Izložba „Tibeti u Međimurju i Podravini“ dio je suradnje Muzeja Međimurja Čakovec i Muzeja grada Koprivnice. Izložba predstavlja odjevne predmete – marame za ogrtanje – tibete koji su dio narodne nošnje u Međimurju i Podravini, a na nekim od izloženih tibeta su konzervatorice-restauratorice Hrvatskog restauratorskog zavoda-Restauratorskog odjela Ludbreg provele konzervatorsko-restauratorske radove. Tibeti su najprepoznatljiviji element međimurske narodne nošnje. To su rupci velikih dimenzija kvadratnog oblika koji se presavijaju po dijagonali u trokut, prebacuju preko ramena tako da vrh trokuta pada na leđa, dok se dulji krajevi preklapaju na prsima i vežu u čvor na leđima. Pozornost privlače svojom veličinom, centralnom pozicijom, jednobojnom podlogom jarke boje, cvjetnim uzorkom te bogatim resama koje se protežu cijelom dužinom rupca. Ovom izložbom predstavlja se povijest nošenja tibeta u Međimurju te koprivničkoj i ludbreškoj Podravini. Naziv tibet za rupce koji su se nabavljali kod mađarskih trgovaca ostao je sačuvan u nazivu jednog od više vrsta rubaca/ropci kojima su se ogrtale žene od sredine 19. stoljeća u nekim selima koprivničke Podravine. Crvena, ljubičasta i crna boja tibetnih rubaca naglasila je i istaknula izgled žene, životnu dob, status i ekonomsku moć koju je imala u zajednici. Zbog toga je tibetni rubac bio vrlo vrijedan te se brižljivo čuvao, a ta vrijednost se očuvala i promjenom funkcije predmeta koji od odjevnog postaje muzejskim predmetom, narodnom nošnjom, kulturnim dobrom, simbolom lokalnog, regionalnog i nacionalnog identiteta. Autorice izložbe su kustosica Etnografskog odjela MMČ-a Janja Kovač i viša kustosica Etnografskih zbirki MGK-a Marija Mesarić, a kao neovisna suradnica im se pridružila diplomirana etnologinja Venija Bobnjarić Vučković. Izložba se otvara u petak, 12. studenog 2021. u 18 sati u Izložbenom salonu Muzeja Međimurja Čakovec uz poštivanje preporučenih epidemioloških mjera zbog pandemije i epidemije COVID-19, a početkom veljače 2022. planirano je predstavljanje u Galeriji Koprivnica.

Centar za komparativnohistorijske i interkulturne studije i Muzej grada Koprivnice pozivaju Vas na predstavljanje knjige “Vojna krajina u suvremenoj historiografiji” 11. studenoga 2021. godine u 19,00 sati u Galeriju Mijo Kovačić. Vojna krajina ili Vojna granica (njem. Militärgrenze) naziv je za pogranično područje Habsburške Monarhije koje je na početku bilo organizirano kao obrambeni pojas protiv Osmanlija, a kasnije preraslo u golemu habsburšku ratnu provinciju. Počeci formiranja sežu u kraj 15. stoljeća, naš kraj došao je u sastav Vojne krajine sredinom 16. stoljeća, a ostao je sve do ukidanja 1881. godine. Koprivnica se nalazila na njenom zapadnom rubu, a ove godine obilježava se 150 godina od početka razvojačenja (1871. – 2021.) za koju su priliku Centar za komparativnohistorijske i interkulturne studije i FF press Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu objavili zbornik radova (ur. Drago Roksandić i Vedran Muić). Uz njih u predstavljanju će sudjelovati Hrvoje Petrić i Željko Holjevac. Predstavljanje će se provesti u skladu s trenutnim epidemiološkim mjerama, a dolazak je moguć uz predočenje COVID potvrde.

