U srijedu, 9. studenoga 2022. godine od 18 sati u Galeriji Mijo Kovačić predstavit će se nova knjiga Ranka Pavleša „Kako smo rasli moj kvart i ja“. Radi se o, u neku ruku, autobiografskom pogledu na autorovo viđenje izgradnje i odrastanje na koprivničkim Taraščicama 1960-ih godina. Knjiga je objavljena u nakladi Muzeja grada Koprivnice u sklopu nakladničke cjeline Biblioteka Podravskog zbornika: knjiga br. 50, a potpomognuta je sredstavima Ministarstva kulture i medija RH, Grada Koprivnice i nakladnika. Za predivnu naslovnicu koja sjajno prikazuje nekadašnju dječačku zaigranost kvarta zaslužan je Marcel Janeković, predgovore su napisali Hrvoje Petrić i Marijan Špoljar, dok su uz autora svoje priloge dali brojni autorovi suradnici među kojima će se na predstavljanju obratiti Dijana Sabolović Krajina. Urednik knjige jest Robert Čimin, grafičko oblikovanje djelo je Saše Bogadija, a tisak u nakladi od 250 primjeraka provela je Bogadigrafika iz Koprivnice. Nastavite čitati →

Nakon drva, stakla i zemlje kao materijala za izradu baštinskih predmeta na red je došao metal čime se zatvara četverogodišnji programski ciklus kroz kojim je sveukupno predstavljeno 400 predmeta – ravnopravno raspoređeno po njih stotinu svake godine. U Galeriji Koprivnica 11. studenoga u 18 sati otvara se izložba po nazivom “Métallon” omogućena uz potporu Ministarstva kulture i medija, Koprivničko-križevačke županije, Grada Koprivnice i Muzeja grada Koprivnice. Ovakve izložbe iz fundusa muzejskih ustanova nemjerljivo su nam važne budući da se u njima isprepliću veoma različite zbirke i teme. Na primjerima muzejskih predmeta istražuje se i predstavlja metal sa svim svojim razdvojbama, a radi se o predmetima različite pro­venijencije, vrijednosti, kvalitete i načina obrade. Metalni predmeti slojevito i kompleksno interpretiraju arheološku, tradicijsku, umjetničku, povijesnu i suvremenu kulturu upotrebe različitih metala na prostoru u Koprivnici i ne­posrednoj okolici. Nastavite čitati →

Dani Muzeja grada Koprivnice održavaju se od 2016. godine, prvih nekoliko izdanja u ljetnom izdanju, potom se dogodio jednogodišnji prekid zbog pandemije, a prošle su godine održani u jesenskom terminu. Ovoga puta, u sklopu 6. Dana Muzeja grada Koprivnice, kroz tjedan dana muzealci pripremaju veći broj aktivnosti  poput izložbi, akcija i predstavljanja publikacija. Od 4. do 11. studenoga predstavit će se dvije izložbe; jedna u Peterancu u sklopu 29. Galovićeve jeseni (Priča o jastuku) i jedna u Galeriji Koprivnica (Métallon: metal u zbirkama Muzeja grada Koprivnice); potom će se na akciju “Skriveno lice Koprivnice – Taraščice” nadovezati predstavljanje knjige Ranka Pavleša “Kako smo rasli moj kvart i ja”, a očekuje nas i predstavljanje novog “Podravskog zbornika”. Ulaz na sve programe je slobodan, a terminski je zamišljen ovako: Nastavite čitati →

Muzej grada Koprivnice nastavlja aktivnosti u okviru projekta „Muzej u zajednici“ i s Udrugom žena Peteranec organizira izložbu „Priča o jastuku“. Radi se o sedamnaestoj po redu zajedničkoj izložbi kojom se prikazuje dio tradicijskog života Peteranca, ovog puta posredstvom jednog samo na prvi pogled običnog i svakodnevnog predmeta koji čovjeka prati kroz čitav život. Izložba će biti otvorena u petak, 4. studenoga 2022. s početkom u 19.00 sati u Galeriji skulptura Ivan Sabolić Peteranec, a moći će se razgledati do 25. studenoga 2022. godine. Nastavite čitati →

