Arheološka sezona započela istraživanjima u Draganovcu

Nakon gotovo godinu i pol dana pauze, 8. ožujka 2021. godine Muzej grada Koprivnice započeo je nova arheološka istraživanja. Položaj s kojim je ovogodišnja kampanja započela je u Draganovcu, štoviše, i sam je lokalitet u stručnoj literaturi imenovan kao Draganovec. Nalazi se između dviju autobusnih stanica na Radničkoj cesti, a poznat je još od 1981. godine kada su na njemu provedena prva istraživanja. Na temelju njih, ali i istraživanja koja su uslijedila naredne godine, pretpostavljeno je kako se na tom položaju nalazila antička postaja Piretis / Piretur.

Narednih se desetljeća istraživani položaj često obilazio kako bi se prikupili površinski nalazi keramike koji su na površini bili vidljivi nakon oranja. U jednom takvom obilasku, početkom siječnja 2021. godine, uočena je veća koncentracija talioničke zgure u samom podnožju lokaliteta, udaljena od položaja naselja. Tijekom posljednjih 13 godina talioničke su peći na prostoru Podravine istraživane na nekoliko položaja, a datirane su u razdoblje kasne antike i rani srednji vijek. I sad, netko bi se zapitao zašto se onda ponovno istražuju talioničke peći kad su već istražene.

Prikupljeni rijetki nalazi keramike tijekom terenskog pregleda dali su naslutiti kako je radionica u Draganovcu funkcionirala tijekom kasne antike, no samo na temelju njih nije jasno u kojem točno vremenu. Ukoliko je talionička radionica funkcionirala nakon napuštanja postaje, kao što se i pretpostavlja, pitanje je tko je provodio taljenje i u kojem vremenu, kakav je tip peći korišten prilikom tog procesa, koja je veličina same radionice, je li ona opetovano korištena ili samo jednokratno, kakav je popratni arheološki materijal – keramika. Ovo su samo neka od pitanja zbog kojih je Muzej započeo ova istraživanja. Razlog pokretanja ovih, ali i budućih istraživanja, vezanih uz razdoblje kasne antike, leži u činjenici da se radi o najmanje poznatom razdoblju ne samo u Podravini nego i u cijelom kontinentalnom dijelu Republike Hrvatske. Nastavite čitati

Belgija – kraljevstvo stripa

Počeo je Mjesec frankofonije, a Francuski krug Koprivnice i ove godine stvara prilike za upoznavanje francuske kulture. Ove godine to je učinio u suradnji s Muzejom grada Koprivnice u organizaciji izložbe “Tour de la Belgique en BD” (Putovanje Belgijom kroz strip). Posjetite i vi izložbu koja će vas voditi „putem kulturne i prirodne baštine Belgije“. Izložbu je oblikovalo nekoliko generacija autora stripova, od Flandrije do Valonije preko Bruxellesa. Koliko je strip važan dio kulture Belgije, pokazuje i podatak da u tom gradu već 27 godina postoji muzej koji se bavi isključivo stripom. Riječ je o Muzeju stripa u Bruxellesu u čijem se fundusu i čuvaju stripovi predstavljeni u Galeriji Koprivnica. Jedan od najpoznatijih strip junaka je kauboj Lucky Luke, boje njegove odjeće iste su kao boje belgijske zastave i odaju nam odakle dolazi, a među poznatijima su i Štrumpfovi, Gaston te Tintin, možda i najveći ambasador stripa o kojem je poznati redatelj Steven Spielberg snimio film.

Tako od 8. do 29. ožujka 2021. godine svi ljubitelji stripa mogu uživati u 20 tabli stripa, cjelina predstavljenih na maloj izložbi koja je u Koprivnicu došla i zahvaljujući Veleposlanstvu Kraljevine Belgije čiji su predstavnici s veleposlanikom prisustvovali otvorenju i pokušali prenijeti dio ljubavi prema stripu kroz svoje priče, a saznali smo i da svako kućanstvo u Belgiji ima svoju vlastitu zbirku stripa. Ovaj medij i u Hrvatskoj ponovno dobiva popularnost, a sve više se obraća široj i posebice odrasloj publici baveći se društvenim temama. Potražite i vi svoje omiljene strip junake svakodnevno u Galeriji Koprivnica. Nastavite čitati