U srijedu 10. studenoga 2021. godine u 18,00 sati u Galeriji Mijo Kovačić predstavit će se novo izdanje Podravskog zbornika. Danas nam je više nego normalno potrebno optimizma i dobrih vibracija, a muzejski su se suradnici pobrinuli da ponovno prirede raznolike radove iz već poznatih nam društveno–humanističkih i prirodnih područja. I po samoj naslovnici jasno je kako su se i ove godine prisjetili jednog od velikana umjetničkog stvaranja – akademskog kipara Ivana Sabolića iz Peteranca, čiji je 100. rođendan obilježen sredinom rujna u njegovu rodnom mjestu i galeriji koja se imenom njegovima naziva. Uz to, ovogodišnji zbornik donosi 10 članaka i 14 priloga, predstavlja radove troje književnika, a na kraju se nalaze udomaćeni Podravsko nakladništvo i Podravske kronike. Osim članova Uredništva (R. Čimin, V. Peršić Kovač, N. Cik), priliku će dobiti i sami autori da predstave dvije koprivničke teme: Adela Sočev o 140. obljetnici Gradskog društva Crvenog križa Koprivnica (1881. – 2021.) i Nada Šešić o 40 godina kontinuiranog rada Folklornog ansambla Koprivnica (1981. – 2021.). Predstavljanje će se provesti u skladu s trenutnim epidemiološkim mjerama, a dolazak je moguć samo uz predočenje COVID potvrde.

Institut za arheologiju i Muzej grada Koprivnice pozivaju Vas na predstavljanje knjige “Homo universalis – zbornik radova posvećen Zorku Markoviću povodom 65. obljetnice života” koje će se održati 9. studenoga 2021. godine u 17,00 sati u Galeriju Mijo Kovačić.
Zorko Marković više od 20 godina bio je kustosom Muzeja grada Koprivnice (od 1978. do 2000.), aktivan član i tajnik Povijesnog društva i nezaobilazan dionik društvenog života Koprivnice. Radni vijek završio je u Institutu za arheologiju koji mu je po odlasku u mirovinu organizirao objavu zbornika radova koji okuplja 23 znanstvena rada te 5 uvodnih radova koji obuhvaćaju arheološke i druge teme od neolitika do srednjega vijeka. Sadržaj zbornika i znanstveni doprinos Zorka Markovića hrvatskoj arheologiji predstaviti će: dr. sc. Tatjana Tkalčec, predsjednica Znanstvenog vijeća i dr. sc. Katarina Botić, urednica zbornika, obje iz Instituta za arheologiju, dok će doprinos muzejskoj struci i sredinama (Koprivnica, Našice) u kojima je djelovao tijekom radnoga vijeka predstaviti dr. sc. Robert Čimin, ravnatelj Muzeja grada Koprivnice i Jasna Jurković, kustosica Zavičajnog muzeja Našice. Predstavljanje knjige provesti će se u skladu s aktualnim epidemiološkim mjerama s ulaskom uz predočenje COVID potvrde.

