Uvriježeno je mišljenje da Koprivnica datira od 1356. godine donošenjem kraljevske povelje Ludovika I. Anžuvinca, a kojim joj se dodijeljuju povlastice slobodnog i kraljevskog grada. Taj datum danas se koristi za obilježavanje dana suvremene Koprivnice, iako je njegova povijest podosta dublja, a među kojima se izdvaja darovnica kralja Ladislava IV. koprivničkom kaštelanu iz 1272. godine.
Kako je izgledao život Koprivnice u to vrijeme, kakva je geografska osnova u srednjovjekovnom vremenu na tom prostoru, kakav je razvoj grada u kontekstu povijesti srednjoistočne Europe i drugih srednjovjekovnih slavosnkih gradova, što se događalo prije i nakon spomenute 1272. godine te što nam i koliko govore arheološki zapisi o najranijoj Koprivnici govorit će više stručnjaka na znanstvenom kolokviju koji će se održati na blagdan sv. Nikole biskupa 6. prosinca 2022. godine od 16 sati u Galeriji Mijo Kovačić. Među govornicima će se naći akademik Dragutin Feletar, dr. sc. Robert Čimin, prof. dr. sc. Zrinka Nikolić Jakus, prof. dr. sc. Hrvoje Petrić i Ranko Pavleš. Pokrovitelj kolokvija je Grad Koprivnica, organizator Muzej grada Koprivnice, a suorganizatori Povijesno društvo Koprivnica i Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“ – Zmajski stol u Križevcima. Uz to, valja podsjetiti kako je početkom ove godine Hrvatska pošta objavila prigodnu poštansku marku na kojoj se nalazi veduta grada s darovnicom iz zbirke Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a čiji su autori zagrebačka dizajnerica Alenka Lalić i akademski slikar Zlatko Kauzlarić Atač, počasni građanin grada Koprivnice. Nastavite čitati