Rudolf Horvat – 145. obljetnica rođenja

Rudolf Horvat (Koprivnica, 14.3.1873. – Zagreb, 25.5.1947.) istaknuti je hrvatski povjesničar, književnik i političar. Rođen je u Koprivnici, gdje je završio osnovnu školu, a gimnaziju u Varaždinu i Zagrebu. Upisao se na Bogoslovni fakultet u Zagrebu, ali je nakon dvije godine prešao na Filozofski fakultet gdje je 1896. godine, diplomirao povijest i zemljopis. Doktorirao je s temom „Kralj Tomislav i njegovo doba“ na Filozofskom fakultetu.

Prvi posao dobio je u Osječkoj realnoj gimnaziji 1901. godine. Horvat je bio opredijeljen za opoziciju pa dolazi na listu nepoćudnih vladi uslijed čega ga premještaju na Realnu gimnaziju u Zemun, gdje se upoznao sa Stjepanom Radićem i gdje se razvila ideju o osnivanju HSS-a. Zatim je premješten na nižu gimnaziju u Petrinji, gdje piše prve velike radove. Njegovo neslaganje s hrvatsko-srpskom koalicijom, koja je imala vlast i sve jača orijentacija prema Stjepanu Radiću bili su uzrokom što je ostao bez profesorske službe i bez šansi za zaposlenje u Državnom arhivu u Zagrebu. Za vrijeme Prvog svjetskog rata interniran u Ugarskoj kao prijatelj Srba, a nakon rata 1919. godine je umirovljen iz službe. Nastavite čitati

Inicijativa za novi Hrvatski muzej naivne umjetnosti

“Prijedlog za novu zgradu Hrvatskog muzeja naivne umjetnosti na Vranyczanyjevoj poljani” u Zagrebu naziv je idejnog projekta koji je hrvatskoj javnosti predstavljen u utorak 6. ožujka 2018. godine u zagrebačkom Muzeju Mimara, a na kojem su ispred Muzeja grada Koprivnice prisustvovali ravnatelj Robert Čimin i kustosica Helena Kušenić.

Riječ je o privatnoj inicijativi bivšeg, dugogodišnjeg ravnatelja Hrvatskog muzeja naivne umjetnosti Vladimira Crnkovića i arhitekta Marija Pehneca iz arhitektonskog ureda Idea Studio, koji su ovom inicijativom, kako su kazali, htjeli ukazali na dva otvorena problema hrvatske i zagrebačke kulture – dugoročni smještaj jednog malog, ali značajnog muzeja čiji je sadašnji prostor u Ćirilometodskoj ulici neadekvatan za smještaj zbirke i sadašnji opseg djelatnosti te na arhitektonsko i urbanističko rješenje atraktivnog, ali sadržajno nedovoljno artikuliranog prostora “Vranyczanyjeve poljane na Gornjem gradu” kako autori prijedloga nazivaju prostor koji se od 2012. službeno zove Park Bele IV. Nastavite čitati

Žene za žene u Hlebinama

Jučer, 8. ožujka 2018. godine, u Galeriji naivne umjetnosti u Hlebinama održana je radionica Žene za žene!. Uz Međunarodni dan žena, kao simbol radničkog pokreta, ženama se poklanjaju karanfili. Ova radionica prisutnima je tako pružila mogućnost da izrade poklon za sebe ili drage osobe. U radionici su sudjelovale članice udruga žena Peteranec i Đelekovec, Udruge Komatničanci te KUD-ova Hlebine, Delovi i Srce (iz Koprivnice). One su u suradnji s Vesnom Peršić Kovač izrađivale raznoliko cvijeće od krep-papira, a po dolasku su upoznate i s trenutno aktualnom izložbom Žene u naivi koju im je predstavila Helena Kušenić te ih je pozdravila i načelnica Općine Hlebine Božica Trnski. Nastavite čitati

Uloga žena u svadbenim običajima

Za razliku od muških svatovskih časnika, žene koje su obnašale određene uloge u okviru svatovskih običaja podlijegale su puno strožim pravilima. To se prije svega odnosilo na vrstu odjeće koja je za svaku od njih bila strogo propisana, a svrha joj je bila istaknuti spomenutu osobu i označiti je u odnosu na ostale svatove. U etnološkoj literaturi često se spominje kako su pojedine uloge žena (osobito onih mlađih) služile i kao svojevrsna zaštita mladenke koja je u procesu prijelaza osobito ugrožena i podložna različitim štetnim utjecajima. Naglašen primjer navedenog vidi se u ulozi “potsnehalje” u Koprivničkom Ivancu. Prema nepisanim pravilima, mogla ju je obavljati samo udana žena mlađe dobi koja je s mladoženjom bila u što užem srodstvu. Najpoželjnije je bilo da to bude sestra, no ukoliko je nije imao ili je bila starija, birala se sestrična. Ona je odijevala nošnju primjerenu svojoj dobi: bluzu “pleček” s bogato izvezenim rukavima, maramu “višnove” boje, prsluk “kožulec” bogato ukrašen pamučnim i svilenim trakama pretežito crvene boje te podsuknje i suknju “kiklu” od lanenog ili pamučnog platna. Nastavite čitati