Krajem listopada zatvorena je koprivnička etapa izložbe Drava Art Biennale 2021. Ususret zatvaranju u petak (22. 10.) održani su razgovori o vodi: od mitova i legendi do arhitekture i dizajna. U dijalogu s kustosicom Helenom Kušenić stalna suradnica DAB-a i etnologinja Vesna Peršić Kovač predstavila je na koje je sve načine voda (bila) prisutna u podravskim običajima od svakodnevice do blagdanskih dana. Nakon toga podsjetila nas je koja se mitska bića (vile, vodeni čovjek), legende (ftopljenik) običaje i rituale koji se najčešće vezuju uz vodu, a koji dokazuju konstantno preplitanje vode u raznolikim oblicima sa svakodnevnim obitavanjem čovječanstva. Upravo na tu svakodnevnu prisutnost i metaforički, pa i metafizički značaj vode u našim životima osvrnula su se 24 autora predstavljena izložbom DAB ’21. kojeg prati odgovarajući vizualni identitet. Ovogodišnje vizuale potpisuje najmlađi autorski tim kojeg čine studenti Sveučilišta Sjever – Tena Slobodnjak, Andrej Čirkinagić i Marino Dumić – okupljeni na preporuku mentora i profesora Igora Kuduza (koji potpisuje vizualno rješenje izdanja DAB-a iz 2019.). Time je nastavljena, produbljena i ojačana suradnja sa Sveučilištem Sjever – još jednim važnim dionikom DAB-ove platforme suradnika koji pokriva važno područje umjetničkog i kreativno usmjerenog obrazovanja. Suradnja sa studentima stvara nove mogućnosti, zahvaća šire poglede mlađih inovativnih generacija (budućih) suradnika i posjetitelja svih muzejskih programa. U razgovoru s Tenom Slobodnjak kreativni potencijal vode otkriven je kroz razgovor o inspiraciji, izazovima i finalnim rješenjima oblikovanja vizuala u suradnji s kustosicama. Tena je otkrila kako je cilj vizualnog identiteta bio svojevrsni izlazak „iz kalupa“ u kojem se nalaze prošli identiteti. Taj su odmak dizajneri odlučili postići prvenstveno bojama koje unose toplinu i veselje u 2021. godinu, ali i slovnim znakovima i oblicima koji asociraju na tok vode i riječne rukavce. S obzirom na to da je glavna sastavnica DAB-a voda, plava se nametnula „sama od sebe“, kao primarna boja. Kako bi dodatno razigrali dizajn kao sekundarnu boju odlučili su koristiti ružičaste tonove. Da su u svom naumu i uspjeli, potvrđuju pozitivne reakcije posjetitelja i prolaznika, kao i predstavljanje rješenja na ovogodišnjem Zagreb Design Weeku. Nastavite čitati →

Pozivamo Vas na otvorenje izložbe “Priča o akantusu u Muzeju grada Koprivnice” u petak, 5. studenoga 2021. godine u 18,00 sati u prizemlje Galerije Koprivnica.

Motiv akantusa kao ornament na arhitekturi oltara domaćeg baroknog majstora Stjepana Severina (prema najnovijim istraživanjima Stjepana Severa iz Severina kraj Križevaca) pripada vegetabilnim motivima barokne drvene skulpture koji nam Morellijevom metodom prilično pouzdano otkrivaju autorstvo Severinove radionice ili samog majstora. U slučaju dijelova dekomponiranog oltara svetog Florijana, čije je autorstvo Stjepanu Severu potvrđeno u pisanim izvorima, motiv akantusa problematiziramo slojevitim dijalozima između autora koji pripadaju različitim vremenskim razdobljima. Dijalozi između Stjepana Severa i fotografa Vladimira Kostjuka i Marija Periše u “Priči o akantusu u Muzeju grada Koprivnice” govori o tradiciji, ornamentici i načinu gledanja sa svrhom u kojem je priroda inspiracija i učiteljica umjetnicima svih tehnika i razdoblja.

Izložba je realizirana sredstvima Europske unije, projekt ˝Vinski folklor kao povijesni identitet Podravine i Pomurja˝ pod akronimom reVITAlize u okviru programa INTERREG V-A programa prekogranične suradnje Mađarska-Hrvatska 2014. – 2020., a ostaje otvorena do 5. prosinca 2021. godine.

Nastavite čitati →

U razdoblju od 2016. do 2019. godine Muzej grada Koprivnice svoje je dane obilježavao u ljetnom terminu oko 27. srpnja budući da je tog datuma 1951. godine otvoren prvi stalni postav u kući Sulimanović. Naime, od tada je Muzej i formalno otvorio svoja vrata posjetiteljima, iako je 12. studenoga 1945. godine odlukom Gradskog narodnog odbora Koprivnica osnovan Odbor za osnutak Muzeja grada Koprivnice na inicijativu dr. Leandera Brozovića.

