Amazon of Europe Bike Trail

U utorak, 30. lipnja 2020. godine ravnatelj Muzeja grada Koprivnice Robert Čimin i viša kustosica Helena Kušenić sudjelovali su u trening radionici u sklopu projekta „Amazon of Europe Bike Trail“ koja se održala u Galeriji Josip Generalić u Hlebinama, s početkom u 10:30 sati.

Radionica je okupila djelatnike kulturnih ustanova, turističkih zajednica, predstavnike lokalnih i regionalnih vlasti, a provodili su je stručnjaci iz tvrtke Pravi razvoj ideja d.o.o. Radionica je bila okrenuta jačanju turističkog razvoja područja Europske Amazone u Koprivničko-križevačkoj županiji. Nakon pozdravnih riječi Vladimira Šadeka i Ratimira Ljubića ispred Koprivničko-križevačke županije te Ivana Generalića kao domaćina, zaposlenici tvrtke Pravi razvoj ideja predstavili su suvremene trendove u turizmu s naglaskom na kvalitetu usluge koja je prilagođena današnjem gostu. Potom je Urška Dolinar predstavila projekt Amazon of Europe Bike Trail – biciklističku stazu koja se proteže duž toka rijeka Drave – Mure – Dunava protežući se kroz 5 država (Austriju, Mađarsku, Sloveniju, Hrvatsku, Srbiju) u dužini od 1250 km. Ukratko su predstavljene mogućnosti uklapanja projekta u suvremene trendove kroz razvoj „zelene“, ekološki održive destinacije i identifikaciju eventualnih poslovnih mogućnosti koje je razradio Zdravko Kozinc predstavivši razliku u financiranju iz fondova EU i putem investicijskih ulaganja. Pojasnio je na koji se način regionalni potencijali mogu pretvoriti u interesantne mogućnosti za financiranje. Potom su sudionici u radnim grupama razradili prijedloge mogućih investicijskih ulaganja te izradili popis ključnih objekata i prostora koje je potrebno uključiti u planiranje budućih projektnih aktivnosti. Po završetku službenog dijela radionice u 16 sati zainteresirani su se uputili u terenski obilazak nekih navedenih lokacija i turističkih atrakcija. Svaka radna skupina istaknula je naivnu umjetnost i slikanje na staklu kao nezaobilaznu kulturnu vrednotu i potencijalnu turističku atrakciju ovog područja koju svakako treba uključiti u planiranje (turističkih) aktivnosti te je time Galerija naivne umjetnosti u Hlebinama prepoznata kao jedna od uporišnih točaka i okosnica budućeg kulturnog turizma. Nastavite čitati

100 godina znanstvenika i sportaša Žarka Dolinara

U petak, 3. srpnja 2020. godine obilježava se stota obljetnica rođenja Koprivničanca Žarka Dolinara, a za koju priliku su Grad Koprivnica, Muzej grada Koprivnice i Povijesno društvo Koprivnica osmislili prigodni program koji će se 10. srpnja 2020. godine od 18 sati održati u Galeriji Mijo Kovačić.

Prof. dr. sc. Žarko Dolinar (Koprivnica, 3.7.1920. – Basel, 9.3.2003.), osvajač je prve hrvatske sportske medalje (Kairo, 1939.) i prvi Hrvat svjetski prvak (London, 1954.), s osam medalja sa svjetskih prvenstava u stolnom tenisu te medalja s mnogih međunarodnih i domaćih natjecanja. Jedini je svjetski sportski prvak koji je „Pravednik među narodima“ i dobitnik medalje „Henry Dunant“. Znanstvenik, profesor na nekoliko fakulteta sveučilišta u Zagrebu i Baselu, s nevjerojatna tri doktorata znanosti. Autor je svjetskog istraživanja „Velikani čovječanstva“, knjige o najstarijim sveučilištima u svijetu i brojnih drugih knjiga. Humanist, prosvjetitelj i domoljub koji se osobito iskazao u vrijeme Domovinskoga rata. Dolinar je bio i slikar te veliki kolekcionar s 25 raznovrsnih zbirki spomeničkih predmeta. Jedini je Hrvat dobitnik dva ordena Danice hrvatske za znanost i sport, s likovima Ruđera Boškovića i Franje Bučara. Dobitnik je državne nagrade za životno djelo „Franjo Bučar“ te HRT-ove nagrade za hrvatskog sportaša 20. stoljeća. Godine 2000. Dolinar je primio ključeve kao Počasni građanin grada Koprivnice.

