Sretan rođendan Ivanu Rabuzinu!

Najpoznatiji slikar zagorskog kruga naive, ali i jedan od najpoznatijih slikara naive uopće, Ivan Rabuzin rođen je na današnji dan (27. 3.) 1921. godine u Ključu. Izučio je stolarski zanat u Zagrebu i Zemunu. Završio je Majstorski odjel Obrtne škole u Zagrebu 1948. godine. U tom je razdoblju pohađao večernji tečaj crtanja kod Koste Angelija Radovanija. Ta poduka je, dakako, činila temelj njegove likovne kulture, no Rabuzin ostaje samouki umjetnik koji svijet promatra neopterećen tuđim iskustvom. Slikanjem se isprva bavio samo u slobodno vrijeme, a 1963. postao je profesionalni slikar. Već 1959. godine otkriva motiviku lirskih pejzaža koji postaju temelj njegova stila i osebujne poetike koju karakteriziraju oblici simboličkih vrijednosti i svijetlog, često pastelnog kolorita. Iako je radio u tvornici namještaja, nakon prve izložbe krajem 1950-ih godina u potpunosti se posvećuje slikarstvu. Izlagao na brojnim samostalnim i skupnim izložbama u zemlji i inozemstvu, a prošle je godine predstavljen na izložbi „Skriveno blago naivnih majstora“ koja je prikazala manje poznata ili manje viđena djela iz fundusa Hrvatskog muzeja naivne umjetnosti u Zagrebu. Ususret 100. obljetnici rođenja, Ivan Rabuzin će se krajem ove godine po prvi puta samostalno predstaviti u Galeriji naivne umjetnosti u Hlebinama. Izložbom umjetnina u vlasništvu obitelji predstavit će se presjek stvaralaštva koje uglavnom se temelji na uljima na platnu, uz poneki crtež, akvarel ili tapiseriju. Na slikama će se tako naći prepoznatljivi vijenci kugličastih oblaka, stabla okruglih krošanja, kupolasti brežuljci, kugle cvjetova ili sfere sunca – točkice boje i kratki zaobljeni potezi kista – koji su osnova su njegova stvaralaštva. Njegovim oblicima odiše mir, vedrina i harmonija u kojima otkrivamo slavlje života. Stilizacijom i deindividualizacijom prepoznatljivih elemenata stvarnosti stvara vlastiti sustav znakova temeljenih na potpunoj redukciji i geometrizaciji. Zahvaljujući tome, polazišnu točku figuracije uspješno pretapa u apstrahirane kompozicije univerzalnih i vizionarskih vrijednosti. Umro je 18. prosinca 2008. godine u Varaždinu.

Kulturna baština u vrijeme korone i potresa

Muzejski fundusi stvaraju se godinama, desetljećima, a dug je put pred muzealcima da ih se nakon stručne obrade predstavi javnosti kao civilizacijski doseg određenog povijesnog razdoblja. Tome često prethodi vrijeme prikupljanja, akviziranja ili istraživanja kojima muzejski predmeti dolaze do svojih matičnih institucija gdje ih se priprema na komunikaciju s posjetiteljem. Navedeno se zove „tihi muzejski rad“ ili obrada muzejske građe koja čini najodgovorniji posao kustosa, a to je precizno determiniranje svakog predmeta i njegovo uvođenje u inventarne knjige sistematizirane u zbirke prema srodnosti rezultat čega je osnaživanje nacionalne kulturne baštine. Tim se kulturnim dobrom društvo tek potom možemo ponositi i diviti na izložbama, odavajući počast onima koji su ga stvarali i kojima je zahvalno na svemu što danas (ne)svjesno konzumira.

