Znanstveni kolokvij i sjećanja BOŽENA LOBOREC – KOPRIVNICA KAO INSPIRACIJA održan je povodom 20. obljetnice smrti književnice Božene Loborec 2. lipnja 2023. (na njezin 97. rođendan) u Galeriji Mijo Kovačić, Koprivnica. Organizatori su bili Knjižnica i čitaonica “Fran Galović” Koprivnica i Muzej grada Koprivnice, a suorganizatori Podravsko-prigorski ogranak Društva hrvatskih književnika, Ogranak Matice hrvatske u Koprivnici i Družba “Braća Hrvatskoga Zmaja” – Zmajski stol u Križevcima. Pokrovitelj skupa bili su Grad Koprivnica i Društvo hrvatskih književnika.
Cilj skupa bio je osvijetliti i propitati današnji značaj i čitateljsko-recepcijski potencijal književno-publicističkog djela Božene Loborec (šest knjiga objavljenih za života i dvije posthumno), nove (književne) stvarnosti koju je kreirala i prelaženje lokalnih okvira. Božena Loborec književnica je Koprivnice u pravom smislu riječi. Rođena je u Koprivnici 2. lipnja 1926., gdje je i umrla 3. siječnja 2003. Pisala je za djecu, mlade i odrasle, a Koprivnica joj je bila stalna inspiracija, pa i opsesija, glavno ishodište za teme i motive kajkavske i štokavske poezije, romana, pripovijedaka, eseja, satira, feljtona i publicistike. Bila je članica Društva hrvatskih književnika od 1975. godine. Nastavite čitati
Znanstveni kolokvij i sjećanja „Božena Loborec – Koprivnica kao inspiracija“ održava se u znak poštovanja i sjećanja na književnicu Boženu Loborec povodom 20. obljetnice njezine smrti, a koji će se održati u Galerija Mijo Kovačić u petak, 2. lipnja 2023. godine od 10.00 do 14.30 sati. Organizatori su Knjižnica i čitaonica “Fran Galović” Koprivnica i Muzej grada Koprivnice, suorganizatori Podravsko-prigorski ogranak Društva hrvatskih književnika, Ogranak Matice hrvatske u Koprivnici i Družba “Braća Hrvatskoga Zmaja” – Zmajski stol u Križevcima. Pokrovitelji su Grad Koprivnica i Društvo hrvatskih književnika.
Trodnevni znanstveno-stručni skup Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu pod nazivom Mitska, etno i druga životinja: interdisciplinarna polazišta i tradicijske prakse održan je od 16. do 18. svibnja 2023. godine, u završnoj godini projekta Kulturna animalistika: interdisciplinarna polazišta i tradicijske prakse – ANIMAL (HRZZ). Skup je bio međunarodnog je karaktera, a okupio je brojne sudionike koji su koristeći znanja i metodologiju različitih struka govorili o ulozi životinja u hrvatskim običajnim praksama i običajima, ali i o širem području kulturne animalistike.
Nakon nekoliko godina pauze, Edukativna muzejska akcija (EMA) ponovno je, kao najava Međunarodnog dana muzeja, organizirana i u Koprivnici. Akcija je održana 28. puta u organizaciji Sekcije za muzejsku pedagogiju i kulturnu akciju Hrvatskog muzejskog društva i trajala od 20. travnja do 19. svibnja, a u našem gradu ponudila je program Zelena terrapija namijenjen djeci i mladima. U suradnji s Odsjekom za medijski dizajn Sveučilišta Sjever, udrugom Terrahub i Agencijom 404 Muzej je organizirao Terrapiju, program u kojem su studenti Sveučilišta Sjever dobili priliku grafički oblikovati plakate kako bi ilustrirali pojmove prvog digitalnog klimatskog rječnika. Taj je rječnik izradila Sandra Vlašić iz Terrahuba. Plakate su u suradnji s profesorima Lukom Borčićem i Androm Giuniom sa Sveučilišta te Dariom Devićem, glavnim dizajnerom iz Agencije 404, studenti izradili tijekom dva tjedna, a izbor najboljih plakata predstavljen je na nekoliko lokacija U Koprivnici – Galerija Koprivnica, Galerija Mijo Kovačić, Knjižnica i čitaonica „Fran Galović“, Smutek, Muzej grada Koprivnice i Dom mladih Koprivnica. 
