Započeo EU projekt reVITAlize

Dana 23. studenoga 2020. godine održana je početna konferencija projekta reVITAlize. Prije same konferencije održane su izjave za medije u podrumskom prostoru zgrade Muzeja grada Koprivnice, jer upravo zahvaljujući projektu isti će biti obnovljen. Naime, riječ je o projektu financiranom u okviru Interreg V-A programa prekogranične suradnje Mađarska-Hrvatska 2014.-2020. koji je usmjeren na revitalizaciju vinskog folklora i brendiranje istog u prekograničnoj regiji. Glavni korisnik projekta je Grad Koprivnica, a projektni partneri su Muzej grada Koprivnice i Mađarsko kulturno neprofitno društvo regije Mura. Vrijednost projekta iznosi gotovo 7,5 milijuna kuna.

Konačni cilj projekta jest realizirati stalni izložbeni prostor prije čega je neophodno potrebno provesti sanaciju vlage na objektu jer je riječ o gradnji 17. stoljeća. Ti radovi obuhvaćaju izvedbu drenaže vanjskih zidova, prekid kapilarne vlage injektiranjem podrumskih zidova te provođenje novih instalacija. U unutrašnjosti objekta uklonit će se postojeća žbuka i betonske podne obloge te izvedba novih obloga te polaganje podnih opečnih tavela, soboslikarski radovi i postav prozora. U sklopu projekta u podrumskom dijelu uspostavit će se stalni muzejski postav na temu sakralnosti i vinogradarstva te će se nabaviti oprema koja će najadekvatnije odgovoriti na potrebe suvremenog muzejskog postava kako bi se razvila atraktivna turistička ponuda. Građevinski radovi krenut će u ožujku iduće godine, a u sklopu projekta održat će se niz izložaba, stručnih skupova, radionica, Dani otvorenih vinskih dana u okviru kojih će okupiti prekogranične OPG-ove, stručnjake u enologiji te promovirati održivi visokokvalitetni brend u području vinskog folklora u prekograničnoj regiji.

Doba edukacije

Osim edukativnih programa za posjetitelje, zaposlenici Muzeja kontinuirano brinu o vlastitom napretku u znanjima i vještinama ne bi li osmislili još kvalitetnije programe, ali i osigurali povezanost stručnih i tehničkih zaposlenika, pozitivniju klimu u timu i omogućili bolje predstavljanje i prenošenje znanja publici. Edukacije koje muzealci posjećuju (virtualno i fizički) često su usmjerene prema svakodnevnim poslovima i životu – od rada s pojedinim uzrastom publike i prilagođavanja izložbe svakom posjetitelju, učenja o boljem odnosu prema osobama s invaliditetom, informatičke pismenosti, interpretacije kulturne baštine do zaštite građe i rada s pojedinim aparatima i alatima.

Tako je Helena Kušenić nedavno sudjelovala na međunarodnoj stručno-znanstvenoj konferenciji „Kultura različitosti: Podzastupljene i ranjive skupine u muzejskom okruženju“ koja je održana putem online platforme i u organizaciji Tiflološkog muzeja iz Zagreba. Konferencija je predstavila teme potreba i mogućnosti osoba s invaliditetom, zakonske regulative vezane za jednakost i zaštitu prava osoba s invaliditetom, pristupačnost ustanova u kulturi i ulogu muzeja u suvremenom društvu. Helena Kušenić predstavila je načine na koje Muzej grada Koprivnice nastoji razvijati ovakve prakse i jezik komuniciranja učiniti razumljivim svim skupinama te je istaknula potrebe za prilagodbu programa i prostora te stručnu edukaciju djelatnika o bontonu i ophođenju prema svima. Online radionicu s temom razvoja publike u kulturi posjetilo je nekoliko zaposlenika Muzeja, a upoznali su i dogradili metode i alate aktivnog uključivanja postojeće i nove publike u kulturne i umjetničke aktivnosti. Program je obuhvatio širok raspon tema relevantnih za razvijanje odnosa s publikom od provedbe programa i aktivnosti za ciljane i marginalizirane skupine, korištenja društvenih mreža do marketinških alata i promidžbe za izgradnju i stvaranje održivih odnosa s publikom. Maša Zamljačanec sudjelovala je i u virtualnom umrežavanju s kulturnim radnicima iz Ukrajine, Češke, Finske, Grčke, Hrvatske, Mađarske, Njemačke, Poljske, Portugala, Slovenije, Švedske i Tunisa. Pod nazivom „Matchmaking with Creative Europe“ umrežavanje se dogodilo s posebnim osvrtom na tremu ravnopravnosti spolova u kulturi. Tijekom dvosatnog online događaja sudionici su imali priliku upoznati potencijalne partnere za planirane projekte, predstaviti svoje ideje kolegama iz inozemstva i razmijeniti iskustva i izazove s kojima su se susreli tijekom neizvjesnog razdoblja. Zadovoljni predstavljenim i naučenim, posjećivanjem edukativnih programa zaposlenici Muzeja unaprjeđuju koherentnost radne ekipe, postižu bolje poslovne rezultate te stvaraju zajednički identitet, osjećaj pripadnosti i društvene potpore.

