Izložba „Žene u naivi“ izložena je u ožujku 2018. godine u Galeriji naivne umjetnosti u Hlebinama, povodom u 50. godina djelovanja Galerije. Nakon iznimno dobre recepcije u Galeriji naivne umjetnosti u Hlebinama, izložba će se otvoriti u Muzeju „Croata insulanus“ Grada Preloga ovog petka, 26. travnja 2019. godine, s početkom u 19 sati.
Posebna i nesvakidašnja izložba svojevrsni je hommage svim ženama – umjetnicama kao zahvala za njihovu odvažnost i borbenost. Riječ je o nekolicini zanimljivih žena (slikarica i kiparica) koje su se uspjele umjetnički izražavati i predstavljati unatoč seoskoj sredini iz koje dolaze (koja je zatvorena i izrazito patrijarhalna) i često teškim životnim pričama koje ih prate. Naivne umjetnice, i nekada i danas, aktivnim sudjelovanjem na umjetničkoj sceni, kao žene, neumorno i nesvjesno pomiču granice i ruše barijere. Ove mirne i povučene autorice kroz radove progovaraju o svojoj snazi i strasti za životom. Biti žena i još k tome umjetnica često nije nimalo lagan ni zahvalan zadatak, pogotovo ako stasate u ruralnoj sredini do koje odjeci emancipacije stižu malo kasnije. One koje su se odlučile na taj pothvat zapravo nisu imale izbora – umjetnost im se kroz društvene okolnosti jednostavno „nametnula“, pružila prostor i vrijeme koje je bilo samo njihovo, prostor za izražavanje onoga što su radile, o čemu su promišljale, što ih je tištilo, o čemu se nije govorilo. Ako je život slikarica bio zahtjevan, onaj kiparica bio je kudikamo izazovniji i naporniji. Unatoč tome, nekolicina jakih žena odlučila se uhvatiti u koštac s ovim nepredvidivim i često svojeglavim materijalom. Nastavite čitati
Tijekom razdoblja koje prethodi Uskrsu, tri glavne obaveze svakog vjernika i pučanina bile su post, pokora i molitva, a njihov cilj očišćenje duše i tijela kao priprema za najveći blagdan kršćanskoga svijeta – Isusovo uskrsnuće. Kako su vjerska pravila među seoskim stanovništvom gotovo uvijek bila popraćena i onim običajnim, tako su i za ovo razdoblje važile odredbe prema kojima se odvijao svakodnevni život, obavljanje poslova, pa čak i odijevanje. Ta su pravila bila gotovo identična onima koja su određivala postupke žaljenja za umrlim članom obitelji, a osobito su se odnosila na razdoblje Velikog tjedna kada je osim zabrane održavanja slavlja i veselja bila propisana i gotovo posvemašnja tišina, a žene su na bogoslužja odlazile zavijene u potpunu crninu. Žalobnu odjeću pratilo je i žalosno, skrušeno ponašanje. U jutarnjim satima Velikog četvrtka služila se misa u čast posljednje Isusove večere nakon koje su vezivana zvona, a bogoslužja su se najavljivala zvukom škrebetala. 
Ususret Uskrsu u Galeriji naivne umjetnosti u Hlebinama u subotu 13. travnja 2019. godine s početkom u 19 sati otvorenja je izložba Religija u svakodnevici. Od najranijih dana čovjek svoje postojanje i svakodnevicu veže uz različita vjerovanja, rituale, običaje i religiju – kroz svakodnevne molitve i specifično uređenje domova. Izložba nastoji prikazati kako je životni ciklus zajednice nekad bio neraskidivo vezan uz prirodne cikluse izmjene godišnjih doba koji su diktirali obavljanje poljoprivrednih poslova, ali i pratili određene svetkovine i blagdane. Religija u svakodnevici donosi presjek radova religiozne tematike iz Zbirke naivne umjetnosti Muzeja grada Koprivnice te Muzeja „Croata insulanus“ Grada Preloga te odabranih recentnih autora koji su pozvani na prezentiranje svoje vizije značenja / važnosti / smisla / učestalosti pojave raznovrsnih oblika pučke religioznosti u suvremenosti. 
