MONOkromija-tonija

Pozivamo vas na otvorenje izložbe MONOkronija-tonija Galerija Koprivnica, petak, 4.rujna 2015. godine u 18,30 sati
Monokromno je slikarstvo već više od pola stoljeća vrlo aktualna tema. Da bi se uopće stvorili uvjeti za mogućnost slikanja i razumijevanje monokromnoga slikarstva, bilo je potrebno odbaciti ustaljene paradigme koje su vrijedile kao aksiomi duboko usađeni u svaki pokušaj shvaćanja prostora slikarskoga platna. U drugoj su polovici 19. stoljeća slikari poput É. Maneta, M. Denisa ili P. Cézannea počeli afirmirati autonomiju prostora slikarskog platna odbacujući albertijevsko inzistiranje na tretiranju slike kao „otvorenoga prozora“ u svijet. Na tom je tragu C. Greenberg razvijao svoju ideologiju slikarstva visokoga modernizma koja je zahtijevala uvažavanje onih osobina slikarskoga medija koje su samo njegova svojina i koje taj medij ne dijeli ni s kojim drugim medijem, „a to je pre svega dvodimenzionalni tretman pikturalnog polja i samodovoljnost slikarskih sredstava (‘ravna površina, forma osnove, svojstva pigmenta’, doslovno će reći sam Greenberg). U ime ‘suštinskih’ svojstava iz medija slikarstva trebalo bi da otpadnu sve njegove ‘nesuštinske konvencije’ (iluzionizam prikazivanja prostora, deskriptivnost teme, predstavna naracija) (…)“. Nastavite čitati

Smiljana Brezovec Meštrić – Mali noćni razgovori

Jedinstvo suprotnosti
Dugo, predugo je u nas trajala jednoznačna definicija onih likovnih usmjerenja koje skupno zovemo keramičkim. Dio krivnje može se pripisati kritici koja se, unutar reduciranih postavki o toj likovnoj disciplini, znala prepustiti samo zovu njezine funkcionalnosti, hvaleći to kako se utilitarna mjera bolje ili lošije posložila s estetskom normom. Veći dio „krivnje“ je ipak na autorima, dakako. Ne uspijevajući se odvojiti od primjenljivosti, a još manje od zavodljivosti materije koja vuče prema upotrebnoj formi, keramičari su – mogućnostima usprkos – ostajali vezani uz stanovite zadatosti, a svakako i norme koje su proizlazile iz te zadatosti, norme koje nisu računale samo na estetske efekte. Nastavite čitati

Franjo Talan i Josip Ritoša u Hlebinama

U petak, 28. kolovoza u Galeriji naivne umjetnosti u Hlebinama otvorena je još jedna u nizu studijskih izložaba koje nastoje na svjetlo dana izvući do sad nepravedno zanemarene i marginalizirane autore. Ovog puta predstavljena je izložba slika Franje Talana i skulptura Josipa Ritoše. Izložbu su otvorili ravnatelj Muzeja Marijan Špoljar, kustosica Helena Kušenić te autor Josip Ritoša. Oba autora predstavljaju povratak prema bazičnom, izvornom stvaralaštvu neopterećenom uzusima ustaljenih konvencija vraćajući se sebi samima – vlastitim osjećanjima, intuitivnom iskonskom stvaralaštvu. Nastavite čitati

Radno vrijeme Muzeja grada Koprivnice

RADNO VRIJEME MUZEJA GRADA KOPRIVNICE
uz otvorenu muzejsku izložbu
“KOPRIVNIČKE POSTROJBE U VRO “OLUJA”

Muzej grada Koprivnice otvoren je tijekom cijelog kolovoza za posjetitelje:

1. svakog radnog dana 8,00 – 20,00 sati
2. subotom 10,00 – 13,00 i 17,00 – 20,00 sati
3. nedjeljom 10,00 – 13,00 sati

ULAZ BESPLATAN

Arheolog Ivan M. Hrovatin u muzeju obrađuje željeznu zguru

I dok drugi Slovenci trenutno borave ili razmišljaju o dolasku u Hrvatsku na ljetovanje arheolog Ivan M. Hrovatin već se gotovo 6 tjedana u Muzeju grada Koprivnice bavi znanstvenim radom u kojem sustavno obrađuje željeznu zguru prikupljenu na  lokalitetu Virje – Volarski breg / Sušine. Nastavite čitati

Malci muzealci su istraživali grad

U subotu 11. srpnja gost Malaca muzealaca bio je Antonio Grgić, autor brojnih javnih intervencija i instalacija u Koprivnici. Malci su pokušali odgovoriti na pitanje što je grad i koji ga elementi čine gradom: jesu li grad samo trgovi, parkovi i ulice ili grad zapravo čine ljudi, jesu grad možda i Noina arka i Hanibalovi slonovi? Nastavite čitati

Otvorena samostalna izložba Zvonimira Dangubića u Hlebinama

Povodom 21. Podravskih motiva 18. lipnja otvorena je samostalna izložba Zvonimira Dangubića u Galeriji naivne umjetnosti u Hlebinama. Zvonimir Dangubić hlebinski je kipar koji se s oblikovanjem drva susreće u ranoj mladosti promatranjem ujaka Martina Hegedušića. Već tada postaje mu jasno kako je kiparenje dugotrajan posao koji, osim znanja, vještine, često i velikih fizičkih napora, zahtijeva i veliko strpljenje. Nastavite čitati

Nastavljaju se arheološka istraživanja na Gorbonoku u Kloštru Podravskom

U ponedjeljak, 15.6.2015., započela je druga sezona arheoloških istraživanja na kasnosrednjovjekovnom burgu Gorbonok u Kloštru Podravskom. Predviđena je duža istraživačka kampanja sve do kraja srpnja, a iskopavanja Muzeja grada Koprivnice vežu se na prošlogodišnje rezultate.
Nastavite čitati