Restauracija velikog broja predmeta arheoloških zbirki u 2020. godini

Tijekom rujna 2019. godine Stručno vijeće Muzeja grada Koprivnice donijelo je Plan preventivne zaštite, konzervacije i restauracije Muzeja grada Koprivnice za razdoblje 2020. – 2024. godine prema kojem se u navedenom razdoblju, sukladno dostupnim financijskim sredstvima, planira provoditi preventivna zaštita muzejske građe te potrebni konzervatorsko-restauratorski radovi. U sklopu Plana uklopljene su i arheološke zbirke koje sadrže iznimno raznovrstan materijal čija starost doseže i do nekoliko desetaka tisuća godina. Tijekom 2020. godine radovi su provedeni na tri vrste materijala koji se nalazi u sklopu triju različitih zbirki, a financirani su sredstvima Ministarstva kulture i medija, Koprivničko-križevačke županije, Grada Koprivnice, Grada Đurđevca te Franjevačkog samostana Koprivnica. Dio radova proveden je sukladno Planu, dok je dio radova proveden uz pomoć vanjskih izvora financiranja zahvaljujući suradnjama koje Muzej ostvaruje.

Budući da je Plan rađen sukladno prioritetima provedbe konzervatorsko-restauratorskih postupak, tj. stanju građe, ali i dostupnim financijskim sredstvima, tijekom 2020. godine planirana je provedba preparacije 12 predmeta iz Zbirke paleontologije. Tijekom 2019. godine zatražena je ponuda od Hrvatskog prirodoslovnog muzeja koji je u razdoblju između lipnja i rujna 2020. godine proveo radove. Preparacija i konzervacija građe provedena je primjenom „metode suhe preparacije“, a korišteni materijali su reverzibilni, te se u slučaju potrebe mogu ukloniti. Prva faza radova uključivala je mehaničko uklanjanje nečistoća i kalcificiranih sedimenta (valutice šljunaka, pijesci, mulj s ugljenom i dr.). Nakon čišćenja i temeljitog sušenja građe pri sobnoj temperaturi, pristupilo se lijepljenju fragmentiranih predmeta različitim preparatima i otopinama. Cjelokupan je postupak završen provedbom konzervacije i zaštite građe nanošenjem nekoliko tankih nanosa koheziva. Radovi u vrijednosti od 8.000,00 kn provedeni su zahvaljujući financijskim sredstvima Ministarstva kulture i medija. Nastavite čitati