Otvorena izložba Nade Švegović – Budaj

U subotu (6. ožujka 2021. godine) u Galeriji naivne umjetnosti u Hlebinama otvorena je samostalna izložba Nade Švegović – Budaj: Mit o svjetlu – most prema prirodi i ljudima. Prisutnima se obratio ravnatelj Muzeja dr. sc. Robert Čimin, o izložbi je govorila kustosica izložbe Helena Kušenić, dok je u ime Općine Hlebine prisutne pozdravila načelnica Božica Trnski. Izložbu je svečano otvorio zamjenik župana Koprivničko-križevačke županije Ratimir Ljubić.

S obzirom na trenutne prostorne mogućnosti u Galeriji, izložba okuplja 34 umjetnine iz fundusa Muzeja grada Koprivnice te nekolicine privatnih kolekcija i obiteljskih zbirki. Postav započinju dva rana rada s kraja 1960-ih godina u kojima je očit utjecaj Ivana Večenaja, Mije Kovačića i Martina Mehkeka uslijed stasanja u Goli. Već sredinom 1970-ih godina paleta će se vidno zatamniti, a fokus prebaciti na svjetlo – koje je i sama autorica isticala kao najvažnije. Svjetlosnim akcentima isticat će glavne motive i teme što će doprinijeti dramatičnosti i mističnosti, posebno u prikazu religioznih motiva. Skupne scene odlikuje izrazita pokrenutost i bogatstvo raznolikih poza i gestikulacija likova. Inspiraciju je crpila iz svakodnevice, ali i iz glazbe i književnosti koju je jako voljela. Stoga često slika mitološke prizore (poistovjećujući „obične“ smrtnike s herojima), i to u prostranim krajolicima, često čudesnima i bajkovitima. Njihova maštovitost izvire iz tankoćutnih obrisa, mekih ploha i blagih tonskih prijelaza. Obrisi opipljivog svijeta ovdje se sve više gube, pretapaju i stapaju, dok ljudska jedinka postaje sve beznačajnija. Sve do konačne prevlasti pejzaža u kojem je sva pažnja usmjerena na postizanje ugođaja. Fokus na figure vraćala je kroz istraživanje kiparstva. Oblikovanje u glini otkriva mekoću, nježnost, delikatnost i fragilnost koje postojanost dobiva tek procesom pečenja. Nada Švegović – Budaj ovom nas izložbom podsjeća na svestranost i veliki talent kojim je uspješno spajala slikarstvo i kiparstvo, mitologiju i religiju, književnost i glazbu borivši se protiv ukorijenjenosti, pravila i hijerarhija. Stvorila je tako svijet jednakosti i most prema prirodi i ljudima koji vas pozivamo da prijeđete sve do 11. travnja 2021. godine. Izložbu je moguće razgledati od utorka do petka 10 – 18 sati i vikendom 10 – 14 sati. Nastavite čitati