Međunarodni savjet za muzeje (ICOM) sa sjedištem u Parizu izborom ovogodišnje teme Međunarodnog dana muzeja – “Muzeji, održivost i dobrobit”, koji se obilježava 18. svibnja, ukazuje na prisutnost niza gorućih okolišnih i društvenih kriza te na ulogu muzejskih institucija u poticanju pojedinca i zajednice na pozitivne promjene važne za održivu budućnost. Ovogodišnja tema oslanja se na tri izdvojene problematike suvremenog života navedene u UN-ovim ciljevima održivog razvoja. Prva se odnosi na očuvanje globalnoga zdravlja. Promiče se zdravlje pojedinaca, posebno očuvanje mentalnog zdravlja i ublažavanje posljedica društvene izolacije kao rezultata svjetske zdravstvene pandemije, dodatno narušeno gušenjem demokratskih procesa u suvremenim društvima. Druga tema tiče se važnosti poduzimanja hitnih mjera za borbu protiv poremećaja klime kojoj svjedočimo te zalaganja za implemetaciju novih praksi za razvoj gospodarstva s niskim udjelom ugljika. Treća izdvojena tema usmjerena je na zaštitu, obnovu i promicanje održive uporabe kopnenih ekosustava. Ona uključuje zalaganje za održivo upravljanje, koje započinje na lokalnoj razini nakon čega slijedi podizanje društvene svijesti o opasnostima gubitka bioraznolikosti.
Prošli tjedan (4./.5.5.2023.) održan je još jedan D fest – festival hrvatskih digitalizacijskih projekata i po dvanaesti put okupio pojedince hrvatskih baštinskih ustanova – muzeja, knjižnica, arhiva i poduzeća koja s njima surađuju kako bi razmijenili znanja i iskustva s digitalizacijom građe i razvojem digitalnih sustava, programa i proizvoda. Koprivnicu je drugi dan festivala predstavila Maša Zamljačanec, a program je donio blok predavanja o dvjema aktualnim temama – razvoju umjetne inteligencije koja svoju primjenu nalazi i u područjima kulture i znanosti te građanskoj znanosti kojom se može još više publici približiti kulturu i baštinu općenito. U drugom bloku otvoren je prostor i za druge zanimljive teme poput korištenja digitalne građe u projektima digitalnog pripovijedanja, provedbe projekata razvoja publike i projekata kojima se podržavaju ciljevi građanske znanosti, a u okviru njega je predstavljen program „Skriveno lice Koprivnice“ koji se od prošlog ljeta provodi u našem gradu na raznim lokacijama. 
Proljetni ciklus izložbene sezone u Galeriji Koprivnica započinje domaća autorica Gordana Špoljar Andrašić. Ovog petka (21. travnja) s početkom u 19 sati izložbom Arbor vitae predstavlja najnoviji dio opusa, ciklus akvarela u nastajanju i evoluiranju od 2021. do danas koji (ponovno) aktualiziraju suodnos čovjeka i prirode kroz prikaz stabla. Stablo kao motiv prisutno je od samih početaka stvaralaštva – početkom 1990-ih uparuje se s motivom ženstva, dok je u ciklusu šuma početkom 2000-ih fokus izmješten na deblo, kao poveznicu materijalnog i duhovnog života. Ovaj ciklus promatra drvo života (simbol cikličkog obnavljanja života, prožetosti, besmrtnosti, i plodnosti) kroz formu krošnje zabilježene kroz mentalnu sliku autorice. Premda utemeljena na memoriranju stvarnih prizora tijekom šetnji parkom (ili tek kretanja vlastitim domom), slika postaje simbolična pozicija, mikroskopski okulus današnjeg društva. Granice se zamućuju, na trenutke gotovo i brišu što ovom izložbom naglašava i pozicija, odnosno lokacija predstavljanja ciklusa: Galerija Koprivnica – smještena tik uz šetnice gradskog parka. Ako smo usred vreve grada i kakofonije višeglasja nesvjesni važnosti zelenog arhipelaga, pred ovim umjetninama to postaje nemoguće. Monumentalne dimenzije unatoč nježnoj strukturi ne dozvoljavaju da „skrenemo“ pogled, da zanemarimo i previdimo – veliki formati uvlače nas u ples biljnog i životinjskog svijeta koji nas okružuje – u galeriji ili vanjskom prostoru. Odabrana tehnika akvarela dopušta dovoljnu jasnoću prikazanih motiva uz istovremenu delikatnost, nježnost i titravost površina skladnih s prirodnim svijetom. Iako se savršenstvo implicira kružnim formama radova jasno je kako savršenstva nema u obliku, jedinki ili detalju. Savršenstvo se prepoznaje u balansu, u ritmičnom povezivanju pojedinosti u funkcionirajući sustav gdje je svaki dio jednako važan, nužan i potreban, no bez sinkroniciteta s ostalim sudionicima, njegova je uloga izgubljena. Za kvalitetno funkcioniranje sinergija je neophodna. Konstantno kretanje predstavlja se kroz animiranu projekciju pojedinih (segmenata) izloženih djela. Suvremena interpretacija kroz projekciju na galerijskim zidovima vodi nas do zemlje, vode i drva (celuloze) kao podloge za skulptorska ili slikarska ostvarenja koja nas pogledom vode i povezuju s pravom prirodom – u parku. „Živa“ zemlja dolazi u galeriju u glinenim oblicima zapečaćenim u keramičke volumene obojane pastelno-providnim i lazurnim nijansama zadržavaju i otjelovljuju radost i živost pokreta. Izložbu razgledajte do 14. svibnja u radnom vremenu Galerije Koprivnica. 
