Muzej grada Koprivnice u suradnji s platformom za promicanje suvremene fotografije ‘Mediapich’ u koprivničkoj Sinagogi od 20. travnja u 18,00 sati otvara izložbu KULTURA U FOKUSU 2017 TOP 50, koja se organizira već treću godinu za redom.
Godišnji fotografski natječaj KULTURA U FOKUSU koncipirao je fotograf i viši predavač fotografije Sveučilišta Sjever Mario Periša, koji već treću godinu sa suradnicima razvija i organizira priču o mjestu i svim aspektima suvremene fotografije u kulturi Hrvatske. Mario Periša ujedno je i koautor izložbenog postava zajedno Draženkom Jalšić Ernečić, višom kustosicom Muzeja grada Koprivnice koja je autorica predgovora i članica osmeročlanog žirija već drugu godinu zaredom.
Originalnost natječaja počiva na odabranom stručnom području interesa koji nije primarni fokus fotografa, bez obzira da li se radio o reportažnoj, dokumentarnoj ili umjetničkoj fotografiji. Muzej grada Koprivnice i medijska platforma Madiapich najavljuju treću nacionalnu izložbu fotografija KULTURA U FOKUSU 2017 TOP 50 na kojoj će biti predstavljene fotografije nekih od najznačajnijih suvremenih fotografa u Hrvatskoj. Izložba se može razgledati do 20. svibnja 2018. godine.
Pozivamo Vas u petak, 20. travnja 2018. godine u 19,00 sati u Dom mladih Koprivnica na predstavljanje znanstvenog kolokvija “Kulturna i povijesna baština općine Virje” u organizaciji Povijesnog društva Koprivnica, Općine Virje i Muzeja grada Koprivnice.
U ponedjeljak, 9. travnja 2018. godine u Knjižnici i čitaonici „Fran Galović“ Koprivnica održan je 9. okrugli stol „Iskustva u radu s romskom djecom u dječjim vrtićima, školama i knjižnicama na koprivničkom području“. Organizator skupa je Knjižnica, a suorganizatori su Udruga Roma „Korak po korak“ Koprivničko-križevačke županije, Pučko otvoreno učilište „Korak po korak“ iz Zagreba i Mreža podrške romskoj djeci REYN Hrvatska. 
Nakon predstavljanja ženskog stvaralaštva u Galeriji naivne umjetnosti u Hlebinama, u subotu 7. travnja 2018. godine s početkom u 19 sati, otvorena je samostalna izložba Zvonka Sigetića: Duša Podravine – spone prošlosti i sadašnjosti. Prilikom iznimno posjećenog otvorenja prisutnima se obratio ravnatelj Muzeja grada Koprivnice Robert Čimin, o stvaralaštvu je više rekla kustosica Helena Kušenić, dok je izložbu otvorio zamjenik župana Koprivničko-križevačke županije Ratimir Ljubić. Otvorenju su prisustvovali gradonačelnik Grada Koprivnice Mišel Jakšić te njegove zamjenice Ksenija Ostriž i Melita Samoborec. Prisutnima je na velikom odazivu zahvalio i autor, a program (kroz koji je prisutne vodila Anja Novak) glazbeno su začinili Ivana Senjan i Ogenj. 
U utorak, 10. travnja 2018. godine potpisan je Ugovor o formiranju stalnog postava umjetničkih radova Mije Kovačića u Koprivnici. Nakon višemjesečnih razgovora usuglašeni su detalji oko dijelova ugovora vezanih uz vrijeme trajanja, uređenja prostora u prizemlju Galerije Koprivnice i načina upravljanja samim prostorom. Ugovor su potpisali koprivnički gradonačelnik Mišel Jakšić, ravnatelj koprivničkog Muzeja Robert Čimin, predstavnici Zaklade Mijo Kovačić i sam Mijo Kovačić, na vrijeme od deset godina. U planu je dovršetak adaptacije prostora i svečano otvaranje u sklopu ovogodišnjih Podravskih motiva potkraj mjeseca lipnja, a izložbeni prostor u prizemlju zgrade Galerije Koprivnica krasit će najmanje 40 umjetničkih radova. Ova odluka donesena je sa željom da se sačuva ime Mije Kovačića, na adekvatan način predstavi javnosti i omogući daljnja promocija Hlebinske škole u zemlji i svijetu u godini kada se obilježava 50. obljetnica djelovanja Galerije naivne umjetnosti u Hlebinama (1968-2018). 
