Edukativna muzejska akcija (EMA) traje…

Još jedna Edukativna muzejska akcija (EMA) traje i to sve do 18. svibnja 2019. godine, a tema joj je (PRE)HRANA.

Hrana nije samo pripremljeno i pojedeno jelo, ono je filozofija i navika, običaj i ponašanje, ona je najživlja slika onih prije nas, čija su jela ovisila o socijalnim prilikama, tradiciji, utjecajima doseljenika, modi i povijesnim trenucima. Posjetite nas, ali i više od 60 drugih muzeja u Hrvatskoj i uživajte u zanimljivim programima!

U nastavku pogledajte i poslušajte najave EMA-e…

24. EMA: (PRE)HRANA

Još jedna Edukativna muzejska akcija (EMA) traje, a tema joj je (PRE)HRANA.Hrana nije samo pripremljeno i pojedeno jelo, ono je filozofija i navika, običaj i ponašanje, ona je najživlja slika onih prije nas, čija su jela ovisila o socijalnim prilikama, tradiciji, utjecajima doseljenika, modi i povijesnim trenucima. Posjetite nas, ali i više od 60 drugih muzeja u Hrvatskoj i uživajte u zanimljivim programima!

Objavljuje Muzej grada Koprivnice u Ponedjeljak, 29. travnja 2019.

 

Otvorene “Žene u naivi” u Prelogu

Nakon iznimno dobre recepcije u Galeriji naivne umjetnosti u Hlebinama, izložba je otvorena u Muzeju „Croata insulanus“ Grada Preloga 26. travnja 2019. godine, s početkom u 17 sati, u sklopu bogatog programa Sajma cvijeća. Nakon pozdravnog govora kustosice i v.d. ravnateljice Muzeja u Prelogu Ive Kožnjak, izložbu je predstavila kustosica Helena Kušenić. Izložba „Žene u naivi“ izložena je u ožujku 2018. u Galeriji naivne umjetnosti u Hlebinama, povodom  u 50. godina djelovanja Galerije. Posebna i nesvakidašnja izložba svojevrsni je hommage svim ženama – umjetnicama kao zahvala za njihovu odvažnost i borbenost. Riječ je o nekolicini zanimljivih žena (slikarica i kiparica) koje su se uspjele umjetnički izražavati i predstavljati unatoč seoskoj sredini iz koje dolaze (koja je zatvorena i izrazito patrijarhalna) i često teškim životnim pričama koje ih prate. Naivne umjetnice, i nekada i danas, aktivnim sudjelovanjem na umjetničkoj sceni, kao žene, neumorno i nesvjesno pomiču granice i ruše barijere. Izložba iz fundusa Muzeja grada Koprivnice u Prelogu je obogaćena nekolicinom radova Ljubice Matulec iz fundusa preloškog muzeja čime se nastavlja uspješna međumuzejska suradnja koja je ostvarena i na trenutno aktualnoj izložbi Religija u svakodnevici u Galeriji naivne umjetnosti u Hlebinama. Izložbu o ženskom stvaralaštvu u naivnoj umjetnosti pogledajte do 26. svibnja 2019. godine.

24. EMA: Održano E-MAtkanje u Hlebinama

Uz izložbu Religija u svakodnevici u  Galeriji naivne umjetnosti u Hlebinama održana je 25. travnja 2019. godine od 18 sati radionica E-MAtkanja u sklopu 24. Edukativne muzejske akcije. Tema (PRE)HRANE ovdje je shvaćena na metafizičkoj razini na kojoj religiju i običaje vezane uz vjerovanja možemo shvatiti kao duhovnu hranu. Kroz izložbu su prisutne provele kustosice izložbe Helena Kušenić i Vesna Peršić Kovač. Osim slika i skulptura koje dočaravaju u kojim se sve prilikama utječemo vjeri za zaštitu i utjehu, izložba je obogaćena svakodnevnim predmetima iz etno zbirke te rekonstrukcijama pojedinih običaja vezanih uz blagdane. Uz članove KUD-a Delovi rekonstruirali smo običaje Velikog tjedna i uprizorili običaj matkanja – razmjene pisanica kojom dvije osobe postaju povezane zauvijek te svaka osoba dobiva svoju matku (kumu) ili matkeša (kuma). Nakon matkanja KUD Delovi izveo je nekolicinu plesova i kola vezanih uz uskrsno vrijeme. Izložbu o religiji u svakodnevici razgledajte do 12. svibnja 2019. godine. Nastavite čitati