Dan žena uz Nadu Švegović – Budaj

Nakon skupne izložbe ženskog stvaralaštva predstavljene u Galeriji naivne umjetnosti u Hlebinama u 2018. godini, treću godinu za redom uz ovaj se praznik upriličuje samostalna izložba naivne umjetnice. Ožujak 2021. godine tako je rezerviran za Mit o svjetlu – most prema prirodi i ljudima Nade Švegović – Budaj. Izložba koja se otvara u subotu (6. ožujka) u 18 sati (uz pridržavanje svih epidemioloških mjera) predstavlja presjek stvaralaštva iz Zbirke naivne umjetnosti Muzeja grada Koprivnice te privatnih (obiteljskih) kolekcija kroz nekoliko tematskih blokova koje je ugrubo moguće svesti pod zajedničke nazivnike religije, mitologije i karnevala, a obuhvaća 34 umjetnine. Zanatsku vještinu postigla je zavidnom brzinom, kao mlada djevojka koja je slikala vođena savjetima susjeda Martina Mehkeka te interpretacijom stvaralaštva Ivana Večenaja i Mije Kovačića. Stoga početke stvaralaštva odlikuju jarke i intenzivne boje snažnog ritma i dinamike uz minucioznu obradu naglašeno ekspresivne fizionomije. No, vrlo brzo odlučila je kročiti novim, nepoznatim putevima u želji pronalaska vlastitog stila i izričaja kojeg će polako formirati sredinom 1970-ih godina. „Meni se jednom jedna moja slika jako svidjela s naličja, pa sam onda namjerno napravila novu sliku na kojoj je naličje postalo lice. I tako sam počela slikati mokro na mokro, što je do tada u naivi bilo nezamislivo.“[1] Iako polazi od poznatih motiva i tema, vješto ih ogrće u nova ruha. Skupne scene (pokladnih) plesova karakterizira izrazita pokrenutost figura, nemir i dinamika. Vibrantnost boja ovdje je prisutna tek segmentarno dok se glavnina kompozicije uvlači u tamnije nijanse izražajnih, često uskovitlanih oblaka. Religiozni motiv odlikuju se u snažnom napetošću, dramatikom i mistikom i figurativnim zasićenjem i ispreplitanjem. Psihološka karakterizacija dodatno je naglašena odabirom kolorita te (parcijalnim) osvjetljenjem bliskom dramatici baroka. Mitološki prizori smještaju se u prostrane krajolike, često bajkovite i čudesne. Maštovitost je izražena kroz tankoćutne obrise, mekoću ploha i blage tonske prijelaze, dok se jasni obrisi opipljivog svijeta sve izraženije gube, različite forme se međusobno pretapaju, a ljudska jedinka postaje beznačajna – sve do konačne i potpune „prevlasti“ pejzaža kao nositelja kompozicija. Fokus na figure vraća kroz skulpturu – izričaj manje poznat široj javnosti koji će se također predstaviti na izložbi. Izložbu razgledajte do 11. travnja 2021. godine (uto – pet: 10 – 18 sati; sub – ned: 10 – 14 sati). Nastavite čitati

Predstavljanjem publikacije završila izložba Umjetnost u zajednici

U petak (26. 2.) u Galeriji naivne umjetnosti predstavljena je publikacija izdana u sklopu projekta Umjetnost u zajednici: redefiniranje nasljeđa grupe Zemlja. Predstavljanje je započelo oko 14 sati, a prisustvovali su mu voditelji i izvoditelji projekta te (stručni) suradnici i mentori. S obzirom na ograničen broj dozvoljenih posjetitelja predstavljanje je za sve zainteresirane simultano omogućeno i putem Zoom platforme. Predstavljanje je moderirala kustosica Muzeja grada Koprivnice Helena Kušenić koja je iznijela zadovoljstvo realizacijom projekta te istaknula važnost sličnih projekata koji uspješno balansiraju između tradicije i suvremenosti te tako privlače divergentniju publiku i otvaraju nove vizure na naivnu umjetnost.

O projektu je više rekao jedan od voditelja – Josip Zanki, slikar i profesor na Akademiji likovnih umjetnosti. Istaknuo je kako se projekt provodio od 2019. godine te uključivao dva terenska obilaska Hlebina i jedan terenski obilazak Velebita. Namjera projekta bila je preispitati jednu od najvažnijih točaka hrvatske povijesti umjetnosti – grupu Zemlja te Krstu Hegedušića i postulate zemljaškog manifesta koji su utjecali i na formiranje Hlebinske škole, odnosno naivne umjetnosti. Nasljeđe grupe Zemlja promatralo se u suvremenom kontekstu i danas aktualnom trenutku kroz suradnju Akademije likovnih umjetnosti i Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Hrvatskog društva likovnih umjetnika i Muzeja grada Koprivnice kao podrške „na terenu“ te (naivnih) umjetnika i studenata. Poticaj za osmišljavanje i provedbu projekta pružila je idejna potka projekta HINT (Hlebine, Inovacija, Naiva, Tradicija) koji se temelji na rezidencijalnom boravku suvremenih umjetnika u Hlebinama uz redefiniranje njihovih opusa inspiriranih baštinom naivne umjetnosti. Nastavite čitati