U čitavoj je Europi zadnjih nekoliko tjedana i kultura pogođena nevidljivim neprijateljem COVID-19 koji ju je stavio u karantenu, a još je veća strahota zadesila zagrebačku povijesnu jezgru ovo nedjeljno jutro čija će se materijalna i baštinska šteta zbrajati još danima. Među najpogođenijima su Muzej za umjetnost i obrt te Arheološki muzej u Zagrebu čiju izložbu „Avari i Slaveni južno od Drave“ predviđenu za ovaj tjedan koprivnička javnost nažalost neće imati prilike upoznati. Dva prirodna neprijatelja napala su kulturu na način kako se to donedavno nije moglo niti zamisliti. U svemu tome koprivnički muzealci potpuno odgovorno iza zatvorenih vrata svakodnevno vrijedno rade na obradi muzejske građe, pišu radove za buduće publikacije te pripremaju programe za vrijeme kada će se život vratiti u normalu. Bit će to vrijeme oporavka zajednice kada će joj biti potrebno pružiti muzejski sadržaj koji će pripomoći u vraćanju optimizma i stvaranju nove životne energije. Nastavite čitati

Muzejski objekti zatvoreni su do daljnjega

Dragi naši korisnici, sukladno s Odlukom o privremenoj odgodi održavanja svih manifestacija u zatvorenim prostorima na području grada Koprivnice donesenom 12. ožujka 2020. od strane Stožera civilne zaštite Grada Koprivnice, Muzej grada Koprivnice odgađa sva planirana događanja do daljnjega. Hvala vam na razumijevanju.

Isto tako, svi će muzejski objekti u Koprivnici (Muzej, Galerija Koprivnica, Galerija Mijo Kovačić) i Hlebinama (Galerija naivne umjetnosti) od subote, 14. ožujka 2020. godine biti zatvoreni za posjetitelje.

Sve informacije, upute, protokoli i smjernice vezane za koronavirus mogu se pronaći na sljedećim linkovima:
Plakat za javne prostore
Plakat o pravilnom pranju ruku
Informativni plakat HZJZ o mjerama zaštite od zaraze COVD-19+
Dodatne upute HZJZ za pojedince, kolektive i poslodavce

Najnovije mjere u borbi s COVID-19 donesene su 19. ožujka 2020. godine od strane Stožera civilne zaštite RH.

Snaga imaginacije, ustrajnosti i izvrsnosti

100 godina Ivana Večenaja (Gola, 1920. – Koprivnica, 2013.)
1. DIO – Snaga imaginacije, ustrajnosti i izvrsnosti

Piše: Helena Kušenić

„Mene nitko nije učio. Mučim se i sam sve rješavam, onako kako znam i onako kako mislim da je najbolje. Ja sam odsječen od sviju, daleko na mađarskoj granici…“[1]

Suočenima s vremenom obilježenim nesigurnostima, strahom i (samo)izolacijom, riječi otuđenja i osame Ivana Večenaja mogu zazvučati prilično prisne i bliske. Upravo stoga, ususret velikom jubileju, donosimo seriju tekstova koji će nas približiti svijetu i umjetnosti Ivana Večenaja – čovjeka koji unatoč brojnim preprekama, nedaćama i životnim izazovima koji su ga snašli, nikad nije odustajao od vjere u izvrsnost i vlastitu imaginaciju. U ovoj, već sada turbulentnoj 2020. godini obilježava se 100. obljetnica rođenja ovog svestranog umjetnika, formalno određenog kao pripadnika druge generacije Hlebinske škole iako je stvaralaštvo ovog pučkog erudita, ilustratora, vizionara i inovatora (koji svojim kreativnim impulsom obogaćuje (naivnu) umjetnost, književnost, leksikografiju i leksikologiju) puno šire i višeznačnije. Stasao u malom zaseoku, tijekom života neprestano je tragao za novim rješenjima, opirao se kalupima, iznenađivao osebujnim rješenjima koja su ga dovela do svjetskih uspjeha i priznanja. Nastavite čitati

Poziv suradnicima za PZ 46/2020

Uredništvo Podravskog zbornika od 17. ožujka 2020. godine poziva na predaju radova za novi, 46. broj Podravskog zbornika, dugogodišnje publikacije Muzeja grada Koprivnice. Pozivaju se dosadašnji i novi suradnici da pripreme svoje radove i dostave ih na adresu elektroničke pošte vpkovac@muzej-koprivnica.hr ili osobno/poštom na adresu Galerije Koprivnica (Zrinski trg 9, Koprivnica) najkasnije do 1. srpnja 2020. godine. Radovi se zaprimaju isključivo u elektroničkom obliku, sukladno Uputama suradnicima dostupnim na mrežnim stranicama Muzeja grada Koprivnice. Po zatvaranju poziva Uredništvo će provesti postupak odabira radova i o istome obavijestiti autore. Predstavljanje knjige planira se uz proslavu Dana grada Koprivnice, početkom studenoga 2020. godine.