Žene u naivi

Izložbenu sezonu Galerije naivne umjetnosti u Hlebinama u 50. godini djelovanja otvorili smo u subotu, 3. ožujka 2018. godine u 18 sati, i to jednom posebnom i nesvakidašnjom izložbom Žena u naivi. Izložba je podsjetnik na izložbe žena s početka djelovanja Galerije, u 1970-im i 1980-im godinama kada se stvaralaštvo žena kontinuirano promatralo, kritički sagledavalo, promišljalo i vrednovalo. No, ona je i puno više od toga. Ovom izložbom predstavlja se izbor iz ženskog stvaralaštva sačuvan u Zbirci naivne umjetnosti od 1960-ih godina do danas u radovima: Đurđice Balog, Dragice Belković, Ane Bocak, Snježane Božić, Kate Dolenec, Vilme Dorešić, Mire Franješević, Nade Hegedušić – Janković, Katarine Henc, Marije Imbriovčan, Dragice Lončarić, Ane Matine, Ljubice Matulec, Bare Mustafe, Katarine Parađ – Vojković, Nade Pakasin – Petrić, Tereze Posavec – Dolenec, Mare Puškarić – Petras, Nevenke Rehorović, Nade Švegović – Budaj, Ljerke Tropšek, Kate Vizvari, Zlate Volarič, Biserke Zlatar – Milinković. Nastavite čitati

Fosilna bogatstva Hrvatskog zagorja i Podravine

U petak, 9. ožujka 2018. godine u 18 sati u Muzeju grada Koprivnice otvara se gostujuća izložba „Fosilna bogatstva Hrvatskog zagorja i Podravine“. Autor izložbe je Jurica Sabol, voditelj Muzeja krapinskih neandertalaca, gdje je bila postavljena od 4. rujna do 4. prosinca 2017. godine, a nastala je kao rezultat međumuzejske i stručne suradnje Muzeja krapinskih neandertalaca, Muzeja grada Koprivnice, Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, HAZU i pojedinih privatnih zbirki.

Riječ je o prikazu važnijih fosilnih nalazišta u Hrvatskom zagorju poput Hušnjakova kao najbogatijeg svjetskog nalazišta neandertalskog čovjeka na svijetu, Radoboja kao bogatog nalazišta fosilne flore i faune i nalazišta Gaveznica – Kameni vrh (Lepoglava) kao lokaliteta poludragog kamena ahat. Uz to, prezentirane su i vrste stijena koje izgrađuju područje Hrvatskog zagorja. Po prvi puta javnosti je predstavljena i fosilna građa Podravine koja je prikazana kao jedna zaokružena cjelina. Riječ je o fosilima pleistocenskih sisavaca poput vunastog i stepskog mamuta, vunastog nosoroga, stepskog bizona, pragoveda i divljeg konja. Manji dio građe pohranjen je u zbirci Muzeja grada Koprivnice, dok se veći dio nalazi u zbirkama Cugovčan u Podravskim Sesvetama i Zvijerac u Torčecu pronađeni u šljunčarama Jegeniš, Šoderica i Gabajeva greda te na dravskim sprudovima Šarje i Crlenika. Izložit će se preko 100 originalnih fosila, a prava vrijednost su iznimno rijetki mliječni zubi vunastog mamuta.

Realizacija izložbe je potpomognuta sredstvima Grada Koprivnice, a ostaje otvorena do 9. svibnja 2018. godine.

Mariška Holoubek Funjak – 25 godina kasnije

Prošlo je 25 godina od kada nas je napustila uistinu jedinstvena Mariška Holoubek Funjak (Szariszap, 2.2.1904.- Koprivnica, 3.3.1993.), koprivnička i hrvatska glazbenica, u čiju su čast nazvani Klub za starije osobe Mariška u sklopu Doma za starije i nemoćne osobe u Koprivnici i Mariškina ulica u Koprivnici. Mariškin otac bio je Čeh, violinist u vojnom orkestru, a majka Mađarica. Od svoje pete godine od oca je učila svirati glazbene instrumente, a u ranoj mladosti s obitelji se preselila u Koprivnicu. U Zagrebu je nastavila s učenjem violine u srednjoj glazbenoj školi. Naučila je svirati i klavir i harmoniku. Desetljećima je besplatno poučavala sviranje tih triju instrumenata i odgojila je velik broj glazbenika. Aktivnije se počela baviti glazbom tek u svojoj 56. godini, od kada je nastupala u nekoliko glazbenih sastava  svirajući uglavnom podravske pjesme.