Na početku programa svečano će se otvoriti izložba „Dolinarovih 100 / 100“ iz osobnog fundusa Branka Pleše za koju je izdvojeno najznačajnijih stotinu raznolikih predmeta iz bogate zbirke. Potom će uslijediti stručni kolokvij „Uz stotu godišnjicu rođenja Žarka Dolinara“ sa četiri predviđena izlaganja. Prvo će Goran Grlić Radman održati predavanje „Zatajil te nebum nigdar – Žarko Dolinar, domoljub i promicatelj Hrvatske“, potom će Branko Pleše izdvojiti osobne podatke i sportska dostignuća, zatim će se Sanja Švarc Janjanin osvrnuti o njemu kao Pravedniku među narodima i na kraju će Dragutin Feletar pričati o Dolinarovoj znanstvenoj karijeri te ujedno moderirati skupom. Bit će to prilika podsjetiti se na lik i djelo iznimnog podravskog i hrvatskog velikana s nasljeđem koje se u Koprivnici i dalje snažno osjeća.

Otvorena izložba Mate i Milana Generalića

U subotu, 27. lipnja 2020. godine s početkom u 19 sati u Galeriji naivne umjetnosti otvorena je samostalna izložba Mate i Milana Generalića pod nazivom Snaga zajedništva kroz ljepotu detalja. Na početku programa prisutne je pozdravio ravnatelj Muzeja grada Koprivnice Robert Čimin pozvavši ih da se pridržavaju propisanih epidemioloških mjera prilikom razgledavanja postava. O izložbi je govorila kustosica Helena Kušenić, a izložbu je otvorila načelnica Općine Hlebine Božica Trnski. Program su glazbenim brojevima zaokružili Miran Blažek i Jurica Hrenić. Izložba predstavlja bogato stvaralaštvo oca i sina predstavljeno kroz obiteljsko nasljeđe, privatnu zbirku i fundus Zbirke naivne umjetnosti. Nastavite čitati

Mato i Milan Generalić – susret oca i sina

Nakon duže stanke i dvije virtualne izložbe, u subotu, 27. lipnja 2020. godine od 19 sati u Galeriji naivne umjetnosti u Hlebinama otvara se samostalna izložba Mate i Milana Generalića (ulaz u objekt će posjetiteljima biti moguć isključivo uz nošenje zaštitne maske te druge preporuke Stožera civilne zaštite).

Nakon predstavljanja Ivana i Josipa Generalića u 2018. godinu, slijedi još jedan umjetnički susret oca i sina. Izložba Snaga zajedništva kroz ljepotu detalja prikazuje presjek stvaralaštva oca i sina iz bogatog fundusa obiteljskog nasljeđa. Posredstvom brata Ivana, Mato Generalić kreće u umjetničke vode 1950-ih godina, kada na temeljnim zasadama Krste Hegedušića bilježi neposrednu svakodnevicu. Odabirući drugi materijal – drvo – s Martinom Hegedušićem postaje jedan od predvodnika naivnog kiparstva. Tijekom 1960-ih godina kiparstvo korespondira sa slikarstvom pa u bogatoj narativnosti i jednostavnoj obradi bilježi svakodnevne, „obične“ teme te se vrlo brzo profilira u iznimnog i vještog kipara. Ljudi koji ga okružuju postaju mu nepresušna inspiracija. Ljudi s margine – bokci, bosonogi, putnici, bake i djedovi – postaju temelj umjetničkog izražavanja. Unatoč tome, neka od najboljih ostvarenja vezuju se uz animalističke motive, odnosno prikaz domaćih životinja – krave, konja, pijetla, mačke. Skulpture koje odlikuje snažan i odlučan rez, robustno oblikovanje i narativnost u pristupu s tek povremenim izletom u simboliku, trodimenzionalna su slikovnica sela i života kroz vješto uravnoteženje težine životne ozbiljnosti i lakoće ljekovitog (o)smijeha. Na sličnim principima formira se i individualni stil Milana Generalića. Nastavite čitati

