Da nije sve uvijek onako kako se na prvi pogled čini pokazat će izložba Dijane Nazor kojom završava ovogodišnji izlagački program u Galeriji Koprivnica. Povijest umjetnosti zabilježila je mnoga preslikavanja radova na platnu pa se znanstvenim analizama i tehnologijom ponekad može utvrditi da površinski nanos boje „sakriva“ još jedan ili više slojeva potpuno različitih prikaza. Ovakva preslikavanja splet su različitih okolnosti, a infracrveno istraživanje slika dovelo je do razvoja infracrvene umjetnosti – metode namjernog slikanja dvostrukih slika.

Takvim se dvostrukim slikama koprivničkoj publici prvi puta predstavlja Dijana Nazor, umjetnica rođena početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća koja u svom radu jednako koristi umjetničke i znanstvene metode i tako značajno doprinosi daljnjem istraživanju svojstava pigmenata boje u vizualnom i bliskom infracrvenom svjetlu. Ovo dvostruko, intimno slikarstvo je suvremeno po načinu promatranja slike i načinu svjesnoga korištenja svojstava boja „nevidljive“ slike. Izložba donosi slike koje su u vizualnom spektru apstraktne, a u infracrvenom području, gledane s infracrvenom kamerom, prikazuju različite figurativne motive – portrete, autoportrete i tekstualne poruke. Dijana Nazor u svim dionicama stvaralaštva pokazuje sklonost inovativnom, kako u primjerima unutar klasične estetike, tako i u otvorenosti prema novim likovnim praksama. Svoj slikarski senzibilitet na ovoj izložbi razvija u nekoliko smjerova od kojih je svaki osmišljen u suodnosu dviju slika – na istom platnu. Donja slika promatrana kamerom posebne osjetljivosti vidljiva je promatraču zahvaljujući čitanju boja u infracrvenom području kojim započinje intrigantni dijalog o novoj razini umjetničke komunikacije. Otvorenje izložbe ovog će petka u 18 sati posjetiti i autorica Dijana Nazor, a postav možete razgledati do kraja siječnja 2020. godine kad nas čeka još jedna Noć muzeja. Nastavite čitati →

U četvrtak, 5. prosinca 2019. godine koprivnički muzealci odazvali su se pozivu kolega iz virovitičkog gradskog muzeja i prisustvovali svečanom otvorenju novoobnovljenog Dvorca Pejačević i novog stalnog postava Gradskog muzeja Virovitica. Datum otvorenja simbolično je povezan s nazivom projekta „5 do 12 za Dvorac“ u okviru kojeg je tijekom tri godine izvedena kompletna obnova i revitalizacija Dvorca uz uređenje Gradskog parka i šetnice ispred Gimnazije Petra Preradovića. U obnovi Dvorca sudjelovao je i Muzej grada Koprivnice tijekom jeseni 2017. kada je arheološki tim proveo zaštitna arheološka istraživanja srednjovjekovne utvrde koja se nalazila na mjestu današnjeg dvorca.

Otvorenju su prisustvovali brojne kolege iz drugih muzejskih ili kulturnih ustanova, kao i brojni suradnici i prijatelji Muzeja, dok je novi stalni postav otvorenim proglasila ministrica kulture Republike Hrvatske Nina Obuljen Koržinek. Stalni postav interpretira povijesnu, kulturnu i prirodnu baštinu virovitičkog kraja, a sastoji se od dvije tematske cjeline: „Drveno doba! i „Povijest grada i Dvorca“, koje su prikazane na suvremen, kreativan i interaktivan način blizak svim skupinama posjetitelja. Nastavite čitati →

Izložbu  „Domoljub 100/110 – priča o zgradi i ljudima“ u Galeriji Koprivnica možete posjetiti još samo do kraj tjedna, a možete ju razgledati i uz besplatno stručno vodstvo ovog petka, 6. prosinca 2019. godine u 17 sati. Kroz izložbu će vas voditi njezina autorica Maša Zamljačanec.

Koliko je djelovanje kulturno-umjetničkih društava oblikovalo građansku svijest stanovnika Koprivnice svjedoče brojne priče, arhivski dokumenti i literatura. Na spomen Domoljuba, većina će se sjetiti zgrade i svečane dvorane koja je nakon čitavog stoljeća obnovljena i slavi 100. godišnjicu od izgradnje. No Domoljub je mnogo više od asocijacije na uređeni prostor u kojem su se tijekom godina održavale svečane priredbe, koncerti i banketi i kojeg, uostalom, ne bi ni bilo da prije 110 godina nije osnovano Hrvatsko obrtničko radničko obrazovno i pjevačko društvo Domoljub. Upravo je to društvo zaslužno što Koprivnica danas ima dvoranu koja je ugostila brojne uzvanike s područja javnog kulturnog života. Okosnicu izložbe čine predmeti, dokumenti, plakati i fotografije koji ukazuju na važnost i ugled Domoljuba, a možete ju razgledati ovog petka uz stručno vodstvo ili još samo do nedjelje kad će biti i službeno zatvorena.