Restauracija i digitalizacija nacrta profane i industrijske arhitekture

Zbirka arhitekture Muzeja grada Koprivnice broji nešto više od 1300 predmeta. Osim nekoliko donacija i otkupa od autora, građana i institucija, većina predmeta u Zbirci u muzejski je fundus ušla kao dar koprivničke graditeljske obitelji Reš sredinom 20. stoljeća. Zbirku velikim dijelom čine projekti koprivničkih graditelja i arhitekata koji su radili u Koprivnici krajem 19. i početkom 20. stoljeća, a vezani su za središte grada, ali okolicu, a tu su i nacrti pojedinih kapela na gradskom groblju Pri svetom Duhu, Židovskom groblju, gradskom groblju u Ludbregu… Među značajnijim su projektima oni za sinagogu u Svilarskoj ulici, Galeriju Koprivnica, Knjižnicu i čitaonicu Fran Galović, Muzej grada Koprivnice i druge zgrade na koprivničkim trgovima. Dio arhitektonskih, građevinskih i palirskih nacrta je u vrlo lošem stanju te je prošle godine izrađen plan za njihovu primarnu zaštitu i cjelovite konzervatorsko restauratorske radove. Ranije su provedeni restauratorski radovi na grupi natječajnih nacrta za izgradnju sinagoge u Koprivnici, a ove godine restaurirani su nacrti Josipa Reša za Ciglanu Toplak-Majer u Koprivnici, dva projekta za kuću Antuna Toplaka na Zrinskom trgu u Koprivnici (nekad Hotel Zrinjski) te nacrt za prigradnju dvorane u dvorištu iste zgrade, nacrt pročelja zgrade za Đuru Vaića čiji je autor Gjuro Carnelutti i nacrt autora Josipa Reša za kuću Jakoba Hochtadtera na Jelačićevom trgu u Koprivnici. Nacrti su izrađeni na paus papiru ili na debelom papiru, a tekst i sam nacrt rađen je crnim tušem. Dio nacrta je koloriran, a na svima je provedeno suho čišćenje gumicama raznih tvrdoća, skalpelom te otprašivanje mekom četkom, a nakon toga restauracija japanskim papirom, ljepilom, metil celulozom i klucelom G otopljenom u 96% alkoholu. Nacrti su ravnani pod utezima i u preši, a svaki je zasebno pohranjen u Melinex te je izrađena njegova foto i pisana dokumentacija. Nacrt Ciglane rađen je na impregniranom tekstilu za koji se pretpostavljalo da je svila, ali se analizom na Tekstilno-tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu utvrdilo da je riječ o pamuku te će se daljnjim analizama utvrditi njegova starost i podrijetlo. Nastavite čitati

Igra staklenih perli / Staklo u zbirkama MGK

Muzej grada Koprivnice najavljuje interdisciplinarnu izložbu muzejskih predmeta oblikovanih u staklu koje se čuvaju u zbirkama Muzeja grada Koprivnice naziva Igra staklenih perli – Staklo u zbirkama Muzeja grada Koprivnice, koja će se održati u izložbenom prostoru Galerije Koprivnica od 6. studenoga 2020. do 10. siječnja 2021. godine. U muzejskoj koncepciji više kustosice Draženke Jalšić Ernečić, izložba će predstaviti sto muzejskih predmeta koje su tijelom proteklih 75 godina postojanja koprivničkog muzeja, od 1945. godine do danas, prikupljeni u više desetaka zbirki Muzeja grada Koprivnice. Predmete su odabrali i obradili kustosi muzeja koji su ujedno koautori izložbe i tekstova u popratnom katalogu: dr. sc. Robert Čimin, Ivan Valent, Dražen Ernečić, Ana Škvarić, Maša Zamljačanec, Draženka Jalšić Ernečić, Vesna Peršić Kovač, Marija Mesarić i Helena Kušenić. Izložba organizirana u povodu Dana Grada Koprivnice predstavlja odabir najzanimljivijih staklenih predmeta koji se čuvaju u zbirkama gradskog muzeja, a otvorenje će se 6. studenoga 2020. godine u 18:00 sati održati virtualnim putem putem Facebook profila Muzeja grada Koprivnice. Izložbeni projekt realiziran je sredstvima Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Grada Koprivnice, a moguće ga je razgledati sve do 10. siječnja 2021. godine. Nastavite čitati