Kako se protekle „pandemijske“ 2020. godine 5. Dani Muzeja grada Koprivnice odgođeni, tako su ove godine pomno planirani i pomaknuti s ljetnog na jesenski termin. Sukladno tome, kroz punih tjedan dana muzealci će održati čak sedam aktivnosti kojima će posjetiteljima pružiti vrlo različite sadržaje; od izložbi i znanstvenog kolokvija pa do predstavljanja različitih publikacija.

PROGRAM: Nastavite čitati →

Izložba »Tu na srcu mom / Zemlja u Zbirkama Muzeja grada Koprivnice« otvara se u Galeriji Koprivnica 5. studenoga 2021. godine u 18 sati. Riječ je o trećoj iz niza izložbi posvećenih muzejskim zbirkama i predmetima, nakon drva i stakla, koji se u spremištima nalaze daleko od pogleda javnosti. Radi se o izložbi koja na primjerima predmeta iz muzejskog fundusa istražuje i predstavlja zemlju kao muzejski materijal sa različitim razdiobama značenja, ovisno o temi istraživanja materijalne i nematerijalne kulture pojedine znanstvene discipline te predmetima i cjelinama pojedinih muzejskih zbirki. Izložba naglasak stavlja na zemlju kao građevinski materijal i materijal predmeta svakodnevne upotrebe, znanja o zemlji, mapiranja prostora i inspiracije ljepotama krajolika, pa sve do posuda za pripremu i čuvanje hrane.

Zemljani predmeti (od nepečene i pečene gline) iz pojedinih muzejskih zbirki slojevito i kompleksno interpretiraju arheološku, tradicijsku, povijesnu i suvremenu kulturu upotrebe zemljanih predmeta u Koprivnici i okolici. Interpretacija baštine iz zbirki Muzeja grada Koprivnice, osim kao građevinski materijal i predmet svakodnevne upotrebe građanske i tradicijske kulture u arheologiji, etnologiji, povijesti, povijesti slikarstva, kiparstva i primijenjenih umjetnosti, ambalaži i pakiranju, u suvremenoj umjetnosti naglasak stavlja na slikarstvo, grafiku i fotografiju u kontekstu inspiracije i umjetničkih stilova i razdoblja, dok temu zemlje u kontekstu razdiobe obrađuje u interpretaciji materijalne i nematerijalne baštine (materijal, prostor, povijesni i kulturno političkog, ekonomskog i kulturno-povijesnog konteksta, građanske i tradicijske kulture, običajnog i građanskog prava, simbola i značenja. Različite teme utječu na muzejsku priču o zemlji, materijalu od kojeg je predmet izrađen, povijesnom prostoru i granicama, vojnoj povijesti, ratovima i obrambenim sustavima, kartografiji, planovima, kartama i atlasima, ekonomskoj povijesti i proizvodnji zemljanih proizvoda, zavičaju ili inspiraciji krajolikom. Ovisno o muzejskom predmetu i temi kojom se pojedini kustos bavi, kontekst omogućuje različitu vrstu interpretacije pojma zemlje, što je još jedan razlog slojevitog pričanja različitih muzejskih priča omnibus forme u interpretaciji baštine koja se čuva u Muzeju grada Koprivnice.

Nastavite čitati →

Potaknuti činjenicom da su na jednom ogledalu iz Zbirke umjetničkog uočeni tragovi pojave crvotočine, kustosi Muzeja su 23. rujna 2021. godine pregledali svu drvenu građu smještenu unutar stalnog postava. Nažalost, tijekom pregleda utvrđeno je kako je početni stadij rada crvotočine zahvatio još nekoliko ormara i komoda te je potrebno provesti interventnu fumigaciju drvenih predmeta kako bi se zaštitili muzejski predmeti. S obzirom na činjenicu da se radi o većim predmetima odlučeno je da se fumigacija radi in situ, tj. u prostoru stalnog postava. To je ujedno i razlog zašto je Muzej na tri tjedna, u razdoblju između 18. listopada do 6. studenoga 2021. godine privremeno zatvorio stalni postav.