Početkom prošlog stoljeća jedan od nezaobilaznih elemenata običaja božićnog ciklusa bilo je čestitanje. U ruralnim, zemljoradničkim sredinama točno određene riječi izgovarale su se prema unaprijed utvrđenom redoslijedu, čime se nastojalo osigurati blagostanje tijekom čitave naredne godine. Pri tome su osobito važna bila nabrajanja i usporedbe s bićima iz životinjskog svijeta, u čemu je vidljiv trag pretkršćanskih vjerovanja kojima običaji božićnog ciklusa obiluju. Za razliku od seoskih, u gradskim sredinama čestitalo se na potpuno drukčiji način. Svakako jedan od zanimljivijih bio je slanje božićnih čestitki koje su tijekom prve polovice stoljeća postale vrlo popularne i na području Koprivnice. Osim jednostavnijim tekstom (poput onog „sretan i blagoslovljen Božić“) upisanim na poleđini, jasnu poruku na njima se moglo odaslati i izborom motiva. Tako se osim prikaza svete obitelji i Isusova rođenja, pojavljuju i različiti motivi takozvanih „srećonoša“, kao što su primjerice djetelina s četiri lista, dimnjačar, prase i potkova.

Pridružite nam se na kratkom predavanju i radionici izrade božićnih čestitki ove srijede, 4. prosinca 2019. godine, u Galeriji Mijo Kovačić. Uvodno predavanje i radionicu održat će i voditi etnologinja Vesna Peršić Kovač.
Ulaz na program je slobodan, a sav materijal za radionicu je osiguran.

Na tem mladom letu si zdravi, veseli ko mladi jeleni!

Tradicijski božićni napjevi dragocjen su i omiljen dio hrvatskog kulturnog identiteta već stoljećima. Prenose se uglavnom usmenom predajom, a dio njih zapisan je i u poznatim crkvenim pjesmaricama iz 17. i 18. stoljeća: Pavlinskoj pjesmarici iz 1644. godine, te tri izdanja Cithare octochorde, iz 1701., 1723. i 1757. godine. U njima se nalazi zapis jednog od najpoznatijih božićnih napjeva Narodi nam se Kralj nebeski. Osim njega, vrlo poznat i u čitavoj Hrvatskoj raširen je i napjev U to vrijeme godišta, čiji nastanak seže u daleki srednji vijek.

Ipak, najbrojniji božićni napjevi nastali su tijekom protekla dva stoljeća i vezani su uglavnom uz uže zavičajno područje. Njihova osobita vrijednost je i ta da su uglavnom ispjevani na lokalnom narječju te čuvaju riječi i izraze koji polako nestaju iz svakodnevne uporabe. Osim kao dio misnog slavlja izvodili su se i u drugim prigodama, svjetovnog i običajnog karaktera. Među posebno zanimljivim i do danas nažalost gotovo u potpunosti nestalim, u našim krajevima bili su ophodni čestitarski i zvjezdarski običaji. Njihovi sudionici, u obilasku naselja svakoj su kući svratili i otpjevali dio božićne čestitarske pjesme, zaželjevši ukućanima svako dobro, mir, zdravlje i veselje tijekom narednog mladog ljeta.

Koncertom pod nazivom Moj Božiću Svarožiću Muzej grada Koprivnice želi dio tog ozračja donijeti posjetiteljima. U toj nakani pomoći će izvođači: KUD Širine iz Novog Virja u suradnji s KUD-om Molve te KUD Prigorje Križevci koji će izvesti adventske i božićne napjeve iz svog kraja što ih u današnje vrijeme rijetko možemo čuti, poput: Zibala majka zipkicu, Moj Božiću Svarožiću i Ti Ana daj lana, a predstavit će i svečano tradicijsko ruho karakteristično za vrijeme došašća i božićno razdoblje. Koncert će se održati 6. prosinca 2019. godine u 18,00 sati u Galeriji Mijo Kovačić, a budući da tog dana sveti Nikola slavi imendan, posjetiteljima je pripremio iznenađenje. Ulaz na koncert je slobodan.

Prema kršćanskoj predaji Božić je dan kada se slavi rođenje Isusa. To je sretan događaj koji ljudima donosi radost, mir, blagostanje i svjetlost. Prethodi mu razdoblje adventa, mjeseca obilježenog pripremama za Božić, ali i brojnim blagdanima uz koje se vežu pučki običaji, a oni hladno zimsko vrijeme čine veselijim.

