Eksperimentalna arheologija na Renesansnom festivalu 2019.

Peći za taljenje željezne rude istražuju se na prostoru Podravine još od 2008. godine. Tijekom prošlogodišnjeg Renesansnog festivala, čija je tema bila „Tajne željeza“, djelatnici Muzeja grada Koprivnice i Instituta za arheologiju izrađivali su u sklopu projekta financiranog od strane Hrvatske zaklade za znanost, Proizvodnja željeza uz rijeku Dravu u antici i srednjem vijeku: stvaranje i transfer znanja, tehnologija i roba (IP-06-2016-5047), voditeljice dr. sc. Tajane Sekelj Ivančan s Instituta za arheologiju, peći za taljenje željezne rude i u njima provodili eksperimentalne procese taljenja. Isti su procesi demonstrirani i na ovogodišnjem Renesansnom festivalu gdje su posjetitelji imali mogućnost vidjeti kako se prži željezna ruda, grade, suše i zagrijavaju peći, usitnjava ruda i drveni ugljen te provode procesi taljenja i procesi preliminarne obrade proizvoda taljenja unutar kovačke peći.

Tijekom eksperimentalnih procesa koji su se vršili od četvrtka do nedjelje izgrađene su tri peći, dvije su bile tip peći tzv. „peći na izljev“ dok je jedna bila tip „jamske peći“. U svakoj od tzv. „peći na izljev“ provedena su dva taljenja dok je u tzv. „jamskoj peći“ provedeno jedno taljenje. Tijekom taljenja korištena je barska ruda kakva je upotrebljavana na prostoru Podravine, sakupljena na ležištu u okolici Balatona, Republika Mađarska. Od ukupno 5 taljenja, čak 4 su bila izuzetno uspješna i u njima su, taljenjem 12 kg rude, dobiveni komadi spužvastog željeza koji su težili između 1 i 1,8 kg. Nad jednim od dobivenih komada provedena je i primarna obrada u kovačkoj peći tijekom koje je predmet sabijan u kvadratan oblik i iz njega je izbacivan dio preostalih nečistoća.

Nastavite čitati

Nove donacije u Zbirci srednjeg vijeka

Jezero Šoderica, ili nekima znano kao Keter, osim osvježenja i užitka koje pruža kupačima tijekom vrućih ljetnih mjeseci, a ribolovcima tijekom cijele godine, u sebi krije velike kulturno-povijesne zagonetke i predmete značajne za prošlost Podravine.

Već od prvih početaka eksploatacije šljunka na prostoru Šoderice tijekom ranih 60—ih godina prošlog stoljeća na svijetlo dana počeli su izlaziti brojni predmeti kulturne baštine koje su zaljubljenici u starine skupljali i donosili u Muzej. Bilo je tu zubi i kosti mamuta, ljudskih kostiju, kotlića, nožića, sjekira, koplja, mačeva, bodeža i raznih predmeta svakodnevne upotrebe iz svih razdoblja (od brončanog doba, preko željeznog, Rimskog Carstva i srednjovjekovnog razdoblja). Već su 90-ih godina iznijete prve pretpostavke o postojanju velikih naselja i grobalja na prostoru Šoderice, koja su, nažalost, tijekom ranih godina eksploatacije šljunka uništena. Nastavite čitati

Završena sustavna arheološka istraživanja lokaliteta Koprivnički Ivanec – Log/Parag I

U razdoblju od 22. srpnja do 2. kolovoza 2019. godine odvijala se druga sezona sustavnih iskopavanja višeslojnog arheološkog lokaliteta Koprivnički Ivanec – Log/Parag I. Radi se o položaju koji je dio većeg kompleksa (Log-Parag I – V) koji se proteže uz južnu obalu nekadašnjeg toka potoka Gliboki, a o dugotrajnosti njegova funkcioniranja i privlačnosti položaja koji su zaposjedani svjedoče prikupljeni površinski nalazi keramike koji se datiraju od srednjeg brončanog doba (18. stoljeće pr. Kr.) do kasnog srednjeg vijeka (16. stoljeće). Nastavite čitati