Blagdan Svih svetih

Običaji vezani uz dan Svih svetih i Dušni dan u našim krajevima nisu osobito brojni, ali ipak zaslužuju da ih se spomene. Prije svega svakako treba objasniti da se štovanje i čašćenje pokojnika uvijek vezivalo uz Dušni dan koji je ponegdje i nosio naziv “Mrtvih dan”. No, budući da se sve do nedavno u narodu početak narednog dana računao od sumraka, a ne svitanja, tako su se svi običaji vezani uz obilazak grobova pokojnika obavljali u predvečerje dana Svih svetih. S vremenom se (i to vjerojatno zbog praktičnosti, a možda i neupućenosti) taj običaj počeo pomicati na čitav dan, a prvotna pravila padala su u zaborav. Tako smo čak i u medijima često mogli čuti kako se dan Svih svetih naziva “Danom mrtvih”. Među najraširenije i svakako najvažnije postupke koje je trebalo obaviti još ranije bilo je uređenje grobova. U vrijeme kada su grobovi formirani u obliku humka od zemlje s jednostavnim drvenim križem, uobičajen način ukrašavanja sastojao se od uklanjanja trave s humka te postavljanja cvjetnih glavica direktno na tlo. Na taj način formirao se okvir oko humka ispunjen jednostavnim geometrijskim oblicima različitih boja s obaveznim križem u sredini. Za ukrašavanje križa izrađivao se vijenac kružnog oblika od ukrasnog grmlja, i to najčešće od šimšira (ili “bušpana”kako ga u ovim krajevima nazivaju) te cvjetova krizantema. Ponekad se u vijenac od šimšira upletalo cvijeće izrađeno od “krep” papira. Na tako uređen grob stavljane su upaljene svijeće uz obaveznu molitvu za dušu pokojnika. Ovdje svakako treba objasniti značenje i simboliku cvijeća i plamena, odnosno svjetlosti svijeća. Zbog pravilnog rasporeda latica, cvijet krizanteme solarni je simbol koji je povezan s pojmom dugovječnosti i besmrtnosti, on često prikazuje duše umrlih. Paljenjem svijeće, vjerovalo se, osvjetljava se put duši umrloga na onaj svijet. Nastavite čitati

Ivan Rabuzin po prvi puta u Hlebinama

Nakon proslave velikog jubileja Ivana Večenaja u Galeriji naivne umjetnosti po prvi puta je priređena samostalna izložba Ivana Rabuzina. Izložba pod nazivom Senzibilni vizionar idealnih svjetova predstavlja presjek stvaralačkog opusa autora. Prvo samostalno predstavljanje u Hlebinama omogućeno je vrijednim i predanim kolekcionarskim radom Vladimira Malogorskog, zasigurno najvećeg kolekcionara naive na ovim prostorima. Čovjek čija strast ne počiva na težnji za pokazivanjem i dokazivanjem već izvire iz prirođenog osjećaja i mogućnosti prepoznavanja velikih ljudi i (umjetničkih) djela. Tome u prilog govori i bogata dokumentacija o autorima s kojima je prijateljevao, a koja dokazuje međusobnu prisnost i povjerenje. Pouzdanje Ivana Rabuzina u Vladimira Malogorskog kao istinskog zaljubljenika u umjetnost ocrtano i ovom izložbom – koja predstavlja tek polovicu sačuvanih umjetnina – zasigurno je bilo veliko. U prepoznavanju sličnih senzibiliteta, dobit je bila obostrana. Osim velikog broja slika, Rabuzin je za Malogorskog oslikao i niz vrijednih uporabnih predmeta, proširivši tako svoje područje djelovanja na polje primijenjene umjetnosti. Primjerci Rosenthalova porculana pod vještim kistom Ivana Rabuzina otkrivaju vegetabilnu ornamentiku i pejzažnu tematiku, uspješno transponiranu iz slikarskog medija u trodimenzionalan prostor vaza, posuđa ili škrinja i stolaca. Nastavite čitati

Muzej u zajednici – Vez kao slika

Suradnja Muzeja grada Koprivnice s Udrugom žena Peteranec započeta nizom projekata i aktivnosti još 1999. godine nastavljena i ove godine izložbom Vez kao slika koja je organizirana u okviru manifestacije Galovićeva jesen u Peterancu. Izložba je bila postavljena u Galeriji Ivan Sabolić u Peterancu i otvorena za pojedinačno razgledavanje od 23. do 25. listopada 2020. godine.