Večeras se u Galeriji skulptura Ivan Sabolić od 18 sati otvara 29. Galovićeva jesen. Taj književni festival organizira se u čast književnika Frana Galovića (1887.-1914.), rođenog u Peterancu kod Koprivnice. Prvi puta organiziran je 1994. godine. Tijekom godina izmjenjivali su se njegovi organizatori, a samim tim i koncepcija festivala, u rasponu od zavičajne do međunarodne manifestacije. U sklopu manifestacije organiziraju se književni susreti, javna čitanja, umjetničke akcije, predstavljanja knjiga, okrugli stolovi, stručni i znanstveni kolokviji, izložbe, predstave, ekskurzije i slično. Od 1997. dodjeljuje se i Nagrada „Fran Galović“ za knjigu zavičajne tematike, a Podravsko-prigorski ogranak DHK-a uključuje se u organizaciju “Galovićeve jeseni” 2009. godine, zahvaljujući čemu je manifestacija ubrzo (2011.) dobila i međunarodni karakter – osim domaćih književnika, gosti festavala postali su i strani književnici. “Galovićeva jesen“ je do danas izrasla u najznačajniju književnu manifestaciju Koprivnice i Podravine. Važno mjesto zauzima i na karti zbivanja u hrvatskoj kulturi, a Nagrada „Fran Galović“ za najbolje djelo zavičajne tematike cijenjena je na nacionalnoj razini. Ovogodišnji program je u nastavku: Nastavite čitati →

Svake jeseni započinje se s pripremom programskih aktivnosti za sljedeću godinu usporedno s izradom financijskog plana, odnosno proračuna ustanove. Tako su sukladno javnom pozivu za predlaganje javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2023. godinu dovršene prijave Muzeja grada Koprivnice, njih ukupno deset, na područjima muzejske djelatnosti i vizualnih umjetnosti, potom rekonstrukcije i opremanja kulturne infrastrukture te zaštite i očuvanja kopnene arheološke baštine i nematerijalnih kulturnih dobara. Rok za podnošenje prijava bio je 12. listopada za prve skupine programa, odnosno 26. listopada 2022. godine za programe zaštite kulturne baštine. Nastavite čitati →

I ove godine, prema Planu preventivne zaštite, konzervacije i restauracije Muzeja grada Koprivnice 2020.-2024. Muzej grada Koprivnice provodi mjere preventivne zaštite i konzervatorsko restauratorske radove na predmetima iz Etnografskih zbirki. Sukladno planiranom, sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske nastavljaju se mjere provođenja preventivne zaštite nabavom zaštitnog materijala kako bi se poboljšati uvjeti čuvanja muzejskih predmeta i usporilo propadanje predmeta kulturne baštine. Uz pomoć studenata nastavljeno je provođenje mjera preventivne zaštite etnografskih tekstilnih predmeta oblaganjem predmeta u beskiselinski papir i pohranom u adekvatnu muzejsku opremu. Također je nastavljeno i provođenje mjera prekrivanjem predmeta zaštitnim materijalom ili oblaganjem u zaštitni materijal kako bi se etnografski drveni predmeti zaštitili od prašine i nečistoća te poboljšali uvjeti njihove zaštite i očuvanja i time usporilo ili spriječilo propadanje predmeta kulturne baštine. Tijekom 2022. godine prema Planu provedeni su i konzervatorski radovi na 19 metalnih predmeta iz Etnografskih zbirki. Predmeti su očišćeni od masnoća mehaničkim putem te su stavljeni na čišćenje elektrolizom, tretirani restauratorskim sredstvom kako bi se uklonila hrđa te impregnirani mikrokristalnim voskom. Već drugu godinu zaredom, prema planu provode se konzervatorsko-restauratorski radovi na slikama na staklu – glažama. Svi dijelovi stakla su očišćeni od prljavštine i prašine te su fragmenti učvršćeni ljepilom koje je ujedno i smola integracija nedostajućih dijelova i retuširani akrilnim bojama. Nastavite čitati →