Zbornik interdisciplinarnim pristupom okuplja širok krug čitatelja i interesenata. Jedina je kulturološka knjiga u Podravini koja izlazi na godišnjoj razini, a obuhvaća najrazličitije dijelove društva. Radovi su prema opsegu, načinu izrade i temama podijeljeni na nekoliko cjelina: Članci, Prilozi, Književni prilozi, Podravsko nakladništvo i Podravske kronike, a moguće ih je prirediti u obliku opsežnijeg stručnog rada, popularnog kraćeg priloga ili književnog uratka. U posljednjih nekoliko brojeva uvedena je praksa predstavljanja prirodnih i kulturnih dobara Podravine na naslovnici publikacije. I ove godine nastavlja se prvotna intencija Zbornika kao publikacije koja pokriva regionalno područje Podravine od Pitomače do Ludbrega, s tematski različitih područja: povijesti, geografije, etnologije, antropologije, arheologije, povijesti umjetnosti, konzervacije i restauracije, sociologije, gospodarstva, ekonomije, prirodoslovlja i književnosti i to kroz vremenski raspon od najstarijih povijesnih razdoblja do suvremenosti. Kroz dugi niz godina Zbornik je okupio velik broj suradnika, od kojih su neki svojim radovima prisutni od prvog broja do danas. Namjera Uredništva je toj velikoj obitelji privući nove, mlade suradnike i autore koji će svježim idejama i suvremenim pristupom doprinijeti još boljoj kvaliteti Zbornika.

Dragica Lončarić se vratila u Hlebine

Galerija naivne umjetnosti ususret Danu žena nakon dugo vremena ponovno je ugostila Dragicu Lončarić, aktivnu slikaricu porijeklom iz Hlebina koja danas živi i radi na zagrebačkoj adresi. Subotnje otvorenje izložbe nazvane “Svjetlosni akcenti: Djelić svijeta u odbljesku svjetla”, pohodio je velik broj autoričinih prijatelja i poklonika naivne umjetnosti koji su se kroz 35 izloženih umjetnina upoznali sa stvaralaštvom Dragice Lončarić u rasponu od 1969. do 2009. godine.

Prisutne je pozdravio ravnatelj Muzeja grada Koprivnice Robert Čimin koji je svim pripadnicama ženskog spola čestitao Međunarodni dan žena te umjetnicu, djelatnice Muzeja i načelnicu Općine Hlebine darivao prigodnim znakom pažnje. Potom je kustosica izložbe Helena Kušenić istaknula kako je autorica počela slikati vrlo rano, u 11. godini, uz pomoć i savjete Tereze Posavec – Dolenec. Ljubav prema cvijeću i prirodi koji u sebi nosi od djetinjstva uspješno je pretočila u slikarski medij, formiravši krajem 1970-ih godina prepoznatljiv vlastiti stil temeljen na prikazima pejzaža kakvi dotad nisu poznati u okvirima Hlebinske škole. Kroz tamne, mračne, zagasite pejzaže ona introspektivno promišlja svijet unutar i oko sebe, odbacivši narativnost i sentimentalizam. Sužavanje kromatske skale na tek nekoliko tonova (smeđe-žute i sivo-plavičaste game) omogućilo joj je prostor za tehnička usavršavanja i istraživanja u gradnji perspektive, kompozicije, prostora i osvjetljenja. Osvjetljenje upravlja raspoloženjem slika – iako mračne, zahvaljujući svjetlosnim igrama one postaju razigrane i uskomešane donoseći pred gledatelja život u svim (ob)licima, uz uvijek prisutni svjetlosni akcent – tračak svjetlosti i nade. Nakon upoznavanja i podsjetnika na stvaralaštvo prisutnima se obratila Dragica Lončarić zahvalivši u emotivnom govoru svima koji su je podržavali tijekom dugogodišnjeg stvaralaštva i omogućili joj ostvarenje mladenačkog sna. Načelnica Općine Hlebine kratko je pozdravila okupljene, dok je izložbu svečano otvorio zamjenik župana Koprivničko-križevačke županije Ratimir Ljubić.