Radionice u Galeriji Mijo Kovačić zato su posvećene izradi božićnog nakita, ali i običajima, božićnom zelenilu i ukrasima, tradicionalnim posnim i blagdanskim jelima i slasticama. Najvažniji dio ipak će biti rekonstrukcije božićnog nakita te dijeljenje dragocjenih znanja i sjećanja na božićne običaje, okuse i mirise svojeg mjesta i doma s ciljem boljeg povezivanja s pojedincima, ali i identificiranja, čuvanja, dokumentiranja i prezentacije kulturne baštine.
Pridružite nam u četvrtak, 28.11.2019. godine od 16 sati u Galeriji Mijo Kovačić (Zrinski trg 9) i izradite s nama tradicijski nakit za bor od slame, bijelog perja i krep papira.

Radionica je otvorena za sve posjetitelje, ulaz je slobodan, a sav materijal za izradu nakita je osiguran. Vi samo trebate doći, učiti i družiti se.

S velikim nestrpljenjem dočekana je prva faza cjelovite obnove Galerije naivne umjetnosti u Hlebinama koja je započela ovog ljeta i potrajala sve do nedavno. Radovi na rekonstrukciji krovišta prvi su korak u revitalizaciji ustanove, a u što je Općina Hlebine zajedno s Ministarstvom kulture uložila nevjerojatnih 1,35 milijuna kuna. Kako se radilo o tehnički vrlo zahtjevnom zahvatu, tako su i građevinski i krovopokrivački radovi nešto produženi, a nakon kojih je izlagački prostor galerije potrebno vratiti u prikladno stanje za daljnje programske aktivnosti. To u prvom redu podrazumijeva detaljno čišćenje i osvježavanje prostora, a potom i povrat umjetnina iz muzejskih spremišta u njihovo prirodno okruženje.

Analizirajući broj posjetitelja hlebinske galerije tijekom mjeseca prosinca u posljednjih nekoliko godina, u dogovoru s Općinom Hlebine i Koprivničko-križevačkom županijom, odlučeno je kako se do kraja ove kalendarske godine hlebinska galerija neće aktualizirati za javnost, već će se raditi na pripremama za nadolazeću godinu. Istovremeno hlebinska škola ne miruje pa je tako već za 29. studenoga 2019. godine od 18 sati u sklopu izložbe „Hlebinska naiva“ u Galeriji likovnih samorastnikov u slovenskom Trebnju organizirano stručno vodstvo Helene Kušenić za tamošnje građanstvo, gdje će naivni velikani biti predstavljeni sve do 9. veljače 2020. godine. U međuvremenu će se uz svečanost obilježavanja 100. obljetnice dvorane Domoljub 28. prosinca 2019. godine u njegovu predvorju otvoriti rekreacija izložbe pet naivnih umjetnika koji su izlagali prilikom prve obnove zgrade 1954. godine (I. Generalić, I. Večenaj, M. Kovačić, D. Gaži, F. Filipović), a potom će se u Noći muzeja 31. siječnja 2020. godine u Hlebinama po prvi puta predstaviti slovenska naiva kao uzvratna izložba iz Trebnja.

U četvrtak, 21. studenog u 18,00 sati u Gradskoj knjižnici Đurđevac predstavljen je 45. broj Podravskog zbornika. Novo izdanje Zbornika predstavili su glavni urednik Robert Čimin i izvršna urednica Vesna Peršić Kovač.

Lidija Levačić Mesarov, autorica priloga pod nazivom  „Prilog povijesti djelovanja kulturno-umjetničkih društava u Novom Virju“ predstavila je bogatu povijest kulturnog djelovanja u naseljima općine Novo Virje, a u tome su joj se pridružili i članovi Kulturno-umjetničkog društva „Širine“ koji su izvedbom pučkih napjeva iz svojeg kraja na najbolji način ilustrirali svoj rad na očuvanju zavičajne kulturne baštine. Dugogodišnji suradnik Podravskog zbornika Vladimir Miholek govorio je o Pogači z oreji – podravskom tradicijskom jelu od tijesta što je i naslov opsežnog članka objavljenog u ovogodišnjem broju Zbornika, temeljenog na istraživanju ove teme provedenom u svrhu izrade prijedloga za zaštitu pogače z oreji kao nematerijalnog kulturnog dobra. Svoj doprinos predstavljanju teme dale su i članice Udruge žena grada Đurđevca koje su se uključile aktivnim sudjelovanjem u raspravi, ali i pripremom ovog tradicijskog jela kojim su počastile prisutne. Nastavite čitati →

Muzej grada Koprivnice u petak 22. studenoga 2019. godine u Galeriji Mijo Kovačić sa suradnicima organizira večer kulture sa slobodnim ulazom.

