Početkom prošlog stoljeća jedan od nezaobilaznih elemenata običaja božićnog ciklusa bilo je čestitanje. U ruralnim, zemljoradničkim sredinama točno određene riječi izgovarale su se prema unaprijed utvrđenom redoslijedu, čime se nastojalo osigurati blagostanje tijekom čitave naredne godine. Pri tome su osobito važna bila nabrajanja i usporedbe s bićima iz životinjskog svijeta, u čemu je vidljiv trag pretkršćanskih vjerovanja kojima običaji božićnog ciklusa obiluju. Za razliku od seoskih, u gradskim sredinama čestitalo se na potpuno drukčiji način. Svakako jedan od zanimljivijih bio je slanje božićnih čestitki koje su tijekom prve polovice stoljeća postale vrlo popularne i na području Koprivnice. Osim jednostavnijim tekstom (poput onog „sretan i blagoslovljen Božić“) upisanim na poleđini, jasnu poruku na njima se moglo odaslati i izborom motiva. Tako se osim prikaza svete obitelji i Isusova rođenja, pojavljuju i različiti motivi takozvanih „srećonoša“, kao što su primjerice djetelina s četiri lista, dimnjačar, prase i potkova.

Pridružite nam se na kratkom predavanju i radionici izrade božićnih čestitki ove srijede, 4. prosinca 2019. godine, u Galeriji Mijo Kovačić. Uvodno predavanje i radionicu održat će i voditi etnologinja Vesna Peršić Kovač.
Ulaz na program je slobodan, a sav materijal za radionicu je osiguran.

Na tem mladom letu si zdravi, veseli ko mladi jeleni!

Tradicijski božićni napjevi dragocjen su i omiljen dio hrvatskog kulturnog identiteta već stoljećima. Prenose se uglavnom usmenom predajom, a dio njih zapisan je i u poznatim crkvenim pjesmaricama iz 17. i 18. stoljeća: Pavlinskoj pjesmarici iz 1644. godine, te tri izdanja Cithare octochorde, iz 1701., 1723. i 1757. godine. U njima se nalazi zapis jednog od najpoznatijih božićnih napjeva Narodi nam se Kralj nebeski. Osim njega, vrlo poznat i u čitavoj Hrvatskoj raširen je i napjev U to vrijeme godišta, čiji nastanak seže u daleki srednji vijek.

Ipak, najbrojniji božićni napjevi nastali su tijekom protekla dva stoljeća i vezani su uglavnom uz uže zavičajno područje. Njihova osobita vrijednost je i ta da su uglavnom ispjevani na lokalnom narječju te čuvaju riječi i izraze koji polako nestaju iz svakodnevne uporabe. Osim kao dio misnog slavlja izvodili su se i u drugim prigodama, svjetovnog i običajnog karaktera. Među posebno zanimljivim i do danas nažalost gotovo u potpunosti nestalim, u našim krajevima bili su ophodni čestitarski i zvjezdarski običaji. Njihovi sudionici, u obilasku naselja svakoj su kući svratili i otpjevali dio božićne čestitarske pjesme, zaželjevši ukućanima svako dobro, mir, zdravlje i veselje tijekom narednog mladog ljeta.

Koncertom pod nazivom Moj Božiću Svarožiću Muzej grada Koprivnice želi dio tog ozračja donijeti posjetiteljima. U toj nakani pomoći će izvođači: KUD Širine iz Novog Virja u suradnji s KUD-om Molve te KUD Prigorje Križevci koji će izvesti adventske i božićne napjeve iz svog kraja što ih u današnje vrijeme rijetko možemo čuti, poput: Zibala majka zipkicu, Moj Božiću Svarožiću i Ti Ana daj lana, a predstavit će i svečano tradicijsko ruho karakteristično za vrijeme došašća i božićno razdoblje. Koncert će se održati 6. prosinca 2019. godine u 18,00 sati u Galeriji Mijo Kovačić, a budući da tog dana sveti Nikola slavi imendan, posjetiteljima je pripremio iznenađenje. Ulaz na koncert je slobodan.

Prema kršćanskoj predaji Božić je dan kada se slavi rođenje Isusa. To je sretan događaj koji ljudima donosi radost, mir, blagostanje i svjetlost. Prethodi mu razdoblje adventa, mjeseca obilježenog pripremama za Božić, ali i brojnim blagdanima uz koje se vežu pučki običaji, a oni hladno zimsko vrijeme čine veselijim.