Muzej ponovno tali željeznu rudu na Renesansnom festivalu

I ove će se godine Muzej grada Koprivnice aktivno uključiti u program Renesansnog festivala s „Tajnama željeza“ gdje će tijekom sva četiri dana, od 22. do 25. kolovoza 2019. godine, provoditi eksperimentalnu radionicu kasnoantičkoga i srednjovjekovnoga načina taljenja željezne rudače u glinenim pećima. U planu je izrada i sušenje triju stožastih glinenih peći pomoću kojih će se u dvije taliti ruda na srednjovjekovni načina (peć s izljevom), a u jednoj na kasnoantički način (peć s jamom). Za potrebe taljenja koristit će se ruda iz češkog Adamova, bosanskog Prijedora i mađarska ruda iz okolice Budimpešte. Pritom je svaka različita, različita sastava i udjela željeza, a svaka od nje iziskuje i različitu pripremu prije početka samog taljenja. Produkt je željezo koje ide dalje u kovački proces oblikovanja čistog željeza.

I ova je radionica dio znanstvenog projekta TransFER koji financira Hrvatska zaklada za znanost, provodi Institut za arheologiju na čelu s dr. sc. Tajanom Sekelj Ivančan, a u kojem Rudarsko-geološko-naftni fakultet i Muzej grada Koprivnice sudjeluju kao partneri. Vjerujemo da ćemo ponovno prikupiti vrijedna saznanja, a kako je bilo prošle godine može se pročitati u jednom radu voditeljice projekta i fotogaleriji prošlogodišnje radionice.

Obavijest dobavljačima Muzeja grada Koprivnice

Zakonom o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi (NN br. 94/2018) u poredak Republike Hrvatske prenose se odredbe Direktive EU/2014/55 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. godine, a kojom je uređeno elektroničko izdavanje računa u javnoj nabavi. Zakonom se uvodi obveza zaprimanja e-računa u postupcima javne nabave od 1. prosinca 2018. godine te obveza izdavanja e-računa u postupcima javne nabave od 1. srpnja 2019. godine. Sukladno navedenom, Muzej grada Koprivnice je omogućio zaprimanje računa pristiglih u formi e-računa na adresi e-racuni@muzej-koprivnica.hr.

Muzej u zajednici

Jedan od temeljnih elemenata muzejske djelatnosti obuhvaća poslove nabave muzejske građe te njezinu obradu i čuvanje kako bi bila dostupna članovima zajednice i svim zainteresiranim korisnicima. Pri tome se često podrazumijeva da se navedeni postupci provode unutar muzejske zgrade koja je svakodnevno dostupna onim korisnicima koji imaju mogućnost dolaska i znaju na koji način doći do željenih informacija. Osim toga, kao baštinske ustanove muzeji imaju ulogu posrednika i podrške onim pojedincima i zajednicama koji žele provoditi postupke zaštite i čuvanja zavičajne kulturne baštine, ali nemaju mogućnost dolaska i ne raspolažu potrebnim informacijama koje bi im omogućile provođenje navedenog. Nastavite čitati

Predstavljen Kulturni vodič Koprivnice

U petak, 26. srpnja 2019. godine u Galeriji Mijo Kovačić predstavljena je knjižica “Kulturni vodič Koprivnice” u sklopu Biblioteke Podravskog zbornika: knjiga br. 45. Knjižica je namijenjena educiranju zajednice o baštinskim vrijednostima našega grada, a ostvarena je u suradnji s Gradom Koprivnica i Turističkom zajednicom grada Koprivnice. Više o namjeri i sadržaju možete pročitati u proslovu ravnatelja Roberta Čimina…