Od 18 sati publika će moći uživati u polusatnoj kazališnoj predstavi u sklopu aktualne izložbe „Domoljub 100/110 – priča o zgradi i ljudima“. Glumišna družina Virje predstavit će „Krčmaricu Maricu“, komediju čija je radnja smještena u virovsku gostionicu u kojoj je podcrtana važnost žene kao osobe i onoga što ona svojom pojavom i djelima može učiniti. Postavljena je lepeza muških likova kojima Marica postaje objekt o kojem oni razgovaraju. Spletke kojima se služe muški likovi u borbi za naklonost Marice te Maričino iskorištavanje slabosti njezinih obožavatelja ono je što ovo djelo čini komičnim, a s druge strane i sarkastičnim te zabrinjavajućim za društvo u cjelini. Ovo je suvremena pučka predstava čiji ritam je dinamičan kao što je živ komunikacijski diskurs koji predstava uspostavlja s publikom. Na Smotri kazališnih amatera Koprivničko-križevačke županije 2012. godine komedija je dobila nagradu za najbolju režiju, najbolji dramski tekst i najbolju glavnu mušku ulogu.

Povodom Tjedna Izraela od 19 sati u suorganizaciji sa Židovskom općinom Koprivnica održat će se koncert u izvedbi Zagrebački klezmer trio kojeg sačinjavaju Bruno Philipp (klarinet), Mario Igrec (gitara) i Mladen Baraković (kontrabas). Početkom 2018. godine započinje suradnja troje etabliranih glazbenika s dugogodišnjom željom zajedničkog muziciranja u  glazbenom žanru klezmera. Klezmer je pojam vezan uz aškenaske Židove u 18. stoljeću. Glazbeni se predložak temelji na liturgijskoj glazbi prerađenoj za društvena događanja, a karakterizira ga temeljno instrumentalna glazba s brojnim improvizacijama, elementima autohtone glazbe, minimalizacija udaraljki te rijetke vokalne izvedbe. Kao pravac u glazbi spominje se u 20. stoljeću i smatra se pretečom jazza. Uz klezmer, trio često obrađuje i izvodi glazbu iz tradicije tanga i glazbene vrste nastale pod utjecajem folklora s istoka.

Među 380 izlagača iz 13 zemalja Muzej grada Koprivnice bio je jedini gradski muzej koji se samostalno predstavljao sa svojim nakladništvom na 42. Međunarodnom sajmu knjiga – Interliberu održanom na Zagrebačkom velesajmu od 12. do 17. studenoga 2019. godine.

Tijekom čitavog prošlog tjedna na štandu 3 u Paviljonu 7A izmjenjivali su se muzejski djelatnici i koristili priliku da sa zainteresiranim posjetiteljima razmjene koju riječ, ustupe osnovne informacije o djelatnosti i ponudi Muzeja, ali u prvom redu predstave muzejsko nakladništvo. Ono se uz Podravski zbornik (novija i starija izdanja), oslanjalo i na Biblioteku Podravskog zbornika po čemu je koprivnički muzej uistinu poseban. Naime, u posljednjih 8 godina objavljeno je čak 19 monografskih publikacija, a među kojima su pojedina izdanja uistinu značajna u nacionalnim okvirima dok su preostala zavičajno iznimno vrijedna. U prvom redu tu su prve dvije knjige dr. sc. Zdravka Dizdara o Logoru Danica u Koprivnici 1941.-1942., potom prva monografija kustosice Helene Kušenić „Putevima Hlebinske škole“, zatim monografija Vladimira Milivojevića o povijesti Reke, zbornik sa simpozija o 100. godišnjici rođenja Ivan Generalića, „Kulturni vodič Koprivnice“, umjetničke monografije obiteljskog para Andrašić, priručnik o Ivanečkom vezu itd. Osim toga, predstavljena su monografska izdanja „Povijesni atlas Koprivnice“ i „Mihovil Pavlek Miškina“, potom 40 kataloga izložbi, te pojedini suveniri iz muzejskog dućana s motivima naivne umjetnosti i muzejske izložbe „Arbor Mundi“.

Prema riječima organizatora, ove je godine sajam posjetilo gotovo 150.000 knjigoljubaca, među kojima se zasigurno nekoliko desetaka tisuća zadržalo uz koprivnički muzejski štand, a kojima je prodano 184 publikacija. Pored toga, iskorištena je mogućnost da se na središnjoj pozornici Paviljona 6 u petak 15. studenoga 2019. godine održi javno izlaganje o muzejskom izdavaštvu. Ono je upotpunjeno nastupom Folklornog ansambla Koprivnica s neizostavnom pjesmom „Pokraj vode Drave“ vezanom uz 1975. kada je izdan prvi broj Podravskog zbornika i na televiziji premijerno prikazani Gruntovčani, čiji nas je Martin Sagner napustio prošlog tjedna. Nastavite čitati →