Brodolom Mijoka – probuđena tajna murterskog mora

Nakon brojnih arheoloških izložbi vezanih uz istraživanja na kontinentu Muzej grada Koprivnice će tijekom ožujka ugostiti i prvu izložbu vezanu uz podvodna arheološka istraživanja. Radi se o izložbi “Brodolom Mijoka – probuđena tajna murterskog mora” koja na iznimno jasan i vizualno zanimljiv način predstavlja rezultate višegodišnjeg istraživanja podmorskog lokaliteta brodoloma kod pličine Mijoka, nedaleko otoka Murtera. Radi se o izložbi ostvarenoj u suradnji s Muzejom grada Šibenika i Hrvatskim restauratorskim zavodom. Autorice izložbe su podvodna arheologinja Vesna Zmaić Kralj, djelatnica Hrvatskog restauratorskog zavoda i kustosica Muzej grada Šibenika, Marina Lambaša. Autor likovnog postava i grafičke opreme je Ante Filipović Grčić iz 2FG studija.

Prije oko 300 godina na pličini Mijoka potopljen je brod s izuzetno zanimljivim i nesvakidašnjim teretom koji se pokazao vrjednijim nego što je itko mogao pretpostaviti. Prilikom pronalaska lokalitet brodoloma je bio devastiran, te se smatralo da se malo što može tu pronaći. Zahvaljujući financijskoj potpori Ministarstva kulture, u razdoblju od 2006. do 2012. godine provođena su zaštitna arheološka istraživanja prilikom kojih je istraženo područje od 64 m² te je sakupljena velika kolekcija vrijednih pokretnih nalaza. Bez obzira na veliki stupanj devastacije lokaliteta, rezultati istraživanja pružili su uvid u materijalnu kulturu 16. i 17. stoljeća, proizvodnju i trgovinu velikih obrtničkih centara, ali i u pomorsku trgovinu i prilike na Jadranu tijekom tog razdoblja. Mahom skupa i luksuzna roba te velika količina zlatnog i srebrnog novca na brodu koji je bio relativno malih dimenzija i bez ozbiljnog naoružanja, ukazuju da je vjerojatno riječ o piratskom brodu koji je stradao dok je prevozio raznoliku zaplijenjenu robu. No, nameće se i mogućnost da je riječ o trgovačkom brodu s teretom iz grada Nuremberga i drugih europskih centara.

Izložba je koncipirana da prenese značenje i bogatstvo pronađenog materijala na način da se ujedno i obrati pozornost na devastaciju arheološkog nalazišta te usprkos tome i vrijednost samog istraživanja. Moći će se razgledati u Galeriji Koprivnica u razdoblju između 5. ožujka i 4. travnja 2021. godine.

Predstavljanje publikacije Umjetnost u zajednici

Krajem tjedna završava izložba u sklopu projekta Umjetnost u zajednici: redefiniranje nasljeđa grupe Zemlja koji se provodio od 2019. godine. Projekt se odvijao u suradnji s Odsjekom za etnologiju i kulturnu antropologiju, Akademijom likovnih umjetnosti i Hrvatskim društvom likovnih umjetnika, uz podršku Muzeja grada Koprivnice, a preispitivao je nasljeđe grupe Zemlja i Krste Hegedušića u suvremenom kontekstu. Osim izložbom projekt je rezultirao i popratnom publikacijom koja pojašnjava ciljeve i tijek razvoja projekta kroz nekoliko faza. Predstavljanje publikacije održat će se u petak (26. 2.2021.) u Galeriji naivne umjetnosti u Hlebinama s početkom u 14 sati. S obzirom na trenutnu epidemiološku situaciju promocija će se moći pratiti uživo i putem online aplikacije Zoom te live streama na društvenim mrežama. Publikaciju će predstaviti Josip Zanki i Maja Flajsig kao voditelji projekta, profesori-mentori Sebastijan Dračić i Nevena Škrbić Alempijević te Helena Kušenić.