Radionice u Galeriji Mijo Kovačić zato su posvećene izradi božićnog nakita, ali i običajima, božićnom zelenilu i ukrasima, tradicionalnim posnim i blagdanskim jelima i slasticama. Najvažniji dio ipak će biti rekonstrukcije božićnog nakita te dijeljenje dragocjenih znanja i sjećanja na božićne običaje, okuse i mirise svojeg mjesta i doma s ciljem boljeg povezivanja s pojedincima, ali i identificiranja, čuvanja, dokumentiranja i prezentacije kulturne baštine.
Pridružite nam u četvrtak, 28.11.2019. godine od 16 sati u Galeriji Mijo Kovačić (Zrinski trg 9) i izradite s nama tradicijski nakit za bor od slame, bijelog perja i krep papira.

Radionica je otvorena za sve posjetitelje, ulaz je slobodan, a sav materijal za izradu nakita je osiguran. Vi samo trebate doći, učiti i družiti se.

S velikim nestrpljenjem dočekana je prva faza cjelovite obnove Galerije naivne umjetnosti u Hlebinama koja je započela ovog ljeta i potrajala sve do nedavno. Radovi na rekonstrukciji krovišta prvi su korak u revitalizaciji ustanove, a u što je Općina Hlebine zajedno s Ministarstvom kulture uložila nevjerojatnih 1,35 milijuna kuna. Kako se radilo o tehnički vrlo zahtjevnom zahvatu, tako su i građevinski i krovopokrivački radovi nešto produženi, a nakon kojih je izlagački prostor galerije potrebno vratiti u prikladno stanje za daljnje programske aktivnosti. To u prvom redu podrazumijeva detaljno čišćenje i osvježavanje prostora, a potom i povrat umjetnina iz muzejskih spremišta u njihovo prirodno okruženje.

Analizirajući broj posjetitelja hlebinske galerije tijekom mjeseca prosinca u posljednjih nekoliko godina, u dogovoru s Općinom Hlebine i Koprivničko-križevačkom županijom, odlučeno je kako se do kraja ove kalendarske godine hlebinska galerija neće aktualizirati za javnost, već će se raditi na pripremama za nadolazeću godinu. Istovremeno hlebinska škola ne miruje pa je tako već za 29. studenoga 2019. godine od 18 sati u sklopu izložbe „Hlebinska naiva“ u Galeriji likovnih samorastnikov u slovenskom Trebnju organizirano stručno vodstvo Helene Kušenić za tamošnje građanstvo, gdje će naivni velikani biti predstavljeni sve do 9. veljače 2020. godine. U međuvremenu će se uz svečanost obilježavanja 100. obljetnice dvorane Domoljub 28. prosinca 2019. godine u njegovu predvorju otvoriti rekreacija izložbe pet naivnih umjetnika koji su izlagali prilikom prve obnove zgrade 1954. godine (I. Generalić, I. Večenaj, M. Kovačić, D. Gaži, F. Filipović), a potom će se u Noći muzeja 31. siječnja 2020. godine u Hlebinama po prvi puta predstaviti slovenska naiva kao uzvratna izložba iz Trebnja.

U četvrtak, 21. studenog u 18,00 sati u Gradskoj knjižnici Đurđevac predstavljen je 45. broj Podravskog zbornika. Novo izdanje Zbornika predstavili su glavni urednik Robert Čimin i izvršna urednica Vesna Peršić Kovač.

Lidija Levačić Mesarov, autorica priloga pod nazivom  „Prilog povijesti djelovanja kulturno-umjetničkih društava u Novom Virju“ predstavila je bogatu povijest kulturnog djelovanja u naseljima općine Novo Virje, a u tome su joj se pridružili i članovi Kulturno-umjetničkog društva „Širine“ koji su izvedbom pučkih napjeva iz svojeg kraja na najbolji način ilustrirali svoj rad na očuvanju zavičajne kulturne baštine. Dugogodišnji suradnik Podravskog zbornika Vladimir Miholek govorio je o Pogači z oreji – podravskom tradicijskom jelu od tijesta što je i naslov opsežnog članka objavljenog u ovogodišnjem broju Zbornika, temeljenog na istraživanju ove teme provedenom u svrhu izrade prijedloga za zaštitu pogače z oreji kao nematerijalnog kulturnog dobra. Svoj doprinos predstavljanju teme dale su i članice Udruge žena grada Đurđevca koje su se uključile aktivnim sudjelovanjem u raspravi, ali i pripremom ovog tradicijskog jela kojim su počastile prisutne. Nastavite čitati →

Muzej grada Koprivnice u petak 22. studenoga 2019. godine u Galeriji Mijo Kovačić sa suradnicima organizira večer kulture sa slobodnim ulazom.