Ivanjski običaji

Paljenje ivanjskih krijesova glavni je običaj vezan uz blagdan svetog Ivana, a bio je raširen gotovo po čitavoj Hrvatskoj. Iako spojen s kršćanskom tradicijom, ovaj običaj skriva i neka druga, vjerojatno pretkršćanska značenja. Vidljivo je to prije svega u činjenici da se održava večer uoči samog blagdana, dakle prema starom načinu računanja vremena po kojem dan započinje u predvečerje, a ne rano ujutro. U povijesnim izvorima zabilježeno je kako se ivanjski krijes prije više stotina godina palio usred Zagreba i to pred zgradom gradske vijećnice, a Pavao Ritter Vitezović donosi opis paljenja krijesa u panonskim krajevima početkom osamnaestog stoljeća. O tome da se navedeni običaj održao na području Podravine sve do sredine dvadesetog stoljeća, svjedoče sjećanja osoba koje su sudjelovale u njegovu odvijanju za vrijeme vlastite mladosti. No, prije opisa samog običaja valja mu ukratko objasniti simboliku. Značenje obrednih vatri ili krijesova tumači se na dva načina. Prvim se nastoji objasniti kako se paljenjem vatri prema principu imitativne magije želi osigurati dovoljno sunca za ljude, životinje i biljke. Velike vatre oponašaju veliki izvor svjetlosti i topline – sunce na nebu. U drugom objašnjenju vatri se pripisuje “očisna” uloga: paljenjem vatre spaljuju se svi štetni utjecaji. Vatra je prijateljska, stvaralačka sila koja pomaže rastu bilja i razvoju svega što pomaže zdravlju i sreći. U vjerovanjima slavenskih naroda vatra još ima i ulogu odbijanja vještica i zlih duhova, a štiti i od groma i munje. Može pomoći u poticanju plodnosti kod ljudi i to uništavanjem, odnosno neutraliziranjem različitih vradžbina. Nastavite čitati

Nova akvizicija – slika Dragice Lončarić

Samostalna izložba Dragice Lončarić Svjetlosni akcenti: Djelić svijeta u odbljesku svjetla zahvaljujući pandemiji COVID-19 bila je jedna od najdužih izložbi u Galeriji naivne umjetnosti u Hlebinama. Podsjetimo, izložba je otvorena uoči Dana žena 7. ožujka, a predviđeno trajanje od mjesec dana produženo je sve do kraja svibnja 2020. godine. Izložbom je predstavljeno 35 izloženih umjetnina u rasponu od 1969. do 2009. godine. Kroz tamne, mračne, zagasite pejzaže ona introspektivno promišlja svijet unutar i oko sebe, odbacivši narativnost i sentimentalizam kroz zagasit i mračan kolorit s promišljenim akcentima svjetla, u početku difuznog, a kasnije jasno i određeno usmjerenog.

Završetak izložbe rezultirao je vrijednom donacijom za Zbirku naivne umjetnosti. U dogovoru autorice i kustosice muzejski je fundus obogaćen slikom Put u Hlebine iz 1998. godine. S obzirom da su se dosad u Zbirci naivne umjetnosti nalazile umjetnine s početka stvaralaštva Dragice Lončarić, kao i prepoznatljivi pejzaži u suženoj kromatskoj skali s istaknutim svjetlosnim akcentima na nebu, Put u Hlebine čini kvalitetnu poveznicu i upotpunjuje sliku o cjelokupnom stvaralaštvu autorice koje se vezuje uz Hlebine i Hlebinsku školu. Slika Put u Hlebine više je usmjerena figurativnom prikazu, dijagonalnog stremljenja prema dubini slike gdje zelenkasto-žuto-crveni pejzaž prelazi u sivkasto bijele zone magličastog pejzaža koji se stapa s nebeskim prostranstvom. Vertikalu izrazito horizontalne kompozicije ističe ogoljelo drvo i desnom dijelu kompozicije nad kojim se uzdižu tamni okruglasti oblaci. Bogatstvo jeseni u Podravini predočeno je spletom toplih tonova žute, zelene i crvene s uplivom tamnosmeđe ili crne kao izrazitog kontrasta bjelini horizonta i nagovještaju zime koja dolazi.