Namjera projekta bila je preispitati jednu od najvažnijih točaka hrvatske povijesti umjetnosti – grupu Zemlja te Krstu Hegedušića i postulate zemljaškog manifesta koji su utjecali i na formiranje Hlebinske škole, odnosno naivne umjetnosti. Namjera projekta je promatrati nasljeđe Zemlje u suvremenom kontekstu i danas aktualnom trenutku. Projekt se temeljio na razmjeni iskustava, participativnoj suradnji umjetnika i istraživača te radu unutar lokalne zajednice i etnografskom poligonu Studenti Akademije likovnih umjetnosti i Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju upareni su s danas aktivnim autorima iz Hlebina i Koprivnice pa su istraživačke parove činili Ivan Andrašić, Jelena Bogdanić i Damjan Roce; Zvonko Sigetić, Dorian Pacak i Josip Čekolj i Dražen Tetec, Klara Burić i Lea Biličić. Svaki „umjetnički par producirao je zajednički rad predstavljen na izložbi, praćen etnološkim zapažanjima istraživačkog procesa zabilježenog kroz tekstove u publikaciji. Bojan Mrđenović i Luka Hrgović (u suradnji s Dujom Medićem) svoj su izričaj pronašli u mediju videa i filma kroz dokumentiranje života i rada Bare Mustafe, najstarije hlebinske kiparice te kroz video humoresku koja elemente tradicijske kulture (zdravice) predstavlja u suvremenom kontekstu. Drugi dio istraživanja proveden je na Velebitu pri čemu je velebitski prostor promatran kao oživotvorenje utopijske vizije Hlebinske škole o zemaljskom raju (što naivno slikarstvo traži u sjećanju na podravsko selo s početka 20. st.) što je problematizirano kroz radionice drvoreza pod vodstvom Maje Rožman koje su rezultirale grafičkim listovima u izvedbi Josipa Zankija, Maje Rožman, Jelene Bogdanić, Doriana Pacaka, Luke Tomića. Land art intervencije pod vodstvom Marka Cullena zasnovane su na ideji svjetla i prirodnih materijala na raznim lokacijama NP-a, a sve je zaokruženo zajedničkim participativnim radom s temom ekvinocija kao posljednje žetve u godini koja je bitno razdoblje za seljake i naivne umjetnike.

Podsjetimo da je projekt uključivao i organizaciju Stručnog skupa održanog u lipnju 2020. godine u Zagrebu (uz radionicu slikanja na staklu pod vodstvom Zlatka Kolareka) te izložbu u Galeriji Karas. Ovog petka saznajte više o konceptu i rezultatima projekta, a izložbu posjetite do nedjelje (27. 2.2021.) u Galeriji naivne umjetnosti u Hlebinama.

DAB ’21. – Ne/vidljiva voda

Pozivamo umjetnike/ce da se prijave na novo izdanje Drava Art Biennale (DAB) s najviše 2 rada (koje umjetnik/ca sam producira), u bilo kojoj tehnici, mediju ili načinu izraza. Radove će odabrati peteročlani kustoski tim: Ana Kovačić, Helena Kušenić, Valentina Radoš, Tanja Špoljar, Maša Zamljačanec. Realizacija ovog projekta obuhvaća skupnu izložbu odabranih autora u Galeriji Koprivnica. Rok za prijavu radova je 30. 5. 2021. godine. Zbog izložbenog koncepta i zahtjeva skupne izložbe, umjetnicima neće biti moguće isplatiti honorar.  Izložbeni koncept će se, uz izbor prijavljenih radova, upotpuniti i uključivanjem referentnih autora čija je produkcija orijentirana na ovu problematiku. Izložba će se održati u Galeriji Koprivnica (17. 9. – 24. 10. 2021.), a tijekom 2022. izložba će se preseliti u Muzej likovnih umjetnosti u Osijeku.