Dragi čitatelju,
pred tobom je nova publikacija Muzeja grada Koprivnice u Biblioteci Podravskog zbornika nastala kao pomoćno sredstvo edukacije naših sugrađana i vanjskih korisnika – kako malih tako i velikih – o kulturnoj baštini Koprivnice. Knjižica je to koja će se s lakoćom koristiti, čitati u zadržanom dahu i iskreno vjerujem biti široj zajednici ona polazišna točka u (pre)poznavanju Koprivnice nekad i danas.
Razgovarajući s djelatnicima u prosvjetnom sektoru te analizom potreba i pitanja učenika predstavljamo one kulturno-povijesne vrijednosti podravske metropole koje ju u prvom redu predstavljaju svojim identitetom u prostoru i to fizičkom pojavom ili pak određenim imenom. Tako će se u njemu pronaći trgovi, palače, sakralni objekti i druga nepokretna kulturna dobra upotpunjena znamenitim povijesnim osobama po kojima različiti dijelovi grada ponosno nose svoja nazivlja. Struktura i forma postavljeni su u finoj ravnoteži kojom se željelo pristupačnim i jednostavnim jezikom pružiti osnovne informacije o pojedinoj temi, a pri tom je izbjegnuta svaka namjera da knjižica ode u detaljnu analizu. Ovo je tek polazište za ozbiljnije istraživanje, ali dovoljno za osnovno predznanje povijesnog razvoja i baštinske ostavštine našega grada što do sada u takvom obliku nije postojalo. Nastavite čitati

Otvorena multidisciplinarna izložba „Arbor Mundi“ u Galeriji Koprivnica

Prigodom obilježavanja ovogodišnjih četvrtih Dana Muzeja grada Koprivnice u Galeriji Koprivnice, u petak, 26. srpnja 2019. godine održano je prigodno otvorenje multidisciplinarne izložbe „Arbor Mundi – Drvo u zbirkama Muzeja grada Koprivnice“ koja je zajedničkom temom okupila sve muzejske stručnjake koprivničkog muzeja. Kustosi arheolozi, etnolozi, povjesničar, povjesničari umjetnosti i knjižničar u muzeju pristupili su temi u kontekstu vlastitih zbirki i istraživanja subjekta, te na primjeru predmeta iz fundusa predstavili specifičnosti odnosa prema materijalu i sadržaju; drvu, stablu, šumi, parku, vjerovanjima i pričama o stablima, predmetima svakodnevice, umjetninama, naglašavajući važnost teme u širem kontekstu kulturne antropologije. Nastavite čitati

Zaprti četrtek

Dragi posjetitelji, obavještavamo vas kako su svi objekti Muzeja grada Koprivnice danas, 25. srpnja 2019. godine, zatvoreni za javnost, kao uvodni dan u obilježavanja 4. Dana Muzeja grada Koprivnice.
Uz svoj(e) dan(e) javne ustanove znaju imati Dan otvorenih vrata kojom pozivaju javnost i nesvakidašnje posjetitelje u svoje prostore. Kako su muzejski objekti u Koprivnici otvoreni od ponedjeljka do nedjelje tijekom čitave kalendarske godine, ovaj četvrtak zatvorit ćemo vrata i na jedan će dan svi muzealci staviti sebe ispred korisnika. U planu je zajednički obilazak aktualnih arheoloških iskopavanja na lokalitetu Koprivnički Ivanec – Log / Parag, potom centralnog muzejskog spremišta, Spomen područja Danica i na kraju Galerije Ivan Sabolić u Peterancu.
Vidimo se već sutra!

DAB ’19: The Healing Water Book

Iako je vrijeme godišnjih odmora u tijeku (ili sve bliže) i čini se kako sve usporava i nakratko zastaje, Drava Art Biennale 2019. se sve više zahuktava. Ovogodišnja izložba sve je bliže, a ususret tom događaju u subotu (20. 7. 2019.) jedna od odabranih autorica izvela je performans uz varaždinske obale rijeke Drave. Živu izvedbu u živoj vodi izvela je Elena Štrok u suradnji sa Sarom Grubić i Doroteom Gašpar. Na kupalištu Cirkovečka s početkom u 11 sati izvoditeljice su ušle u rijeku Dravu i čitale The Healing Water Book. Riječ je o maloj zbirci pjesama koje služe kao svojevrsne mantre za liječenje vode, a pri tome i liječenje čovjeka. Pjesme u knjizi napisane su na hrvatsko-češkom i grčko-španjolskom jeziku — brisanjem granica među jezicima koji su u konačnici vrlo srodni, postiže se veća protočnost pjesama i otvara se prostor za jezične igre, koje pjesmama daju svježiji i poletniji duh. Naglasak pritom nije na razumijevanju tekstova, već na melodiji jezika i glazbe koja nastaje njihovim pjevanjem. Dulje pjevanje dovodi do dubljeg liječenja osobe i vode. Nastavite čitati