Nematerijalna kulturna dobra s područja Koprivničko-križevačke županije  predstavljena na međunarodnom stručnom skupu u Sloveniji

Stručno znanstveni skup pod nazivom Nematerijalna kulturna baština između prakse i registra, a u okviru 15. Paralela između slovenske i hrvatske etnologije, održan je 24. i 25. svibnja u Slovenskom planinskom muzeju u Mojstrani. Skup je organiziralo Hrvatsko etnološko društvo u suradnji sa Slovenskim etnološkim društvom. Doprinos organizaciji dali su i Slovenski etnografski muzej, Gornjesavski muzej Jesenice te Znanstvenoraziskovalni center Slovenske akademije znanosti in umetnosti.  Tijekom dvodnevnog skupa brojni izlagači, etnolozi i kulturni antropolozi koji istražuju nematerijalnu kulturnu baštinu na terenu, surađuju s lokalnim udrugama u njenom prepoznavanju i čuvanju te pomažu prijaviteljima tijekom postupka prijave za upis u registar, ali i provode aktivnosti kojima nematerijalnu kulturnu baštinu prezentiraju i čine dostupnom javnosti, iznijeli su svoja iskustva i saznanja.  Cilj skupa bio je da sudionici iznesu konkretne probleme s kojima se susreću u svojem radu te ih eventualno razriješe u raspravi s kolegama iz različitih institucija i geografskih područja.  Temeljna pitanja postavljena tijekom skupa bila su: kako osvijestiti lokalnu zajednicu o važnosti čuvanja nematerijalne kulture te kako etnolozi mogu pomoći u njezinu očuvanju. Nadalje, postavljena su pitanja o tome kako ostvariti suradnju različitih sudionika (predstavnika lokalne i regionalne samouprave, udruga, kulturnih i obrazovnih ustanova, pojedinaca, gospodarstva…) u procesu čuvanja i promocije baštine, a izlagači su se osvrnuli i na suradnju Ministarstva kulture koje vodi registar, s lokalnim muzejima i nositeljima nematerijalnih kulturnih dobara. Na kraju, sudionici su nastojali pokazati što se događa s baštinom nakon upisa u registar.

Vesna Peršić Kovač, viša kustosica u Muzeju grada Koprivnice u svojem izlaganju „Nematerijalna kulturna dobra s područja Koprivničko-križevačke županije osvrnula se na pojavu izraženih nastojanja udruga i jedinica lokalne samouprave da na svojem području prepoznaju umijeće, znanje, običaj ili slično naslijeđe koje smatraju iznimno vrijednim i po kojem se izdvajaju iz šire zajednice. Po uzoru na prije provedene postupke zaštite, oni te vrijednosti žele zaštititi kao nematerijalnu baštinu. Nerijetko u tim nastojanjima zaobilaze stručne osobe, prije svega etnologe, koji već u prvoj fazi mogu zainteresirane strane pravilno usmjeriti, odnosno reći im što je kulturna baština, a što nije te im pružiti informacije o samom postupku prijave. Osobna iskustva u postupku prijave dala je kroz prikaz tri nematerijalna kulturna dobra: Umijeća ukrašavanja uskršnjih jaja pisanica u Podravini, Umijeća izrade ivanečkog veza i Umijeća izrade peteranskog veza filea i to kroz sve faze postupka prijave s naglaskom na onu koja slijedi poslije upisa u Registar, a odnosi se na čuvanje i prezentaciju baštine te nedoumice nositelja o tome koja je njihova uloga u tom procesu kao i koje su obaveze lokalnih zajednica u odnosu na nositelje i kulturno dobro.

Na kraju, nekoliko informacija o Slovenskom planinskom muzeju u kojem je skup održan. Triglavska muzejska zbirka u Mojstrani ustanovljena je 1984. godine, a od 1997. djeluje kao dio Gornjesavskog muzeja Jesenice. Od 2010. muzej djeluje u novoj zgradi i sa stalnim postavom kojim se popularizira planinarenje te potiče na čuvanje prirodne i kulturne baštine zavičaja.

 

Bookmark the permalink.

Comments are closed.