu koliko je to moguće, a za potrebe izrade projekta prezentacije prethodno će se izvršiti arheološka istraživanja na tri položaja: sjeveroistočna kula, zapadni ulaz s mostom i jugoistočna kula s bedemom. Na prva dva položaja Gradski muzej Virovitica u više je navrata provodio arheološka iskopavanja koja će se ovim radovima revidirati, a na posljednjem će se položaju ona provesti u cijelosti.

Radovi u trajanju od 40 radnih dana ugovoreni su u iznosu od 323.200,00 kn, a voditelj kojih je Ivan Valent iz Koprivnice. Koprivnički muzej se ovim radovima izvan koprivničkog područja još jednom pokazao neizostavnim subjektom arheološke scene sjeverozapadne Hrvatske. (rč, 2017.)

Krajem ovog mjeseca koprivnički muzealci trodnevnom će manifestacijom obilježiti 66. obljetnicu svoga djelovanja.

Za četvrtak, 27.7.2017. od 9 do 12 sati zakazana je muzejska rasprava „RefurbMuseum“ kojom će stručni djelatnici pokrenuti proces stvaranja nove koncepcije stalnog postava. Riječ je o prvom koraku koji za cilj ima odrediti namjenu i sadržaj svake pojedine prostorije muzejske zgrade, kao podlogu projektantskim rješenjima u sklopu EU projekta „RefurbCulture“, a koji Grad Koprivnica provodi s REA-om Sjever i u prekograničnoj suradnji s mađarskim gradom Hévizom. Projektom će se izraditi projektna dokumentacija u smislu cjelovite građevinsko-energetske obnove zgrade u čemu je važno odrediti izgled budućeg muzejskog postava.

Dan kasnije, 28.7.2017. od 19,30 sati pozornost će se dati Galeriji Koprivnica koja slavi 40 godina djelovanja (1977-2017). Za početak je pripremljena izložba I. Friščića „Neću ravnalo, hvala“, a nakon čega slijede dva zanimljiva predavanja. U 20,00 sati Marin Horvat govorit će o zakonskoj regulaciji prostitucije i javnim kućama u Koprivnici kroz prvu polovicu 20. st., a potom će Draženka Jalšić Ernečić dati pregled dosadašnjeg rada koprivničke galerije.

U subotu, 29.7.2017. u 19.00 sati u Hlebinama će se otvoriti izložba „KUL Hlebine 2017“ s radovima polaznika ovogodišnjeg dječjeg ljetnog kampa.

Ulaz na sva događanja je besplatan, a građani se pozivaju da svojim sudjelovanjem podrže razvoj Muzeja grada Koprivnice.

U sklopu proslave Dana Grada Koprivnice Muzej priprema izložbenu poslasticu predstavljanjem stvaralaštva Zlatka Price. Ovih dana u tijeku su posljednji dogovori oko ugošćavanja ostavštine Gradu Pečuh, a u tom smislu 12.7.2017. ravnatelj Robert Čimin i muzejska pedagoginja Maša Zamljačanec gostovali su Mađarskoj. Na ljubazan poziv generalne konzulice Vesne Haluga i u prisustvu Joze Harija ispred Hrvatske državne samouprave Pečuh pobliže su se upoznali s ostavštinom i proveli izbor radova.

Prekogranična suradnja započela je izložbom „Hlebinska škola u Pečuhu“, a koja je na središnjem trgu u Pecsi galeriji od 13.5. do 12.6. 2016. zabilježila visoku posjećenost. Nastavkom te suradnje u Galeriji Koprivnica namjerava se predstaviti umjetnik koji je manji dio svog života proveo i u Koprivnici. Zlatko Prica priznati je umjetnik koji je zahvaljujući nesretnim okolnostima u vrijeme Drugog svjetskog rata sproveden u logor Danicu. Tu nastaju prvi crteži s motivima iz logora, danas poznati kao mapa „Ljudi iz Logora Danica“ iz 1943., a dio koje se čuva u fundusu koprivničkog muzeja. Upravo je navedeno povod nove suradnje kojom će se radovi Zlatka Price iz Pečuha po prvi puta zajednički izložiti s ovim ranim radovima, a povodom 101. godišnjice autorova rođenja.

Uz to, za Dan Grada Koprivnice planira se i predstavljanje dviju (od tri) monografija o logoru Danica autora dr.sc. Zdravka Dizdara, u izdanju Muzeja grada Koprivnice, a što će prirodno nadovezati na ovu izložbu.

Od sredine srpnja 2017. godine kreće druga sezona arheoloških istraživanja na lokalitetu Đurđevac – Sošice koja provodi Muzej grada Koprivnice s vanjskim suradnicima. Ovogodišnji radovi financirani su ponajviše sredstvima Ministarstva kulture RH, zatim Koprivničko-križevačke županije i Grada Koprivnice, a Grad Đurđevac pružio je podršku u obliku pomoćnih radnika preko tzv. javnih radova. Voditelj ovogodišnjih radova je Ivan Valent, dipl. arheolog iz Koprivnice, a tijekom narednih 6 tjedana u njima će sudjelovati više arheologa iz Koprivnice i bliže okolice.

Prošlogodišnjim početnim iskopavanjima dokumentirano je više građevinskih faza crkve sv. Jurja, a među kojima je najveći interes pobudila romanička crkva iz 12. ili 13. stoljeća. Prepoznat je samo dio ugla i pročelnog zida, a ostali dio dokumentiran je geofizičkim istraživanjima (Gearh d.o.o. Maribor, Branko Mušič). Upravo je takav oblik dokumentacije posebno vrijedan u planiranju ovogodišnjih iskopavanja. Kako je prošlogodišnjim radovima istražena zapadna polovina gotičke crkve iz 15. stoljeća i dograđeni barokni zvonik iz 17. stoljeća, sada je u planu u cijelosti istražiti obje srednjovjekovne crkve na 300 m2 (15 x 20 m). Pretpostavka je da je gotička crkva dimenzija 25 x 10 m, romanička 16 x 8 m, a iskopavanjima će se uvidjeti u ispravnost ovih teza. Pored toga, na istom prostoru istraživat će se i groblje, od najmlađih prema najstarijim ukopima, nad čijim će se različitih analizama ubuduće moći nešto više govoriti o vremenu i nastanku srednjovjekovnog Đurđevca.