Kako bi sam proces fumigacije bio izvediv bilo je potrebno iznijeti sve predmete nad kojima se neće provesti fumigacija, tj. predmete koji nisu zaraženi, te metalne predmete od plemenitih metala i legura na koje ne utječu crvotočine. Razlog toga je dobivanje više prostora za provedbu fumigacije, ali i činjenica da fumigacijske pare štetno djeluju na metale i legure na način da mijenjaju originalnu boju sirovine. Budući da se razmještajem unutra stalnog postava dobilo dosta prostora on je iskorišten kako bi se provela fumigacija zaraženih drvenih predmeta pristiglih u sklopu donacije obitelji Vučemilović te predmeta na kojima je uočena pojava crvotočina koji su se nalazili u sklopu postava Zavičajne zbirke u Đelekovcu, ali i pojedinačnih donacija koje su u Muzej pristizale tijekom posljednjih dviju godina. Također, odlučeno je kako će se na fumigaciju preventivno uputiti i sve drvene skulpture iz Zbirke naivne umjetnosti. Nastavite čitati →

Projekt „Muzej u zajednici“ nastavlja se realizacijom izložbe u suradnji s Udrugom žena Peteranec pod nazivom „Reci mi to vezom“ čije će otvorenje biti održano 29. listopada 2021. godine u 18:00 sati u Galeriji skulptura Ivan Sabolić u Peterancu. Nastavak je to uspješne suradnje koja traje već dvadesetak godina, a rezultirala je nizom tematskih etnografskih izložbi kojima su prikazani isječci iz svakodnevnog života stanovnika Peteranca tijekom prve polovice dvadesetog stoljeća.

Koliko jedan tekstilni predmet ukrašen vezenim motivima može biti odraz ozbiljnijih društvenih promjena u seoskim zajednicama, najzornije nam pokazuje početak upotrebe zidnih vezenih krpa s porukama tekstualnog ili vizualnog tipa, kao i ostalih vezenih predmeta koji ih prate. Njihova pojava u Peterancu veže se uz razdoblje koje je uslijedilo nakon završetka Prvog svjetskog rata, i jedan su od elemenata procesa prevladavanja ratnih posljedica koje su vidljive u velikoj neimaštini i teškim životnim uvjetima, ali nije zanemariv niti sve veći angažman žena „šlingerica“ koje svojim radom doprinose poboljšanju ekonomskih uvjeta života obitelji. Pod utjecajem tih novih strujanja, ali i modnih trendova iz grada, žene zahtijevaju promjene u uređenju kuće u kojoj kuhinja postaje središnje mjesto svakodnevnih poslova i druženja. Uvode se novine u izradi pokućstva, a prati ih i izrada tekstilnih ukrasa. Na zid se postavljaju vezene zidne krpe te različite torbice koje od prašine čuvaju češljeve, četkice za zube i druge predmete namijenjene osobnoj higijeni. Kuhinjski ormar obavezno sadrži ostakljeni dio u kojem se čuva stakleno i porculansko posuđe i ukrašen je vezenim ukrasnim trakama – „štrafima“. Kuhinjski stol doživljava promjene u obliku i načinu izrade: izrađuje se manjih dimenzija od do tada uobičajenih, često s ladicom namijenjenom čuvanju kuhinjskog pribora i pomagala za pripremu kolača ili drugih vrsta jela. On postaje središnje mjesto okupljanja obitelji tijekom dnevnih obroka i u tu svrhu dobiva novo ruho u obliku bijelog stolnjaka, koji je za svakodnevnu upotrebu bez ukrasa, a za nedjeljna popodneva i blagdane s jednostavnim vezenim motivima, često načinom izrade usklađenim s ostalim kuhinjskim tekstilom. Svi navedeni predmeti, osim lakšeg održavanja higijene imali su i ulogu uljepšavanja prostora, a njima se slala i poruka posjetiteljima o tome koliko je domaćica marljiva i vješta u obavljanju svojih svakodnevnih poslova i zadataka. Nastavite čitati →