Postupci preventivne zaštite umjetnina te konzervatorsko-restauratorski radovi na umjetninama u Zbirci naivne umjetnosti nastavljeni su i u 2022. godini prema unaprijed određenom Planu preventivne zaštite, konzervacije i restauracije Muzeja grada Koprivnice za razdoblje 2020. – 2024. godine kojim su, nakon pregleda Zbirke i konzultacija s restauratorima, utvrđeni prioriteti djelovanja. Prema Planu, konzervatorsko-restauratorski radovi nastavljeni su na crtežima u suradnji s tvrtkom Konzervator GEO-MED d.o.o. iz Zagreba, a pod stručnim vodstvom i nadzorom konzervatora savjetnika mr. sc. Irene Medić. Konzervatorsko-restauratorski radovi na dva crteža Mirka Viriusa: Autoportret (1930-ih, tuš/papir, 300×225 mm, MGK-HLB-652) i Portret u profilu (1939., tuš/papir, 300×240 mm, MGK-HLB-653) osigurali su zaštitu važne i vrijedne građe jednog od najvažnijih umjetnika Hlebinske škole, pripadnika najstarije, prve generacije, specifičnog po realističko-verističkom bilježenju svakodnevice. Svi su radovi provedeni po standardima konzervatorske struke. U Izvješću Irene Medić navodi se kako je pregledom navedenih crteža, ustanovljeno da se radi o težim oštećenjima uzrokovanim prekomjernim utjecajem vlage i ustajale prašine, a i djelovanjem plijesni. Najizraženija su bila biokemijska oštećenja, mnoštvo žutosmeđih mrlja različitog intenziteta i oblika. Mehaničkim oštećenjima zahvaćeni su rubovi i uglovi crteža. Zaštita je započela standardnim postupcima čišćenja tj. odstranjivanjem zamjetnih naslaga ustajalih čestica prašine, kako s lica tako i s naličja crteža. Čišćenje je nastavljeno uklanjanjem jako izraženih žutosmeđih mrlja, koje su bile rasprostranjene po cjelokupnoj površini slika. Na crtežima su potom provedeni postupci dezinfekcije, a potom i neutralizacije. Po pomno obavljenim svim fazama konzervacije provedena je restauracija metodom klasične ručne restauracije, pri čemu su s posebnom pažnjom ojačani teže oštećeni rubovi crteža te dublje zaderotine i nedostatni dijelovi uglova. Radi što boljeg čuvanja tj. sigurne pohrane, izrađene su zaštitne košuljice od beskiselinskog kartona i inertne prozirne folije. Nastavite čitati →

Mistični sanjar nadrealnih vizija naziv je izložbe radova Matije Skurjenija otvorene ove subote u Galeriji naivne umjetnosti u Hlebinama. Riječ je o prvoj samostalnoj izložbi osebujnog autora u hlebinskoj galeriji ostvarenoj suradnjom Muzeja grada Koprivnice i Muzeja Matije Skurjenija iz Zaprešića te obitelji Skurjeni. Ravnatelj Muzeja grada Koprivnice Robert Čimin pozdravio je prisutne i pobrojao sličnosti u razvoju opusa između Ivana Generalića i Matije Skurjenija te istaknuo kako veseli činjenica predstavljanja još jednog velikog imena u Galeriji naivne umjetnosti, nakon što su se u prethodnim godinama po prvi puta predstavili Ivan Rabuzin (2020.) i Slavko Stolnik (2021.). Više o izložbi ispričala je kustosica izložbe Helena Kušenić osvrtom na poveznicu Skurjenija i nadrealista u načinu shvaćanja svijeta i pristupu umjetnosti kao polju spontanosti, slobodi nesvjesnog i (djelomično) automatiziranog stvaralaštva. Izložba donosi 24 umjetnine među kojima su najzastupljenija ulja na platnu uz nekoliko crteža i serigrafija, uz fotodokumentaciju i slikarski pribor umjetnika, čije je stvaralaštvo još početkom 1960-ih godina prepoznalo i priznalo svjetski poznato ime Andréa Bretona. Ravnatelj Muzeja Matije Skurjenija Ante Žaja pojasnio je mjesto Matije Skurjenija unutar (naivne) umjetnosti, izrazio zadovoljstvo ostvarenom suradnjom te prepustio riječ Matijinu sinu Srećku Skurjeni koji je emotivnim obraćanjem otvorio izložbu. Nastavite čitati →

Pozivamo Vas na otvorenje samostalne izložbe Matije Skurjenija – Mistični sanjar nadrealnih vizija 8. listopada 2022. godine (subota) u 18 sati u Galeriju naivne umjetnosti u Hlebinama.

MATIJA SKURJENI (14. 12. 1898., Veternica pokraj Zlatara, Hrvatsko zagorje – 4. 10. 1990., Zaprešić) nakon demobilizacije završio je soboslikarski zanat te radio u rudniku i na željeznici što će se reflektirati na likovno stvaralaštvo. Karakterizira ga pomno ocrtavanje unutrašnjeg osobnog svijeta, svijeta podsvijesti, potisnutog, trauma, snoviđenja. Poetiku odlikuje niz grafizama i točkastih zona, atipičnih arhitektonskih rješenja uz napuštanje realnih proporcija i perspektive, s naznakama aluzivnosti i simbolizma. Izložba predstavlja umjetnine iz fundusa Muzeja Matije Skurjenija iz Zaprešića, obiteljske kolekcije Skurjeni i fundusa Muzeja grada Koprivnice.

Izložba je realizirana sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Koprivničko-križevačke županije i Grada Koprivnice, a otvorena je do 6. studenog 2022. godine.