Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Muzealci upućuju iskrene čestitke u povodu obilježavanje 5. kolovoza, Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja. Posebnu zahvalnost iskazujemo svim hrvatskim braniteljima koji su svoje živote utkali u temelje samostalne i suverene Republike Hrvatske.

Muzej grada Koprivnice je otvoren od 10 do 12 sati, a viši kustos Dražen Ernečić provest će vas dijelom stalnog postava posvećenog Koprivnici u Domovinskom ratu.

Sakupljači i ostavštine : Ivan Sabolić

U četvrtak, 29. lipnja 2023. godine u 19 sati u Galeriji skulptura Ivan Sabolić u Peterancu otvara se izložba privatne zbirke slika, skulptura i predmeta primijenjene umjetnosti koja je u muzej došla kao autorova ostavština 1986. godine. Predmeti zbirke Ivana Sabolića kao muzejski predmeti zbroj su svoje fizičke stvarnosti i stanja, ali i čitavog niza podataka sadržanih u odnosu na kontekst prostora, vremena i razloga sabiranja. Muzealnost predmeta iz Sabolićeve ostavštine, osobina koju je Ivo Maroević nazvao osobina predmeta da u jednoj realnosti bude dokument neke druge realnosti, odnosno dokument realnog svijeta. Očuvanost cjeline posjeduje nematerijalnu vrijednost i vrijednost memorije sadržane u pojmu kulturne baštine, dok sami predmeti odražavaju estetske, društvene, političke i etičke sustave vrijednosti Ivana Sabolića. Koristimo li se komparativnom analizom, analogijom i asocijacijom, Saboliću su, čini se, materijal, oblik i umijeće izrade bili važniji od determinacije, vremenskog razdoblja i provenijencije. U tom kontekstu posebno je zanimljiva sklonost prikupljanja predmeta kulturne baštine čija jednostavnost i napeta forma posjeduju nešto od kiparskog sažimanja i čistoće znaka prisutne u skulpturi Ivana Sabolića. Nastavite čitati

Toni Franović : Rastakanje

U petak, 30. lipnja 2023. godine u 19 sati u Galeriji Koprivnica otvara se izložba Tonija Franovića “Rastakanje.” Akademski slikar Toni Franović izlaže izbor slika iz serije radova koji su nastali tijekom 2023. godine. Radi se o uljima na platnu velikih dimenzija nastalih tijekom proteklih nekoliko mjeseci u Franovićevom legradskom ateljeu. Izložba se sastoji od tridesetak slika u odabiru kustosice Draženke Jalšić Ernečić koja je ujedno i autorica postava i predgovora kataloga izložbe. Franović u rastakanju prostora što ga okružuje pronalazi novi pristup krajoliku.

Kao koloristički virtuoz Franović u krajoliku nalazi nepresušni izvor inspiracije, preispituje dezintegraciju kao ideju koja odražava krug života u kojem jednaku vrijednost posjeduju raspadanje i rast, život i odumiranje. Posebno naglašava srozavanje i urušavanje vrijednosti, nestajanje i urušavanje, eroziju materije, siromašenje duha i zatiranje civilizacije kakvu poznajemo. Rastakanje poput kolektivne psihoze prostora i vremena na svakom koraku naglašava važnost ateljea kao utočišta, a ne samo u kojem je nastao ciklusa prikazan na izložbi. Višeslojnost prostora Tonija Franovića počinje oživljavanjem i rastakanjem ateljea, kuće, okućnice, vrta i krajolika povezivanjem vlastitih tradicija i suvremenosti, filmskog i scenografskog pristupa svakodnevnim efemernim predmetima koji odražavaju isprepletenost filozofskih, društvenih, vjerskih i estetskih životnih okvira autora. Čudesni eksterijeri i interijeri Tonija Franovića isprepliću životni i radni prostor kao primjer totalne umjetnosti, cjelovitog umjetničkog djela, njem. Gesamtkunstwerk. Ovaj prihvaćeni termin u estetici umjetničke prakse odražava osobnu estetiku autora koji intermedijalnost životnog pristupa transponira u štafelajnu sliku koja je u procesu nastajanja izgubila jasne granice. Izložba u Galeriji Koprivnica otvorena je do 27. kolovoza 2023. godine. Nastavite čitati

In memoriam akademik Dragutin Feletar (1941. – 2023.)