24. EMA: ČAROBNJAKOVA KUHINJA // predavanje

Hrana je magija. Pretvaranje namirnica u energiju koja nas pokreće nam se može činiti kao alkemijski ili magijski proces. Hrana je i život, unošenjem energija održavamo svoju životnu energiju. Centralni element mnogih religija je upravo jelo; hrana se tisućljećima prinosila bogovima, bogovima su se i prinosile žrtve da bi hrane uvijek bilo dovoljno. Mnogi zaboravljeni bogovi su bili direktno ili indirektno povezani uz hranu. Proricalo se iz hrane. Grah se može činiti nama kao najobičnija namirnica ali na prostorima Balkana je jedno vrlo popularno sredstvo za proricanje budućnosti. Hrana je zajedništvo. Okruženi dragim ljudima dijelimo mnoge velike trenutke naših života, od rođenja do sprovoda. Dakle, nije začuđujuće da se za jedan tako važan aspekt našeg svakodnevnog života vežu razni običaji, vjerovanja i praznovjerja. Pridružite nam se na predavanju Tomislava Terstenjaka u srijedu, 8. svibnja 2019. godine od 18 sati u Galeriji Mijo Kovačić i upoznajte običaje i vjerovanje vezana uz hranu te saznajte više o kuriozitetima vezanim uz nju – od ljubavnih napitaka starih Grka, kruha boga Janusa, pa sve do starih hrastova Europe i duboko ukorijenjenih vjerovanja Balkana.

24. EMA: POŽIRAKI // radionica

Edukativna muzejska akcija ovog petka donosi vam radionicu „požiraka“. Od poznatih hrvatskih tijesta na iglu, ova inačica rezanaca oblikuje se od uskih trakica tijesta, izrezanih na kockice, omatanjem oko zašiljenog drvenog štapića te valjanjem po nazubljenoj drvenoj daščici koje im daje prstenasti oblik. Upravo taj prstenasti oblik podsjeća na kokošji grkljan za koji je u Podravini rasprostranjen naziv „požirak“. Želite znati više? Pridružite nam se u petak, 3. svibnja 2019. godine od 17 sati u Galeriji Koprivnica i naučite raditi požirake. Ulaz na radionicu je slobodan, a sav materijal za izradu je osiguran!

Muzej u vrtiću, muzej u školi…

Danas u muzejskoj djelatnosti osobitu pozornost pridajemo obrazovnoj ulozi muzejskih ustanova i njihovom aktivnom sudjelovanju u odgajanju. Muzej grada Koprivnice u okviru svoje djelatnosti razvija i provodi edukativne programe namijenjene, djeci (pred)školskog uzrasta, a prije nekoliko mjeseci osmišljen je program “Muzej u vrtiću/školi”, koji podrazumijeva suradnju s obrazovnim ustanovama. Program daje mogućnost besplatnog korištenja muzejskih sadržaja izvan Muzeja, a tijekom gostovanja u školama i vrtićima polaznici mogu naučiti što radi kustos, muzejski pedagog, knjižničar ili dokumentarist, te zašto je važno da u muzeju rade računovođa, spremačica i domar. Saznati se može i više o muzejskim predmetima, razgledati ih na licu mjesta te sudjelovati u kratkim likovnim radionicama. Djelatnici muzeja već nekoliko mjeseci posjećuju osnovne i srednje škole u Koprivnici i okolici, a suradnja s Dječjim vrtićem Tratinčica rezultirala je izložbom slika i skulptura koja će biti otvorena 24. travnja 2019. godine u 18 sati u Galeriji Mijo Kovačić. Osim izložbe održat će se i predstavljanje projekta kojeg Tratinčica provodi sa svojom grupom Smarties. Koprivnički muzealci sretni su što uvijek na nove načine doprinose razvijanju kreativnosti, likovne percepcije, učenju o kulturnoj baštini i pripremaju djecu i mlade na sudjelovanje u kulturnom životu.

Vegeta 1959 – 2019: od OZEHE do holograma

Muzej grada Koprivnice skromnom izložbom najvažnijih povijesnih primjeraka ambalaže Vegete iz fundusa Muzeja grada Koprivnice, Muzeja prehrane Podravka, korporativnog marketinga Podravke te funkcionalne Podravkine ambalaže iz privatnog vlasništva, uz predavanje „Vegeta 1959 – 2019, od OZEHE do holograma“ više kustosice Draženke Jalšić Ernečić održanog 18. travnja 2019. godine. Radi se o temi iz povijesti ambalaže, dizajna, marketinga i komunikacije te industrijske i komercijalne fotografije, što je prilog Muzeja grada Koprivnice edukativnoj muzejskoj akciji hrvatskih muzeja EMA. Ovogodišnja tema je prehrana i upravo u Koprivnici edukativni program mjeseca muzeja predavanjem i prezentacijom o Vegeti, najpoznatijem hrvatskom dodatku hrani koja ove godine obilježava šezdeset godina postojanja. Riječ je o predavanju kojem je namjera dotaknuti neke bitne poveznice koje Vegeta kao dodatak jelima posjeduje. Ne radi se samo o dugotrajnosti i povijesti robne marke, ambalaže, komercijalne i reklamne fotografije, nego i povijesti umjetnosti, dizajna ambalaže, komercijalne i reklamne fotografije, komunikacije i marketinga u kontekstu vremena, prostora i društvenih odnosa. Predavanje će temeljem izrazito bogatog vizualnog materijala nastojati ispričati muzejsku priču o Vegeti i njezinih šezdeset godina, ali isto tako o tome kako nastaju ideje, poetike, stilovi, robne marke, brandovi i legende. Izvori istraživanja različiti su, od fonda Brozović iz Zbirke grafičkog i produkt dizajna Muzeja grada Koprivnice, zbirke ambalaže i fotografija Muzeja prehrane Podravka, Korporativnog marketinga Podravke te privatnog posjeda. Nastavite čitati