Od 18 sati publika će moći uživati u polusatnoj kazališnoj predstavi u sklopu aktualne izložbe „Domoljub 100/110 – priča o zgradi i ljudima“. Glumišna družina Virje predstavit će „Krčmaricu Maricu“, komediju čija je radnja smještena u virovsku gostionicu u kojoj je podcrtana važnost žene kao osobe i onoga što ona svojom pojavom i djelima može učiniti. Postavljena je lepeza muških likova kojima Marica postaje objekt o kojem oni razgovaraju. Spletke kojima se služe muški likovi u borbi za naklonost Marice te Maričino iskorištavanje slabosti njezinih obožavatelja ono je što ovo djelo čini komičnim, a s druge strane i sarkastičnim te zabrinjavajućim za društvo u cjelini. Ovo je suvremena pučka predstava čiji ritam je dinamičan kao što je živ komunikacijski diskurs koji predstava uspostavlja s publikom. Na Smotri kazališnih amatera Koprivničko-križevačke županije 2012. godine komedija je dobila nagradu za najbolju režiju, najbolji dramski tekst i najbolju glavnu mušku ulogu.

Povodom Tjedna Izraela od 19 sati u suorganizaciji sa Židovskom općinom Koprivnica održat će se koncert u izvedbi Zagrebački klezmer trio kojeg sačinjavaju Bruno Philipp (klarinet), Mario Igrec (gitara) i Mladen Baraković (kontrabas). Početkom 2018. godine započinje suradnja troje etabliranih glazbenika s dugogodišnjom željom zajedničkog muziciranja u  glazbenom žanru klezmera. Klezmer je pojam vezan uz aškenaske Židove u 18. stoljeću. Glazbeni se predložak temelji na liturgijskoj glazbi prerađenoj za društvena događanja, a karakterizira ga temeljno instrumentalna glazba s brojnim improvizacijama, elementima autohtone glazbe, minimalizacija udaraljki te rijetke vokalne izvedbe. Kao pravac u glazbi spominje se u 20. stoljeću i smatra se pretečom jazza. Uz klezmer, trio često obrađuje i izvodi glazbu iz tradicije tanga i glazbene vrste nastale pod utjecajem folklora s istoka.

Među 380 izlagača iz 13 zemalja Muzej grada Koprivnice bio je jedini gradski muzej koji se samostalno predstavljao sa svojim nakladništvom na 42. Međunarodnom sajmu knjiga – Interliberu održanom na Zagrebačkom velesajmu od 12. do 17. studenoga 2019. godine.

Tijekom čitavog prošlog tjedna na štandu 3 u Paviljonu 7A izmjenjivali su se muzejski djelatnici i koristili priliku da sa zainteresiranim posjetiteljima razmjene koju riječ, ustupe osnovne informacije o djelatnosti i ponudi Muzeja, ali u prvom redu predstave muzejsko nakladništvo. Ono se uz Podravski zbornik (novija i starija izdanja), oslanjalo i na Biblioteku Podravskog zbornika po čemu je koprivnički muzej uistinu poseban. Naime, u posljednjih 8 godina objavljeno je čak 19 monografskih publikacija, a među kojima su pojedina izdanja uistinu značajna u nacionalnim okvirima dok su preostala zavičajno iznimno vrijedna. U prvom redu tu su prve dvije knjige dr. sc. Zdravka Dizdara o Logoru Danica u Koprivnici 1941.-1942., potom prva monografija kustosice Helene Kušenić „Putevima Hlebinske škole“, zatim monografija Vladimira Milivojevića o povijesti Reke, zbornik sa simpozija o 100. godišnjici rođenja Ivan Generalića, „Kulturni vodič Koprivnice“, umjetničke monografije obiteljskog para Andrašić, priručnik o Ivanečkom vezu itd. Osim toga, predstavljena su monografska izdanja „Povijesni atlas Koprivnice“ i „Mihovil Pavlek Miškina“, potom 40 kataloga izložbi, te pojedini suveniri iz muzejskog dućana s motivima naivne umjetnosti i muzejske izložbe „Arbor Mundi“.

