Arheološka istraživanja u malom dvorištu Starog magistrata (danas zgrada Muzeja grada Koprivnice) čine dio sveobuhvatnih povijesnih, arhivskih i konzervatorskih istraživanja koja se na zgradi Magistrata intenzivno provode proteklih godina. Zbog velikog opsega radova ovogodišnja su istraživanja podijeljena u dva dijela, prvi dio od 15. lipnja do 29. srpnja, a drugi od 22. rujna do 20. studenog 2009.g. Istraživanja su omogućili Grad Koprivnica, Hrvatski zavod za zapošljavanje („javni radovi“) i Muzej grada Koprivnice.
Tijekom 2009.g. istražena je zapadna polovica dvorišta, ukupne površine oko 100 m². Istraživanja su pokazala kontinuitet korištenja ovog prostora koprivničke tvrđave kroz široko razdoblje od kasnog srednjeg vijeka pa sve do danas. Prepoznate su razne ljudske intervencije u prostoru, od onih najnovijih (npr. šahtovi za oborinske vode), potom razne nivelacije terena, kulturni slojevi i veći broj jamskih kasnosrednjovjekovnih i novovjekovnih objekata.
Većina istraženih jama definirana je kao namjenskog otpadnog karaktera, budući da je pored određene količine ulomaka keramičkih posuda pronađena i znatna količina životinjskih kostiju, dok su ostali nalazi vrlo rijetki. Jedan dio jama ukopan je u mlađe slojeve (17.-18.st.), ali sadržava i manji broj starijih nalaza (15.-16.st.), dok je dio njih ukopan u najdublje kulturne slojeve i zdravicu, a sadrži nekoliko ulomaka talijanskih majoličkih renesansnih vrčeva (npr. jama SJ25/26). No, većina objekata ukopanih u zdravicu sadrže isključivo keramičke nalaze koji imaju karakteristike 14. i prve polovine 15.st. (npr. jame SJ65/66, SJ69/70, SJ71/72).
Ostatci drvenih objekata slabo su očuvani, što iznenađuje budući da se pretpostavlja da je u vremenu od 14. do 16.st. većina stambenih i ostalih objekata unutar koprivničke tvrđave bilo građeno od drvne građe. Trebalo bi izdvojiti objekt SJ64 (pojilište, hranilište ili nešto slično).
Pronađena je iznimno velika količina pokretne arheološke građe, a najvrjednije nalaze predstavljaju oni pronađeni unutar zapuna jama jer su njihov sastav dospjeli u uskom razdoblju pa tako pomažu pri determiniranju svakog objekta zasebno. Bolje očuvane keramičke nalaze čini desetak kasnosrednjovjekovnih posuda, a među metalnim nalazima izdvaja se bolje očuvana ostruga iz 14.st., topovska kugla te dječji brončani prsten. Većina staklenog posuđa pripada bocama i čašama, a pronađeno je i nekoliko ljekarničkih bočica.
Ova istraživanja čine prva sustavna arheološka istraživanja na području koprivničke tvrđave te samim time upotpunjavaju sliku dosadašnjih spoznaja o njoj. Posebno vrijednost čini pokretna arheološka građa s područja tvrđave budući da je do sada takvog kasnosrednjovjekovnog materijala u fundusu Muzeja grada Koprivnice bilo tek u tragovima. (RČ, 2010)