Zahvaljujemo autorici na povjerenju i mogućnosti nastavka sustavnog popunjavanja Zbirke naivne umjetnosti kako bi postala što potpunija, kvalitetnija i reprezentativnija u svim budućim predstavljanjima. Nastavite čitati

Tajne željeza u Galeriji Koprivnica

Željezo kao materijal kojim su naši preci kroz više arheoloških i povijesnih razdoblja oblikovali predmete korištene u svojoj svakodnevnici oduvijek je plijenilo pozornost stručne i znanstvene javnosti na čitavom Europskom kontinentu. Dobivanje željeza iz željezne rude koja se nalazi u prirodi zahtjevan je postupak koji je podrazumijevao dobro poznavanje čitavog procesa, od pronalaska i prikupljanja kvalitetne rude u prirodi, preko izgradnje talioničkih peći pa sve do samog procesa taljenja u kojem se na visokim temperaturama ekstrahirao poluproizvod (spužvasto željezo, eng. iron bloom). Sam proces nije završavao na ovom stupnju jer se u dobivenom poluproizvodu nalazilo još dosta nečistoća koje su se u daljnjem postupku primarnog kovanja izdvojile te je tek takav proizvod bio pogodan za obradu i oblikovanje predmeta od strane majstora-kovača. Čitav taj proces zahtijevao je dobro poznavanje svih etapa rada, znanje koje se zasigurno prenosilo s generacije na generaciju, a ponekad je skrivalo i neke tajne koje su znali samo iskusni majstori-talioničari.

Arheološka istraživanja peći za taljenje željezne rude provode se na prostoru Podravine od 2008. godine, a od 2017. godine i u okviru interdisciplinarnog znanstveno-istraživačkog projekata TransFER – “Proizvodnja željeza uz rijeku Dravu u antici i srednjem vijeku: stvaranje i transfer znanja, tehnologija i roba, financiranog od strane Hrvatske zaklade za znanost. Sam projekt ima tri osnovna cilja: 1. definirati podrijetlo željezne rude i potrebnih resursa (glina, voda, drvo); 2. definirati tehnologiju obrade željezne rude kroz razdoblja i intenzitet te proizvodnje; 3. definirati utjecaj proizvodnje željeza u kontekstu socio-kulturološkog okružja i interakcija ljudi i roba. Izložbom „Tajne željeza“, na čije vas otvorenje, u petak, 19. lipnja, u 19 sati, u Galeriji Koprivnica, ovim prilikom i pozivamo, namjera je dočarati sve postupke obrade željeza na području Podravine tijekom više arheoloških i povijesnih razdoblja te otkriti neke male i velike tajne koje se kriju iza svakog željeznog uporabnog predmeta korištenog u predindustrijsko doba na ovim prostorima. Izložba ostaje otvorena do 19. srpnja 2020. godine.

Gregur i Vošicki

Izdavačka kuća HENA COM poziva vas u petak, 19. lipnja 2020. godine u 20 sati u veliko dvorište Muzeja grada Koprivnice (u slučaju kiše u Galeriju Mijo Kovačić) na predstavljanje knjige

Marka Gregura: VOŠICKI

Sudjeluju:
Mario Kolar
Kruno Lokotar
Marko Gregur
Marinko Prga (čita ulomke)

Veselimo se vašem dolasku!