Pozivamo Vas na otvorenje gostujuće izložbe
Nedjelja koja prethodi Uskrsu u nas je poznata pod nazivom Cvjetna nedjelja ili Cvjetnica. O tome što ona simbolizira najbolje govori njezin latinski naziv Dominica in palmis seu de Passione Domini – nedjelja palmi ili muke Gospodnje. Njome se slavi uspomena na Isusov svečani ulazak u Jeruzalem tijekom kojega ga je narod oduševljeno dočekao uz palmine i maslinove grančice. Obilježava se donošenjem grančica i cvijeća na misu, tijekom koje ih svećenik blagoslivlja te povorkama vjernika koji nose palmine i maslinove grančice. Navedeni običaj nastao je još tijekom četvrtog stoljeća u Jeruzalemu, a u Rimu, odakle se proširio po čitavoj Crkvi, prakticira se od devetog stoljeća. Iz crkvenih izvora datiranih u to najranije razdoblje vidljivo je da formule koje su se koristile u blagoslovu grančica trebaju potaknuti puk na vjerovanje kako ih njihovo čuvanje i korištenje može zaštititi od bolesti i drugih vrsta opasnosti. Upravo ta vjerovanja, a napose prakticiranje običaja vezanih uz njih očuvano je do danas. Na području Podravine u prošlosti se na blagoslov nisu nosile maslinove grančice, već na poseban način oblikovane kitice – pušleki sezonskog cvijeća: macoka, drenjka, lijeske i sezonskog cvijeća. Za izradu pušleka bile su zadužene djevojke i mlađe žene koje su rado brale navedene biljke te oblikovane kitice dodatno ukrašavale trakama i mašlekima. Nakon mise i blagoslova, kitice su spremane na sigurno i lako dostupno mjesto u kući: u ormaru, za tramom ili zataknute za raspelo, a čuvale su se tijekom čitave godine kako bi ih prilikom olujnih nevremena mogli koristiti. Vjerovalo se, naime, da ove posvećene biljke bačene u vatru mogu kuću i ukućane zaštititi od štetnog utjecaja groma. U Gotalovu su (prema zapisu Vida Baloga) govorili: gde prejde macokov dim tu strela ne vudri.
Pozivamo Vas na
Pozivamo Vas na otvorenje skupne izložbe
Pozivamo vas na otvorenje izložbe
U međunarodnoj suorganizaciji talijanskih sindikata i UABA gradova Opatije i Koprivnice, Gimnazije „Fran Galović“ Koprivnica, Muzeja grada Koprivnice, Židovske općine Zagreba i Koprivnice te Grada Koprivnice u „Vlaku sjećanja“ na putu u poljski u Krakow po prvi puta je sudjelovala i koprivnička delegacija. Od 28. ožujka do 1. travnja 2019. godine u Auschwitz je putovalo 700 učenika i profesora iz Italije, Francuske i Hrvatske, a među njima su bili učenici Gimnazije Fran Galović Lana Bermanec (3.c) i Filip Šijak (4.b), njihov mentor prof. Zoran Pintarić i Dražen Ernečić, viši kustos Muzeja grada Koprivnice te članovi UABA Koprivnica Rade Prosenjak i Stjepan Henezi. Središnji događaj ovog edukativnog putovanja bio je 30. travnja 2019. godine posjet logorima Auschwitz i Auschwitz II Birkenau, bivšim nacističkim logorima iz Drugog svjetskog rata. Svrha putovanja bila je edukacija mladih o strahotama nacističke ideologije i genocidu u najvećem koncentracijskom logoru ikada u povijesti čovječanstva provedenom po prvi puta na industrijski način ubijanja te nova znanja i iskustva upotrijebiti u proučavanju i valorizaciji Danice – 1. koncentracijskog logora u NDH koji se nalazio upravo u Koprivnici. 
U četvrtak, 4. travnja 2019. godine u 18,00 sati u Podravskim Sesvetama na Etno imaju Josipa Cugovčana svečano je otvorena izložba „Sesvečka pisanica“ ususret najvećem kršćanskom blagdanu Uskrsu. Tradicijsku izradu pisanica koja svoju stoljetnu tradiciju gaji u Podravskim Sesvetama, Ministarstvo kulture RH proglasilo je nematerijalnim kulturnim dobrom. Ovim putem načinjen je izbor od gotovo 300 pisanica iz 9 svjetskih zemalja (Hrvatska, Austrija, Latvija, Rumunjska, Poljska, Ukrajina, Mađarska, Kanada, Japan) sa sveukupno 25 izlagača, a izložba je posvećena Ani Bogat i Tomislavu Franjiću. Zajednička želja Josipa Cugovčana i Muzeja grada Koprivnice jest da se ova najstarija tehnika izrade pisanica ne zaboravi i da se kroz ovu izložbu nastavi s promoviranjem i očuvanjem tradicijske kulturne baštine. Ispred koprivničkog muzeja otvorenju je prisustvovao ravnatelj Robert Čimin, a moguće ju je uz prethodnu najavu razgledati sve do 4. svibnja 2019. godine. 
