Privodi se kraju još jedna godina bogata aktivnostima u Galeriji naivne umjetnosti u Hlebinama. Za kraj godine tu je prava poslastica – samostalna izložba Franje Klopotana koji nas svojim bajkovitim svijetom uvodi u blagdansko raspoloženje i sanjarenje. Izložba je otvorena u subotu, 18. studenog 2017. godine s početkom u 18 sati u Galeriji naivne umjetnosti.
Franjo Klopotan se po prvi puta predstavlja u prostorima Galerije, i to s 30-ak radova, od kojih većinu čine ulja na platnu (uz ponešto stakla) te kolorirani crteži). Njegovi radovi samo će nekim bazičnim karakteristikama u svijest prizvati naivu – plošnim, frontalnim tretmanom površina, naoko jednostavnim i preglednim kompozicijama, često žarkim (ali nikad pretjerano naglašenim) koloritom – no, već na prvi pogled jasno je kako se susrećemo s autorom koji polje naive nadrasta ili rasteže do neslućenih širina fantastike i nadrealnog. Prizori puni mistike i iracionalnog susreću se i u naivnoj umjetnosti još od Ivana Generalića, no njihov je tretman kod Klopotana drugačiji. Prostor Hrvatskog zagorja kao topos njegova sazrijevanja u to vrijeme počinje primati impulse naivne umjetnosti, no oni puštaju drugačije korijenje Osim promatranjem i upijanjem prirode, Klopotanova imaginacija razbuktala se potaknuta bajkama, narodnim pričama i vjerovanjima. Odrastajući uz baku koja mu je odmalena pričala mnoštvo narodnih bajki, priča i predaja, Klopotan formira svoj (slikarski) karakter i potpuno novu vrstu autentičnog izraza, specifične ikonografije i lirskih mutacija u anatomiji tijela prikazanih likova. Čak i ono naizgled pitomo, dječjim očima često izgleda mistično i čudesno. Poput narodnih priča, njegov će se slikarski izričaj temeljiti na ljubavi i strahopoštovanja prema prirodi i zavičaju s dozom opreznosti i dramatike. Prateći puls prirode, interpretirajući je kroz svijet snova u kojem se sve granice miču, pa magija i čuda postaju moguća, slikarskim kistom otkriva sve nevidljive principe međusobne usklađenosti biljnog i životinjskog svijeta što u prirodi obitava. Kako bi uključio ljudsku dimenziju, u prirodni poredak često ubacuje figuracije žena spajajući ljudske i vegetabilne elemente. Personificiranjem ženske figure ukazuje na istovjetan ženski princip koji vlada prirodom, stvara i održava život cikličkim kretanjem i obnavljanjem.
Uz autora, prisutnima se obratila i kustosica izložbe Helena Kušenić, dok je izložbu otvorio i prisutne pozdravio ravnatelj Muzeja Robert Čimin. Izložba ostaje otvorena do 18. 12. 2017. godine, a može se pogledati od utorka do petka 10 – 16 sati i subotom i nedjeljom 10 – 14 sati.