Izložbu je moguće razgledati u Galeriji naivne umjetnosti sve do 12. travnja 2020. godine, od utorka do petka: 10 – 18 sati i subotom i nedjeljom: 10 – 14 sati. Nastavite čitati

DAB ’19. nastavlja putovanje Slavonijom

Prošlogodišnje izdanje Drava Art Biennala nastavlja putovanje Slavonijom. Nakon izložbe u Muzeju likovnih umjetnosti u Osijeku, izložba DAB ’19. preselit će se u Muzej Brodskog Posavlja. Kako se DAB bavi širokim spektrom tema od zaštite okoliša, ekosustava do vode kao političke kategorije nastojeći poticati interdisciplinarnost tako se prvo gostovanje u gradu smještenom na rijeci Savi savršeno uklopilo. Osim toga, ovim novim međumuzejskim povezivanjem DAB nastavlja ispunjavati jednu od svojih zadaća, a koja je usmjerena prema stvaranju platforme za umrežavanje umjetnika, kustosa, aktivista, znanstvenika i drugih stručnjaka s lokalnom zajednicom. Slavonski Brod kao grad u kojem se aktivne metaloprerađivačka, drvoprerađivačka i prehrambena industrija dobar je poligon za predstavljanje DAB-a ’19. koji u svoj fokus stavlja upravo odnosno sagledavanje posljedica industrijske proizvodnje na vodne resurse, i to kroz različite perspektive i medije 15 odabranih autora: Andra Banovca, Gilda Bavčevića, Sunčane Brkulj, Marijana Crtalića, Marija Čaušića, Ive Džaja, Marine Đira, Josipa Ivančića, Bojana Koštića, Bojana Krištofića, Ivane Kutuzović, Mateja Niševića, Marija Romode, Elene Štrok i Ivana Tudeka. Izložba je finalni produkt cjelogodišnjih aktivnosti koje počinju raspisivanjem Javnog poziva za umjetnike početkom godine. Žiri su u 2019. činile kustosice koprivničkog muzeja Helena Kušenić i Maša Zamljačanec te kustosica Muzeja likovnih umjetnosti iz Osijeka Valentina Radoš, a poveznice se šire i nastavljaju u području nezavisne kulturne scene – već uhodanom suradnjom s kustosicom Galerije Miroslav Kraljević Anom Kovačić iz Zagreba te voditeljicom Ateliera Koprivnica Tanjom Špoljar. Izložba u Muzeju Brodskog Posavlja otvorit će se u petak, 13. ožujka 2020. godine s početkom u 18 sati, a moći će se razgledati sve do 12. travnja 2020. godine.

Dvojbe oko lokacije Stridona

U povodu 1600. godišnjice smrti Sv. Jeronima (420. – 2020.), Povijesno društvo Koprivnica i Muzej grada Koprivnice pozivaju Vas u petak, 13. ožujka 2020. godine u 18,00 sati u Galeriju Mijo Kovačić na predavanje akademika Dragutina Feletara pod nazivom „Dvojbe oko lokacije Stridona – rodnog mjesta Sv. Jeronima“.

Rasprave o lokaciji Stridona, rodnoga mjesta velikoga sveca Sv. Jeronima, koji je nesumnjivo rođen na teritoriju Hrvatske, traju već stoljećima. Te su rasprave pojačane nakon izdavanja hrvatskog prijevoda slavnoga djela o Sv. Jeronimu, pavlina Josipa Bedekovića, koja je izdana 2017. godine (prevoditelj Marko Rašić, urednik Dragutin Feletar, nakladnik Meridijani), te pogotovo danas kada se obilježava 1600. godišnjica smrti najvećeg sveca rođenog u Iliriku. Uz ostale teze, na predavanju će se osobito govoriti o tezama pavlina Josipa Bedekovića da je Stridon zapravo današnja Štrigova u gornjem Međimurju. Sv. Jeronim sam je napisao da je rođen na graničju Dalmacije i Panonije. Uz to, rimski papa Nikola V izdao je 1447. grofovima Celjskim posebnu bulu u kojoj izrijekom tvrdi da je Sv. Jeronim rođen u Štrigovi. Veliki broj velikana europske historiografije (među njima Bombardije, Valvasor i drugi) tvrde da se antički Stridon nalazi na lokaciji Štrigove. Gotovo svi stari kartografi na svojim kartama naznačju uz lokalitet Štrigovu i dodatak: „Rodno mjesto Sv. Jeronima“. U Štrigovi je u kasnom srednjem vijeku izgrađena crkva posvećena Sv. Jeronimu, a uz nju se nalazi i čudotvorni izvor vode velikog sveca. Ovamo je narod sve do početka 20. stoljeća masovno hodočastio kako bi se utekao činima Sv. Jeronima.