Otvorena izložba Ante Brkana ‘Magično u svakodnevnom’

Muzej grada Koprivnice izložbom zadarskog fotografa Ante Brkana ‘Magično u svakodnevnom’ ostvario je još jednu uspješnu međuinstitucionalnu suradnju kojom se u Koprivnici predstavlja Narodni muzej Zadar. Radi se o umjetninama iz Zbirke fotografija i Zbirke negativa Ante Brkana Galerije umjetnina Narodnog muzeja Zadar koje su obilježile hrvatsku modernu fotografiju i povijest hrvatske fotografije 20. stoljeća. Riječ je o 26 originalnih srebro-želatinskih crnio bijelih fotografija koje su u fundus zadarskog muzeja akvizirane otkupom iz 2011. godine te seriji od 23 fotografije odabrane iz ostavštine od gotovo 30.000 negativa koje je Ante Brkan snimio kao zadarski fotoreporter, a koja se kao zbirka negativa čuva u fundusu Narodnog muzeja Zadar od 1995. godine.

U Galeriji Koprivnica od 18. travnja do 12. svibnja 2019. godine ljubitelji fotografije mogu razgledati, upoznati i osjetiti poetsku i magičnu stranu fotografije koju je snimio Ante Brkan. Fotografija kao most između ljepote i ljudske duše trajni je otisak vremena, baš kao što je sam majstor fotografije Ante Brkan ustvrdio kako između zanata, profesije, ispunjavanja dokolice i umjetnosti nevidljive granice završavaju i započinju različito, što isključivo ovisi o tome u čijim je rukama kamera. Nastavite čitati

Žene u naivi u Prelogu

Izložba „Žene u naivi“ izložena je u ožujku 2018. godine u Galeriji naivne umjetnosti u Hlebinama, povodom u 50. godina djelovanja Galerije. Nakon iznimno dobre recepcije u Galeriji naivne umjetnosti u Hlebinama, izložba će se otvoriti u Muzeju „Croata insulanus“ Grada Preloga ovog petka, 26. travnja 2019. godine, s početkom u 19 sati.

Posebna i nesvakidašnja izložba svojevrsni je hommage svim ženama – umjetnicama kao zahvala za njihovu odvažnost i borbenost. Riječ je o nekolicini zanimljivih žena (slikarica i kiparica) koje su se uspjele umjetnički izražavati i predstavljati unatoč seoskoj sredini iz koje dolaze (koja je zatvorena i izrazito patrijarhalna) i često teškim životnim pričama koje ih prate. Naivne umjetnice, i nekada i danas, aktivnim sudjelovanjem na umjetničkoj sceni, kao žene, neumorno i nesvjesno pomiču granice i ruše barijere. Ove mirne i povučene autorice kroz radove progovaraju o svojoj snazi i strasti za životom. Biti žena i još k tome umjetnica često nije nimalo lagan ni zahvalan zadatak, pogotovo ako stasate u ruralnoj sredini do koje odjeci emancipacije stižu malo kasnije. One koje su se odlučile na taj pothvat zapravo nisu imale izbora – umjetnost im se kroz društvene okolnosti jednostavno „nametnula“, pružila prostor i vrijeme koje je bilo samo njihovo, prostor za izražavanje onoga što su radile, o čemu su promišljale, što ih je tištilo, o čemu se nije govorilo. Ako je život slikarica bio zahtjevan, onaj kiparica bio je kudikamo izazovniji i naporniji. Unatoč tome, nekolicina jakih žena odlučila se uhvatiti u koštac s ovim nepredvidivim i često svojeglavim materijalom. Nastavite čitati

Običaji Velikog tjedna i Uskrsa

Tijekom razdoblja koje prethodi Uskrsu, tri glavne obaveze svakog vjernika i pučanina bile su post, pokora i molitva, a njihov cilj očišćenje duše i tijela kao priprema za najveći blagdan kršćanskoga svijeta – Isusovo uskrsnuće. Kako su vjerska pravila među seoskim stanovništvom gotovo uvijek bila popraćena i onim običajnim, tako su i za ovo razdoblje važile odredbe prema kojima se odvijao svakodnevni život, obavljanje poslova, pa čak i odijevanje. Ta su pravila bila gotovo identična onima koja su određivala postupke žaljenja za umrlim članom obitelji, a osobito su se odnosila na razdoblje Velikog tjedna kada je osim zabrane održavanja slavlja i veselja bila propisana i gotovo posvemašnja tišina, a žene su na bogoslužja odlazile zavijene u potpunu crninu. Žalobnu odjeću pratilo je i žalosno, skrušeno ponašanje. U jutarnjim satima Velikog četvrtka služila se misa u čast posljednje Isusove večere nakon koje su vezivana zvona, a bogoslužja su se najavljivala zvukom škrebetala. Nastavite čitati