Dragutin Feletar rođen je 10. srpnja 1941. godine u Velikom Otoku. Osnovnu školu polazio je u Donjoj Dubravi i Kotoribi, gimnaziju u Varaždinu, a od 1960. godine studira na Geografskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tu je diplomirao na temi „Industrija Međimurja“, magistrirao je 1973. godine na temu „Podravina – geografsko-povijesna studija“ te doktorirao na temi „Industrija u ekonomsko-geografskoj strukturi Podravine“. Nastavite čitati

Šoa akademija u Židovskoj općini Zagreb

U Zagrebu se početkom lipnja održala Šoa akademija u Židovskoj općini Zagreb posvećena 25 hrvatskih profesora ovogodišnjih polaznika u najveći muzej i edukacijski centar na svijetu o Holokaustu Yad Vashem u Jeruzalemu. Na akademiji su gostovali viši kustos Muzeja grada Koprivnice Dražen Ernečić s temom o Danici, prvom koncentracijskom logoru u NDH, Ivo Pejaković ravnatelj Spomen područja Jasenovac s temom o najvećem koncentracijskom logoru u NDH i demografkinja Melita Švob s temom o Demografskim posljedicama po židovsku zajednicu u II. Svjetskom ratu. Polaznici su tako saznali najvažnije podatke o devastaciji i stradanju hrvatskih Židova u Nezavisnoj državi Hrvatskoj, a čiji je vrhunac temeljem provođenja rasnog i ostalog ustaškog zakonodavstva bio upravo logorski sustav NDH u kojem se provodila sustavna i elementarna dehumanizacija, ubojstva i pljačka, ne samo Židova nego i Srba, Roma i Hrvata, i koji se sastojao od 40-ak logora između 1941. i 1945. godine. Nastavite čitati

Vratilo se Večenajevo „Raspeće“

Nakon punih pet godina u koprivnički muzej nakon završenih konzervatorsko-restauratorskih radova vraćeno je „Raspeće“, slika Ivana Večenaja iz 1978. godine. Radove je provodio Hrvatski restauratorski zavod, a pokazalo se kako su bili iznimno zahtjevni i specifični. O njima su ravnatelja Muzeja grada Koprivnice dr.sc. Roberta Čimina i višu muzejsku tehničarku Sanju Vrgoč upoznali restauratori Janja Ferić Balenović i Jelena Pasarić koja je većinu radova i provodila, a u pisanom izvješću dane su i preporuke za njeno buduće čuvanje. Na slici se nalazi prikaz raspetog Krista na drvetu na desnoj strani, autorski tipične izdužene i utanjene fizionomije, dok je na lijevoj strani žbunje i ptica grabljivica. Odvaja ih ponor s ljudskim lubanjama i kostima te pozadinski tamni kolorit na kojem su oštećenja bila najintenzivnija. U same radove utrošeno je oko dvije tisuće radnih sati, a njihova vrijednost procjenjuje se na 25.000 eura. Ovakvi su zahvati nužni uslijed pojave oštećenja do kojih dolazi s vremenom, a uloženi trud nemjerljive je vrijednosti u očuvanju ove iznimne umjetnine jednog od najvećih slikara naivne umjetnosti.