Predstavljen projekt „Umjetnost u zajednici“

U utorak, 9. lipnja 2020. godine u sklopu CreArt Europskog dana kreativnosti 2020. održano je predstavljanje projekta „Umjetnost u zajednici: redefiniranje nasljeđa grupe Zemlja“. Projekt se zasniva na razmjeni iskustava, reciprocitetnoj suradnji umjetnika i radu unutar lokalne zajednice te istraživačkom radu studenata (etnografija i terenski poligon), a započet je još 2019. godine. Odvija se u suradnji s Odsjekom za etnologiju i kulturnu antropologiju, Akademijom likovnih umjetnosti i Hrvatskim društvom likovnih umjetnika, a uz podršku Muzeja grada Koprivnice. U projektu kolaborativno sudjeluje četvero studenata s Akademije likovnih umjetnosti i troje studenata etnologije i kulturne antropologije, a u kasnijim se etapama projektu pridružuju i umjetnici mlađe i srednje generacije.

Nakon pozdravnih govora voditelja projekta Josipa Zankija te dekana Akademije likovnih umjetnosti Tomislava Buntaka, program je započeo stručno-znanstvenim skupom na Akademiji likovnih umjetnosti temom o djelovanju Krste Hegedušića. Skup je otvoren izlaganjima studenata i mentora (dr. sc. Nevene Škrbić Alempijević, profesorice pri Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta koja je održala predavanje pod nazivom “Naivno slikarstvo, krajolik, zajednica: kulturnoantropološki uvidi” i Sebastiana Dračića, profesora pri nastavničkom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti, koji je predstavio svoje viđenje terenske nastave u Hlebinama) i studentskih istraživanja koji su tijekom veljače 2020. godine boravili u Hlebinama i Koprivnici te aktivno surađivali s danas aktivnim naivnim slikarima. Klara Burić i Lea Biličić, “Pogled na Dravu kroz naivno slikarstvo” surađivale su s Draženom Tetecom i izradile site specific instalaciju uz obalu rijeke Drave. Damjan Roce i Jelena Bogdanić kroz izlaganje “Umjetnik i društvo” pojasnili su načine interaktivne suradnje studentice i Ivana Andrašića, dok se Josipu Čekolju i Dorianu Pacaku u “Šetnji kroz pejzaž” pridružio i njihov „mentor“ Zvonko Sigetić. Nastavite čitati

Suvremene interpretacije i interpolacije „učenja“ Krste Hegedušića

U utorak, 9. lipnja 2020. godine u sklopu CreArt Europskog dana kreativnosti 2020. održat će se predstavljanje projekta „Umjetnost u zajednici: redefiniranje nasljeđa grupe Zemlja“. Projekt se zasniva se na razmjeni iskustava, reciprocitetnoj suradnji umjetnika i radu unutar lokalne zajednice te istraživačkom radu studenata (etnografija i terenski poligon). Odvija se u suradnji s Odsjekom za etnologiju i kulturnu antropologiju, Akademijom likovnih umjetnosti i Hrvatskim društvom likovnih umjetnika, a uz podršku Muzeja grada Koprivnice. U projektu kolaborativno sudjeluje četvero studenata / studentica s Akademije likovnih umjetnosti i troje studenata / studentica etnologije i kulturne antropologije, a u kasnijim se etapama projektu pridružuju i umjetnici mlađe i srednje generacije.

Program započinje stručno-znanstvenim skupom o djelovanju Krste Hegedušića koji otvaraju izlaganja studenata i mentora studentskih istraživanja. Potom slijedi izlaganje Marijana Špoljara (Ivan Generalić – jedini avangardist Zemlje?), Antonija Grgića (Politički bestijarij u slikarstvu Krste Hegedušića za vrijeme Zemlje) i Helene Kušenić (Suvremene interpretacije i interpolacije „učenja“ Krste Hegedušića). Dok se prva dva izlaganja vežu uz prošla djelovanja, potonje izlaganje okrenuto je sadašnjosti i budućnosti, odnosno referira se na recentni pedagoško-edukativan rad u Hlebinama u sklopu programa HINT i KUL Hlebine. Nastavite čitati