Predstavljeni su radovi vezilja iz Peteranca i okolnih mjesta izrađeni različitim tehnikama bijelog veza: šlinganjem, štikanjem, toledom i fileom. Bijeli ili šuplji vez postao je popularan u doba renesanse, a izrađivale su ga uglavnom časne sestre bijelim lanenim koncem na bijeloj lanenoj tkanini prema crtežima putujućih slikara. Radi se u monokromatskom vezu u kojemu se efekt postiže kombinacijom više vrsta vezilačkih tehnika – osim uobičajenih tehnika provlačenja niti pomoću igle, koriste se i tehnike izrade koje daju efekt čipke: šupljika, rasplet preplet i izrezanac. U zadnjoj skupini ističu se šlinganje i rišelje, a upravo one su početkom 20. stoljeća postale popularne u Podravini, a osobito u Peterancu čije vezilje se uključuju u akciju kojom se putem prezentiranja i prodaje proizvoda kućnih obrta i radinosti nastoji pripadnicima seoskog stanovništva, a napose ženama omogućiti poboljšanje socijalnih prilika i osigurati dodatnu zaradu. Osobito uspješne u toj aktivnosti Peterančanke su bile u razdoblju između dva svjetska rata kada izrađuju tekstilno posoblje (stoljnjake, posteljinu, zavjese) prema narudžbama vlasnika dućana u Zagrebu koji ih prodaju uglednim zagrebačkim gospođama. To je i razdoblje nastanka i razvoja filea – posebne vrste bijelog veza koju je osmislila i razvila vezilja Bara Cimerman. Kako bi bila što efikasnija u izradi predmeta po narudžbi, ona je okupila nekolicinu mlađih žena i djevojaka kojima je prenijela umijeće izrade filea te tako omogućila očuvanje ove jedinstvene tehnike sve do današnjih dana. Nastavite čitati

Muzej sudjelovao u Kulturi različitosti

Od 15. do 17. listopada 2020. godine održana je Međunarodna stručno-znanstvena konferencija „Kultura različitosti: Podzastupljene i ranjive skupine u muzejskom okruženju“ u organizaciji Tiflološkog muzeja iz Zagreba. Iako je prvotno planirana u prostorima organizatora radi trenutnih epidemioloških mjera i sigurnosti sudionika održana je online, putem Zoom platforme. Nakon pozdravnih govora koordinatorice Programsko-organizacijskog odbora Nevenke Ćosić i ravnateljice Tiflološkog muzeja Željke Bosnar Salihagić, započelo je predstavljanje tema povezanih u četiri izlagačka panela koja su se ticala: 1) Zakonske regulative vezane za izjednačavanje mogućnosti osoba s invaliditetom i zaštitu socijalnih prava ranjivih skupina; 2) Podzastupljene i ranjive skupine: potrebe i mogućnosti; 3) Pristupačnost ustanova u kulturi: muzej kao prostor mogućnosti; 4) Ulogu i poslanje muzeja u suvremenom društvu. Osim muzejskih djelatnika, Konferenciji su prisustvovali i stručnjaci s područja pravne zaštite, edukacijsko-rehablitacijske i knjižnične struke. Konferencija je okupila 30 sudionika-izlagača, 7 pozvanih predavanja i 8 poster predavanja kolega iz Hrvatske i susjedstva. Svoje djelovanje i iskustva predstavili su kolege iz Zagreba, Karlovca, Čakovca, Rijeke, Pregrade, Splita, Virovitice, Zadra, Požege, ali i Bosne i Hercegovine, Srbije, Ukrajine i Slovenije. Nastavite čitati

Prapovijesne metalurške kulture križevačkog područja

U Likovnoj galeriji Gradskog muzeja Križevci otvorena je u 13. listopada 2020. godine izložba “Prapovijesne metalurške kulture križevačkog područja”. Ovom izložbom križevački je muzej predstavio bogatu građu iz metalurških prapovijesnih razdoblja i kultura pronađenu na križevačkom kraju i susjednim područjima, a građu su posudili Arheološki muzej u Zagrebu i Muzej grada Koprivnice. Izložbu je detaljnije predstavila muzejska savjetnica i autorica ove izložbe Lana Okroša Rožić koja je posebno naglasila kako je riječ o nalazištima koji su obuhvaćeni zaista širokim vremenskim razdobljem, od bakrenog do željeznog doba, te kako je vidljivo da je križevački kraj tek na samom početku s istraživanjima metalurških prapovijesnih razdoblja i kultura. Na otvorenju su koprivnički muzej predstavljali ravnatelj dr. sc. Robert Čimin i kustos Ivan Valent, a među okupljenima je bilo više arheologa iz Zagreba, poglavito Instituta za arheologiju. Izložba je sufinancirana sredstvima Ministarstva kulture i medija, Koprivničko-križevačke županije i Grada Križevaca, a ostaje otvorena do 4. studenoga 2020. godine.