Na službenoj internet stranici i oglasnoj ploči Muzeja grada Koprivnice te stranici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje dana 3.4.2023. godine objavljen je natječaj za zasnivanje radnog odnosa na radno mjesto knjižničar (1 izvršitelj, VSS) na neodređeno vrijeme u punom radnom vremenu zaključno sa 14.4.2023. godine u 15,00 sati neovisno o načinu dostave.
Muzej grada Koprivnice već jedno desetljeće sudjeluje u obilježavanju Tjedna cjeloživotnog učenja, nacionale obrazovne kampanje pokrenute na UNESCO-vu inicijativu 1999. godine kojom se prenosi poruka o važnosti učenja u stjecaju samopouzdanja, razvijanju kreativnosti, stjecanju novih i poboljšavanju stečenih znanja i vještina te poticanju na uključivanje u procese cjeloživotnog učenja. Već tradicionalno, u suradnji s višegodišnjim i novim partnerima (Dječjim vrtićem Tratinčica, COOR Podravskim suncem, koprivničkim osnovnim školama „Braća Radić“, „Antun Nemčić Gostovinski“, „Đuro Ester“, „Podolice“, Domom za starije i nemoćne osobe Koprivnica, Klubom umirovljenika Volonter penzioner Gradskog društva Crvenog križa Koprivnica) organiziraju se različite nove aktivnosti i događanja namijenjena djeci predškolske dobi, učenicima i odraslim sobama. Namjera koprivničkog muzeja je potaknuti interes zajednice za lokalnu baštinu uz uključivanje neformalnog obrazovanja i međugeneracijsko učenje kroz aktivnosti (kreativne radionice, igraonice, posjet muzeju) usmjerene prema poticanju učenja i usavršavanja tijekom života, razmjeni i razvoju znanja i vještina te stjecanju novog životnog iskustva. 
U Muzeju Brdovec, u istoimenoj Općini, 5. travnja 2023. godine otvorena je izložba „1903. u Hrvatskoj“ nastala u suradnji 13 hrvatskih muzeja, a u povodu obilježavanja 120. obljetnice Hrvatskoga narodnog pokreta 1903. godine. Autorsku koncepciju izložbe potpisuje ravnateljica Muzeja Brdovca Silvija Limani koja je i inicirala izložbu prošle godine, a realizirati će se tijekom ove godine na lokacijama svih partnera u projektu. Radi se o izložbi na kojoj su prikazani događaji u krajevima od Primorja do Srijema koji su bili obuhvaćeni protumađarskim demonstracijama i nemirima 1903. godine. Cilj projekta je poticanje publike na usvajanje novih saznanja o tadašnjem Narodnom pokretu i njegova kontekstualizacija u okviru fenomena ustanaka početkom 20. stoljeća i u konačnici umrežavanje i dugoročna suradnja među baštinskim institucijama. U ime Muzeja grada Koprivnice svečanom otvorenju prisustvovao je Dražen Ernečić, suradnik na izložbi prilogom „Buna seljaka u podravskom selu Kunovec 1903. godine kao segment općeg protumađarskog narodnog pokreta“. Na izložbi kao i na samom svečanom otvorenju sudjelovali su muzeji i kustosi iz slijedećih ustanova – Muzeji Hrvatskog Zagorja, Samoborski muzej, Muzej grada Iloka, Muzeji grada Karlovca, Muzej Ivanić-Grada, Gradski muzej Varaždin, Muzej Brdovec, Gradski muzej Sisak, Gradski muzej Vinkovci, Gradski muzej Križevci, Gradski muzej Bjelovar i Muzej grada Crikvenice. Muzej grada Koprivnice će izložbu dopremiti u listopadu 2023. godine.