Prema riječima organizatora, ove je godine sajam posjetilo gotovo 150.000 knjigoljubaca, među kojima se zasigurno nekoliko desetaka tisuća zadržalo uz koprivnički muzejski štand, a kojima je prodano 184 publikacija. Pored toga, iskorištena je mogućnost da se na središnjoj pozornici Paviljona 6 u petak 15. studenoga 2019. godine održi javno izlaganje o muzejskom izdavaštvu. Ono je upotpunjeno nastupom Folklornog ansambla Koprivnica s neizostavnom pjesmom „Pokraj vode Drave“ vezanom uz 1975. kada je izdan prvi broj Podravskog zbornika i na televiziji premijerno prikazani Gruntovčani, čiji nas je Martin Sagner napustio prošlog tjedna. Nastavite čitati →

Dvorana Domoljub ove godine slavi stoljeće svoga postojanja i povodom te obljetnice Muzej grada Koprivnice pripremio je izložbu „Domoljub 100/110 – priča o zgradi i ljudima“. Koliko je djelovanje kulturno-umjetničkih društava oblikovalo građansku svijest stanovnika Koprivnice svjedoče arhivski dokumenti i literatura.  Početkom 20. stoljeća, u lipnju 1909. godine, Koprivnica je dobila novo kulturno-prosvjetno društvo Domoljub koje je djelovalo kontinuirano sve do Drugog svjetskog rata.
Riječ je o izložbi koja svjedoči o vrlo impresivnom i značajnom razvoju kulturnog života u Koprivnici uz poseban naglasak na gradnju same zgrade, ali i sve ključne točke njezine povijesti i napretka.

Domoljub je mnogo više od asocijacije na uređeni prostor u kojem su se tijekom godina održavale svečane priredbe, koncerti i banketi i kojeg, uostalom, ne bi ni bilo da prije 110 godina nije osnovano Hrvatsko obrtničko radničko obrazovno i pjevačko društvo Domoljub.  Nastavite čitati →

Od danas počinje Interliber – 42. Međunarodni sajam knjiga na Zagrebačkom velesajmu i traje sve do 17. studenoga 2019. godine. Muzej grada Koprivnice će se po prvi puta okušati u predstavljanju nakladništva na sajmu koji će tijekom ovog tjedna posjetiti oko 130.000 zaljubljenika u knjigu. Nalazimo se u Paviljonu 7A gdje predstavljamo 80-ak publikacija i suvenira proizašli iz nakladničke i marketinške muzejske djelatnosti proteklih nekoliko godina. Okosnica svega jest Podravski zbornik, regionalni godišnjak koji u kontinuitetu izlazi od 1975. godine na koji se od 1977. godine nadovezala Biblioteka Podravskog zbornika kao nakladnička cjelina koja je proizvela 45 knjižnih naslova različite tematike, a bit će predstavljeno i 40 kataloga recentnih izložbi. Za 15. studenoga 2019. godine u 17,30 sati predviđeno je javno predstavljanje na središnjoj pozornici u Paviljonu 6, a bit će to zasigurno dobra prilika za distribuciju nakladništva i kvalitetnu promociju Muzeja, Koprivnice i Podravine u cjelini.

U četvrtak, 14. studenog 2019. godine u Galeriji Mijo Kovačić, s početkom u 17 sati, održat će se 1. Okrugli stol o rezultatima arheoloških istraživanja na prostoru Koprivničko-križevačke županije u organizaciji Muzeja grada Koprivnice i Povijesnog društva Koprivnica, uz potporu Instituta za arheologiju.  Prilika je to da građani grada Koprivnice saznaju o najnovijim rezultatima arheoloških istraživanja koja su se odvijala tijekom ove godine. Ukupno će biti održano 6 predavanja od strane djelatnika Instituta za arheologiju i Muzeja grada Koprivnice.

Dr. sc. Tatjana Tkalčec iz Instituta za arheologiju predstaviti će rezultate lidar izmjere nalazišta Osijek Vojakovački – Mihalj i šire okolice, što je ujedno bila i prva prilika da se većina javnosti susretne s ovom nedestruktivnom arheološkom metodom koja je po prvi puta rađena na jednom lokalitetu na prostoru Koprivničko-križevačke županije. Dr. sc. Tajana Sekelj Ivančan s Instituta za arheologiji  predstaviti će rezultate arheoloških istraživanja lokaliteta Kalinovac – Hrastova greda 1 koji se istraživao u sklopu projekta TransFER, financiranog od strane Hrvatske zaklade za znanost. U sklopu predavanja kolegice Tene Karavidović, znanstvene novakinje – doktorantice s Instituta za arheologiju moći će se vidjeti rezultati eksperimentalnih arheoloških procesa vezanih uz taljenje željezne rude koji su demonstrirani na ovogodišnjem Renesansnom festivalu, vezanih također uz provedbu projekta TransFER.

Predavanja o ovogodišnjim arheološkim istraživanjima koje je vršio Muzej grada Koprivnice predstaviti će kustos Ivan Valent. Tijekom triju predavanja predstaviti će rezultati 4. sezone sustavnih istraživanja lokaliteta Đurđevac – Sošice, druge sezone istraživanja lokaliteta Koprivnički Ivanec – Log-Parag I te probnih istraživanja na položaju Međuriće VI kod Torčeca. Nastavite čitati →