Prijavi je potrebno priložiti:
– CV
– fotografije / video / nacrt rada
– kratku izjavu/obrazloženje o radu i opis rada – materijal, dimenzije i prostornu dispoziciju
– kontakt

Prijave je moguće dostaviti e-mailom na hkusenic@muzej-koprivnica.hr ili adresu Muzeja grada Koprivnice, Trg dr. Leandera Brozovića 1, 48000 Koprivnica, a kontakt osoba poziva i projekta je Helena Kušenić (+385 99 306 8713). Nastavite čitati

Poziv na usmenu provjeru sposobnosti (intervju)

Na službenim internet stranicama Muzeja grada Koprivnica i stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje dana 5.2.2021. godine objavljen je javni natječaj za zasnivanje radnog odnosa na određeno vrijeme (1 godina) u punom radnom vremenu za radno mjesto kustos (1 izvršitelj, VSS) zaključno sa 15.2.2021. godine u 9,00 sati.

Dana 16.2.2021. godine provedena je formalna provjera pristiglih prijava kojom je utvrđeno kako usmenoj provjeri sposobnosti za radno mjesto kustos može pristupiti jedan (1) kandidat čija je prijava pravovremena, uredna i ispunjava sve formalne uvjete iz natječaja.

Usmena provjera sposobnosti kojim se kandidat poziva u daljnji postupak provedbe natječaja zakazana je za 19.2.2021. godine (petak) u Galeriji Koprivnica (Zrinski trg 9, Koprivnica) u 15,20 sati. Kandidat koji može pristupiti testiranju o tome je obavješten elektroničkim putem, a kandidatima čije prijave nisu pravodobne, uredne ili ne ispunjavaju formalne uvjete iz natječaja dostavit će se pisana obavijest. Nastavite čitati

Suvremena tehnologija u predstavljanju kulturne baštine

Muzeji su u vrijeme zatvorenih škola, trgovina i kafića uglavnom istaknute kao sigurne institucije, koje imaju kreativni potencijal i mogućnost osmišljavanja načina kako aktivno voditi promjene u društvu. Svojim programima oni se prilagođavaju novim uvjetima rada i života promišljajući nove modele i rješenja za čuvanje kulturne baštine te stvarajući nove načine kulturnog djelovanja. Nakon svih izazova u 2020. godini potrebno je još uvijek držati mjere socijalne distance, ali istovremeno osnažiti kontakte s posjetiteljima i ustanovama. Već duže vrijeme ističe se i shvaća važnost provođenja digitalizacije muzejskih fundusa – od teksta, preko audio i video zapisa, sve do trodimenzionalnih objekata te se pokazalo nezaobilaznim u komunikaciji s posjetiteljima osobito tijekom izazovnih dana kakve smo iskusili u karanteni.

Danas muzeji više nego ikad koriste brojne mogućnosti suvremenih informacijskih tehnologija za kreiranje virtualnih izložbi i predavanja, interaktivnih edukativnih sadržaja koji će poticati na učenje kroz zabavu, te prezentiranje baštine kroz digitalni prikaz predmeta i pričanje priča. Muzeju grada Koprivnice je putem Javnog poziva Ministarstva kulture i medija nedavno dodijeljeno 10.000 kuna za digitalizaciju oko 350 predmeta iz Zbirke arhitekture i urbanizma, a posebnu dogradnju će digitalizirani nacrti doživjeti u javnoj dostupnosti preko platforme Digitalna baština Muzeja grada Koprivnice. Dio nacrta iz iste zbirke prošle je godine digitaliziran, a proces će se nastaviti i u budućnosti. Već su odabrani predmeti za ovogodišnju digitalizaciju, a riječ je o nacrtima građevina u užem centru Koprivnice. Nakon postavljanja na spomenutu platformu predmeti će se moći pregledavati kako bi se koristili u stručnim i znanstvenim krugovima, ali i za osobno istraživanje. Osim nacrta Digitalna baština Muzeja grada Koprivnice ponudit će i fotografije pojedinih zgrada, a planirano je i prikupljanje priča i sjećanja o svakoj lokaciji koja će u audio i transkribiranom obliku biti dostupna za učenje, a bit će prilagođene svim uzrastima i širokom krugu posjetitelja. Ovo je još jedan pokazatelj kako u doba globalne pandemije muzeji mogu svojim korisnicima biti mjesto zadovoljstva, nadahnuća te okruženje za učenje i doživljavanje, a nove prilike za to koprivnički će muzealci stvarati i u budućnosti.