Nakon Marseillea, Katowica, Pečuha i Lendave, 5. travnja 2018. godine u reprezentativnom izlagačkom prostoru Kneževe palače u Zadru predstavljen je izbor iz Zbirke naivne umjetnosti Muzeja grada Koprivnice koja se može razgledati u sljedećih mjesec dana.
Dorotea Jendrić rođena je 1957. godine u Đurđevcu. Nakon završene škole Primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu (1977.) te studija Povijesti umjetnosti i sociologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (1977.-1984.). počela je raditi kao novinarka, isprva na Radiju 101, a najveći je dio svog radnog vijeka (od 1988.), gotovo četvrt stoljeća, provela u Večernjem listu. Bila je iznimno prodorna novinarka i likovna kritičarka, među rijetkima koji su doista i pisali likovne kritike, a ne samo dogovorene panegirike i tekstove na deplijanima. Osim toga, istaknula se darom za fotografiju, katkad i presudno važnim za novinarstvo. Jedan dio aktualnih tema s područja arhitekture, dizajna, muzeologije, zaštite kulturne baštine i općenito likovne kulture i kulturnih politika objavljivala u tjedniku Forum i poslovnom tjedniku Lider.
Pozivamo Vas na otvorenje samostalne izložbe Zvonka Sigetića Duša Podravine – spone prošlosti i sadašnjosti u Galeriju naivne umjetnosti, Hlebine, 7. travnja 2018. (subota) u 19 sati.
Pozivamo Vas na otvorenje izložbe Hlebinska škola u Zadru, 5. travnja 2018. godine u Kneževoj palači u Zadru u 13 sati.
Službeni katolički naziv za nedjelju nakon Uskrsa je Bijela nedjelja (latinski: Dominica in albis), a u Podravini se ona naziva „bela nedelja“, „matkina nedelja“ ili „matkanica“. Navedeni službeni naziv vezan je uz prva stoljeća kršćanstva, kada su krštenici tijekom čitavog tjedna nakon Uskrsa nosili bijele košulje ili haljine, a vraćali su ih upravo na „bijelu nedjelju“. Ovdje svakako treba napomenuti kako se krštenje u tom razdoblju obavljalo u odrasloj dobi i to uglavnom na blagdan Velike subote, odnosno tijekom vazmenog bdijenja. Lokalni nazivi pak izvedeni su iz imena običaja „matkanje“ u kojem naziremo trag stare slavenske riječi za majku – „matka“ koja se do danas zadržala u nekim slavenskim jezicima (poljski, češki, bugarski, slovenski). Ovim običajem djevojke koje se „matkaju“ postaju tako bliske kao sestre ili majka i kći. U nekim podravskim mjestima „matkaju“ se samo djevojke u dobi između četrnaest i osamnaest godina (Novigrad Podravski, Koprivnički Ivanec), a u drugima i djevojke i mladići (Peteranec, Pitomača). Običaj se izvodio na dva različita načina, ovisno o tome tko se „matkao“. Miroslav Dolenec Dravski tako opisuje kako je u nekim mjestima bilo uobičajeno da za vrijeme plesanja „vuzmenog“ kola, mladići pristupe odabranoj djevojci s pisanicom umotanom u „rupčec“, uz pitanje: „Očeš se z menom matkati?“ Ako bi djevojka pristala, razmijenili bi pisanice i „kušnoli se“, nakon čega bi mladić rekao: „Sad si ti moja matka!“ 