Dan žena uz Dragicu Lončarić

Ove godine ususret Međunarodnom danu žena Galerija naivne umjetnosti u Hlebinama predstavit ćemo jednu aktivnu (naivnu) slikaricu. Ova praksa započela je skupnim predstavljanjem ženskog stvaralaštva u 2018. godini, a nastavila se samostalnom izložbom Dragice Belković prošle godine. Ove subote, 7. ožujka 2020. godine s početkom u 18 sati u Galeriji će se predstaviti presjek naivnog stvaralaštva Dragice Lončarić pod nazivom Svjetlosni akcenti // Djelić svijeta u odbljesku svjetla. Izložit će se 35 umjetnina iz autoričina privatnog vlasništva te fundusa Muzeja grada Koprivnice koje pokrivaju razdoblje od 1969. do 2009. godine. Dragica Lončarić dijete je Hlebina, odrastajući u vrijeme kad Hlebinska škola uzima najveći zalet i kreće strelovitom uzlaznom putanjom. Slikarskim putem kreće koračati vrlo mlada, boje i kistovi paleta su dio njena djetinjstva. Zabilježeno je da slika od 11. godine, a izlaže već dvije godine kasnije. Krajem 1970-ih formirala je vlastitu osebujnu poetiku, dotad neviđenu u okvirima Hlebinske škole, a temeljenu uglavnom na prikazima pejzaža. Pejzaži ogrnuti u tamne game smeđih ili plavičastih tonova ističu se izraženim luminizmom u predjelu neba. Vremenom će se prikazi ravničarskog pejzaža sve više „povlačiti“ pred nebeskim svodom koji preuzima prevlast u kompoziciji. Nebo je poput morske bonace – mirno, ali tmasto, čak i zlokobno, a u isto vrijeme uskomešano, razigrano, uskovitlano okruglastim oblacima koji se rasplinju i nestaju. A sve zavisno od raspoloženja kojim upravlja osvjetljenje. Riječ je o prizorima koji intrigiraju, privlače, pozivaju na interakciju i reakciju. Pozivaju u svijet kontemplacije, posvećenosti i smiraja, u svijet u kojem ugođaj nadvladava materiju. Nastavite čitati

Vegeta 60 otvorena na Sveučilištu Sjever

U prostorima Sveučilišta Sjever – Sveučilišni centar Koprivnica otvorena je izložba „Vegeta 60 – paketić povijesti“. Kao što je poznato, ove se godine obilježava 60 godina od stvaranja megapopularne Vegete i 100 godina od rođenja Zlate Bartl, vizionarke koja ju je stvorila. Povodom tih obljetnica, Muzej grada Koprivnice, Podravka d.d. i Hrvatsko dizajnersko društvo okupili su ekipu stručnjaka koja je uz Noć muzeja u zagrebačkoj Galeriji HDD-a predstavila 60 dizajnerskih i grafičkih rješenja ambalaže Vegete kroz dekadni povijesni pregled. Izložbom je obrađena ambalaža koja pripada samom vrhu grafičkog dizajna u Hrvatskoj, koja se može iščitavati vrlo slojevito, kao odraz prostora i vremena. Oblikovanje publikacije i vizualno rješenje potpisuje zagrebačka agencija Bruketa&Žinić&Gray, a postav izložbe oblikovale su Brigade. Prilikom otvorenja 26. veljače 2020. godine prigodnim riječima obratili su se Mario Tomiša (prorektor Sveučilišnog centra i jedan od recenzenata ovog projekta), Krunoslav Bešvir (Podravka d.d. – direktor poslovnog programa Kulinarstvo), te na kraju Draženka Jalšić Ernečić kao autorica izložbe i Robert Čimin, ravnatelj Muzeja grada Koprivnice. Izložba ostaje otvorena najmanje sljedećih mjesec dana. Nastavite čitati