U utorak, 23. studenog 2021. s početkom u 19.00 sati u Klubu Židovske općine Zagreb otvaraju se izložbe “Židovi u Koprivnici // Arhitekt Slavko Löwy i Koprivnica – Donacija Maje Levan Löwy” u organizaciji Židovske općine Zagreb, Muzeja grada Koprivnice i Židovske općine Koprivnica.
Izložba «Židovi u Koprivnici» brojnom građom prikupljenom iz privatnih zbirki iz inozemstva, Kanade, SAD, Švedske, Izraele te Lepavine, Varaždina i Zagreba kao i fundusa Muzeja grada Koprivnice kroz više segmenata – povijest, arhitektura, gospodarstvo, javni, politički, kulturni i vjerski život, biografije, holokaust – predstavlja i valorizira značaj židovske zajednice u sveukupnom razvoju srednjoeuropske Koprivnice od 18. stoljeća do danas. Koprivnica je nesretno postao grad ishodišta logorskog holokausta jer je u tom gradu prije 80 godina, 15. travnja 1941. godine osnovana Danica kao prvi koncentracijski logor u NDH u kojem je 25. travnja stradala prva židovska žrtva, a bio je to liječnik dr. Željko Selinger. Na izložbi će biti prezentirano 356 imena Židova, među kojima 51 dijete, koji su odvedeni u Danicu u koprivničkoj kristalnoj noći 22./ 23. srpnja 1941. godine, a potom u ostale ustaško – nacističke logore od Jasenovca, do Loborgrada i Auschwitza.
Izložba „Arhitekt Slavko Löwy i Koprivnica/ Donacija Maje Levan Löwy“ građom iz fundusa Muzeja grada Koprivnice i donacijom Maje Levan Löwy iz obiteljske ostavštine Slavka Löwya te Državnog arhiva u Varaždinu i Arhivskog sabirnog centra u Koprivnici primarno će prikazati i dokumentirati životopis i projekte Slavka Löwya u rodnoj Koprivnici odmah po završetku fakulteta u Dresdenu – preuređenje Sinagoge 1930. godine, spomeničku baštinu na Židovskom groblju 1934. godine (spomenik poginulim Židovima u I. i II. svjetskom ratu, obiteljsku grobnicu Löwy i grobljanski zid), Dom šumskog gospodarstva “Crna Gora” 1970. i projekt obiteljske kuće “Švarc” 1973. godine. Slavko Löwy (Koprivnica, 7. kolovoza 1904. – Zagreb, 1. travnja 1996.) znamenito je arhitektonsko ime hrvatske moderne, a poznat je kao autor prvog zagrebačkog nebodera, poznate „Kuće Radovan“ na uglu Masarykove i Gundulićeve ulice iz 1933. godine. Na izložbi će se moći vidjeti njegova arhitektonska rajšina kojom je projektirao navedeni neboder.
Otvorenje će se održati sukladno epidemiološkoj situaciji. Pri posjetu izložbi obavezno je pridržavanje epidemioloških mjera uz prethodnu najavu dolaska na izložbu s EU COVID digitalnom potvrdom te boravak do maksimalno 25 osoba sukladno propisanim mjerama koje je propisao HZJZ i odluka koje je donio Stožer civilne zaštite RH.