Početkom 1980-ih osnovala je glazbeni sastav Mariška band koji je brzo stekao veliku popularnost u središnjoj Hrvatskoj i šire. Ostali članovi sastava bili su puno mlađi od nje (Milivoj Brozović, Zoran Car), a od muzealaca su svirali Zorko Marković i Vladimir Kolarek. Band je svirao podravsku glazbu nadahnutu američkom country glazbom, šlagere i evergreene. Sastav je postojao oko sedam godina, svoje su probe često održavali u Muzeju grada Koprivnice, a u tom su vremenu održali 50-ak koncerata u Hrvatskoj i Sloveniji. O Mariška bandu poznati hrvatski režiser Petar Krelja snimio je dokumentarni film 1985. godine, koji je osvojio mnoge nagrade i postao klasik hrvatskog dokumentarnog filma (https://youtu.be/ZwQ1KsDJGtE).

Mariška je živjela u samom središtu Koprivnice gdje je svirala i poučavala mlade do kraja svog života, a svojim djelovanjem ostavila je neizbrisiv trag u kulturnoj sceni Koprivnice.

Predstavljen program GNUH50

U Galeriji Koprivnici u srijedu, 28. veljače 2018. godine, predstavljen je Program obilježavanja 50. obljetnice Galerije naivne umjetnosti u Hlebinama. Raznolika događanja osmišljena su za razdoblje od 3. ožujka do 3. studenoga 2018. godine, a koji će se provoditi u hlebinskoj galeriji i izvan nje. U predstavljanju Programa „50-GNUH“ sudjelovali su: Robert Čimin, ravnatelj Muzeja grada Koprivnice; Helena Kušenić, kustosica Galerije naivne umjetnosti; Miroslav Mirković, stručni suradnik i Kristina Sočev, Turistička zajednica Koprivničko-križevačke županije. Predstavljanju se odazvala većina predstavnika medija kojima ovim putem zahvaljujemo, izneseni su najznačajniji trenuci u povijesti Galerije i programi kojima će se svečano obilježiti ovaj veliki jubilej sa središnjim događanjem 12. svibnja 2018. godine. Istovremeno, ujedno se zahvalilo svim partnerima bez kojih ovako bogati program ne bi bilo moguće realizirati: Grad Koprivnica, Koprivničko-križevačka županija, Općina Hlebine, Općina Molve, Općina Kalinovac, Ministarstvo kulture, Podravka d.d. Koprivnica, TZ Koprivničko-križevačke županije i TZ područja Središnja Podravina.  Nastavite čitati

Žene u naivi

Pozivamo Vas na otvorenje izložbe Žene u naivi u subotu 3. ožujka 2018. godine u 18 sati u Galeriju naivne umjetnosti, Hlebine.
Izložba je podsjetnik na ciklus izložbi žena s početka djelovanja Galerije, u 1970-im i 1980-im godinama. Predstavlja izbor iz ženskog stvaralaštva sadržanog u Zbirci naivne umjetnosti. Izlažu: Đ. Balog, D. Belković, A. Bocak, S. Božić, K. Dolenec, V. Dorešić, M. Franješević, N. Hegedušić – Janković, K. Henc, M. Imbriovčan, D. Lončarić, A. Matina, Lj. Matulec, B. Mustafa, K. Parađ – Vojković, N. Pakasin – Petrić, T. Posavec – Dolenec, M. Puškarić – Petras, N. Rehorović, N. Švegović – Budaj, Lj. Tropšek, K. Vizvari, Z. Volarič, B. Zlatar – Milinković.
Izložba ostaje otvorena do 1. travnja 2018. godine, a realizirana je uz potporu Grada Koprivnice i Koprivničko-križevačke županije.

Sunčanica Tuk: Retrospektiva

Pozivamo Vas na otvorenje izložbe SUNČANICE TUK: retrospektiva, 2. ožujka 2018. godine (petak) u 18 sati u Galeriju Koprivnica.
Sunčanica Tuk (Sarajevo, 1944.), diplomirala je 1971. godine slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, te postala član HDLU-a. Izlagala je na 24 samostalne i preko stotinu grupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Dobitnica je nekoliko nagradi od kojih izdvajamo Nagradu Ministarstva kulture RH, 1. hrvatskog trijenala crteža, Zagreb, Dom likovnih umjetnika, Kabinet grafike HAZU i Nagradu Zagrebačke banke za projekt „Fluktuacija prostora memorije“, Multimedijalni centar O.K., Rijeka, Centar za kulturu, Čakovec, Matica hrvatska, Križevci. U izdanju “Pastorale”, 1999. objavila je grafičko-pjesničku mapu u suradnji s pjesnikom Slavkom Jendričkom, a 2004. monografiju (autor Marijan Špoljar). Paralelno s umjetničkom praksom bavi se i prosvjetnim radom. Živi i radi u Reki pored Koprivnice.
Izložba ostaje otvorena do 2. svibnja 2018. godine, a realizirana je uz potporu Grada Koprivnice.