Nastavite čitati

Novi pogled na baštinu holokausta

Muzej grada Koprivnice nedavno je sudjelovao u programu trodnevne radionice „Some were Neighbors: Choice, Human Behaviors & the Holocaust“. Radionica je organizirana na inicijativu i u suradnji s The United States Holocaust Memorial Museum (Washington D.C., SAD) kojem su se pridružili Hrvatski povijesni muzej i Javna ustanova Spomen područje Jasenovac. Radionica je okupila osobe koje se bave edukacijom, muzejskom pedagogijom, profesore i studente kako bi zajednički učili i stvarali nove modele učenja i interpretacije baštine holokausta. Program se odvijao u Galeriji Klovićevi dvori čije prostore trenutno koristi Hrvatski povijesni muzej, u javnom prostoru Zagreba i u Jasenovcu. Nastavite čitati

Osvrt na znanstveni kolokvij i sjećanja o Boženi Loborec

Znanstveni kolokvij i sjećanja BOŽENA LOBOREC – KOPRIVNICA KAO INSPIRACIJA održan je  povodom 20. obljetnice smrti književnice Božene Loborec 2. lipnja 2023. (na njezin 97. rođendan) u Galeriji Mijo Kovačić, Koprivnica. Organizatori su bili Knjižnica i čitaonica “Fran Galović” Koprivnica i Muzej grada Koprivnice, a suorganizatori Podravsko-prigorski ogranak Društva hrvatskih književnika, Ogranak  Matice hrvatske u Koprivnici i Družba “Braća Hrvatskoga Zmaja” – Zmajski stol u Križevcima. Pokrovitelj skupa bili su Grad Koprivnica i Društvo hrvatskih književnika.

Cilj skupa bio je osvijetliti i propitati današnji značaj i čitateljsko-recepcijski potencijal književno-publicističkog djela Božene Loborec (šest knjiga objavljenih za života i dvije posthumno), nove (književne) stvarnosti koju je kreirala i prelaženje lokalnih okvira. Božena Loborec književnica je Koprivnice u pravom smislu riječi. Rođena je u Koprivnici 2. lipnja 1926., gdje je i umrla 3. siječnja 2003.  Pisala je za djecu, mlade i odrasle, a Koprivnica joj je bila stalna  inspiracija, pa i opsesija, glavno ishodište za teme i motive kajkavske i štokavske poezije, romana, pripovijedaka, eseja, satira, feljtona i publicistike. Bila je članica Društva hrvatskih književnika od 1975. godine. Nastavite čitati

Božena Loborec – Koprivnica kao inspiracija

Znanstveni kolokvij i sjećanja „Božena Loborec – Koprivnica kao inspiracija“ održava se u znak poštovanja i sjećanja na književnicu Boženu Loborec povodom 20. obljetnice njezine smrti, a koji će se održati u Galerija Mijo Kovačić u petak, 2. lipnja 2023. godine od 10.00 do 14.30 sati. Organizatori su Knjižnica i čitaonica “Fran Galović” Koprivnica i Muzej grada Koprivnice, suorganizatori Podravsko-prigorski ogranak Društva hrvatskih književnika, Ogranak Matice hrvatske u Koprivnici i Družba “Braća Hrvatskoga Zmaja” – Zmajski stol u Križevcima. Pokrovitelji su Grad Koprivnica i Društvo hrvatskih književnika.

Koprivnica je bila Boženi Loborec stalna  inspiracija, pa i opsesija, glavno ishodište za teme i motive kajkavske i štokavske poezije, romana, pripovijedaka, eseja, satira, feljtona, publicistike. Pišući za djecu, mlade i odrasle Božena Loborec književnica je Koprivnice u pravom smislu riječi. Članica Društva hrvatskih književnika bila je od 1975. godine. Cilj ovoga znanstvenog kolokvija jest propitati, zasad tek u nekim segmentima, današnji značaj književno-publicističkog djela Božene Loborec (šest knjiga objavljenih za života i dvije posthumno), nove (književne) stvarnosti koju je kreirala i prelaženje lokalnih okvira. Događanje je otvoreno za javnost. Pozivaju se svi zainteresirani da doprinesu memoriranju književnog stvaralaštva Božene Loborec tako da pripreme kraće govorenje njezinih stihova po vlastitom odabiru. Nastavite čitati