Poklade i maskiranje spadaju među rijetke običaje u hrvatskoj tradicijskoj kulturi koji ne samo da nisu nestali, već posljednjih nekoliko godina u nešto izmijenjenom obliku postaju sve popularnijima. Zato vas pozivamo na predavanje 18. veljače 2020. godine u 17 sati u Galeriju Mijo Kovačić tijekom kojeg ćete naučiti više o maskama i maskiranju, a program će završiti radionicom.

Početak pokladnih običaja određuje se prema crkvenom kalendaru. Pokladni utorak, kao vrhunac maskiranja prethodi Čistoj srijedi ili Pepelnici kojom počinje korizmeni post i koja spada među pomične svetkovine što se vežu uz blagdan Uskrsa. Jedna od osnovnih funkcija maske je izazivanje smijeha ili zastrašivanje, no u prošlosti je često imala i ulogu zaštite od nekih viših sila. Najraširenije maske u hrvatskoj tradicijskoj kulturi bile su zoomorfne: maska konja, krave, koze, medvjeda, magarca, ali i neki ljudski likovi koji se pojavljuju gotovo u svim krajevima poput maske „baba i djed“, odnosno „baba nosi djeda“. Za područje Podravine osobito je karakteristično bilo maskiranje preoblačenjem muškaraca u žene i obrnuto te oblačenje odjeće s obrnute strane uz obvezno skrivanje lica. Vrlo je popularna bila i maska kojom se lice prikazivalo na zatiljku osobe koja je nosi dok se ono pravo prekrivalo maramom. Maske su izrađivane kod kuće uz korištenje materijala dostupnih u svakom domaćinstvu i prekrajanje starih odjevnih predmeta. Prema naravi navedenih maski može se zaključiti kako je osnovna težnja sudionika ovog običaja bila prikriti vlastiti identitet, ali i zavarati zle sile. Oblik u kojem se najčešće ovaj običaj izvodio bilo je formiranje maskiranih grupa koje obilaze mjesto izbjegavajući susret s drugim skupinama. Običaj maskiranih povorki i spaljivanje lutke na središnjem gradskom trgu novijeg je podrijetla i nastao je kao aktivnost organizirana u okviru lokalne zajednice, a ne spontano.

Sudionike radionice ćemo putem kraćeg predavanja (uz prikaz originalnih fotografija maškara u Podravini) upoznati sa značenjem i načinima maskiranja, zatim ćemo prema tradicijskom obrascu osmislili i izradili vlastitu masku. Ulaz na program je slobodan, a predavačica i voditeljica radionice je Vesna Peršić Kovač. Nastavite čitati →

U Muzej grada Koprivnice pristigla su 43 srebrna i brončana predmeta koji su se nalazili na konzervatorsko-restauratorskim radovima u Gradskom muzeju Sisak. Radi se o nekoliko srebrnih naušnica (S-karičica), srebrnom prstenu iz razdoblja kasnog 11. do 13. stoljeća, tridesetak srebrnih i brončanih komada novca iz razdoblja od 13. do 15. stoljeća te drugi sitni brončani predmeti pronađeni tijekom sustavnih arheoloških istraživanja lokaliteta Đurđevac – Sošice 2019. godine. Kako bi razumjeli zašto je potrebno provoditi ove postupke, koji ponekad iziskuju najveću količinu financijskih sredstava prilikom arheoloških istraživanja, prezentiran je dio restauriranih predmeta prije i poslije provedenih radova, kada ih je moguće posjetiteljima prezentirati putem izložbe. Preostalih 103 predmeta pronađena prilikom prošlogodišnjih istraživanja na istom lokalitetu uskoro će se uputiti na konzervatorsko-restauratorske zahvate čiji se završetak očekuje krajem godine. Zahvaljujemo kolegi Nevenu Peki, restauratoru Gradskog muzeja Sisak, na izvrsno obavljenim zahvatima i veselimo se budućoj suradnji. Nastavite čitati →

U sklopu projekta „Umjetnost u zajednici: redefiniranje nasljeđa grupe ‘Zemlja’“ vizualni umjetnici Luka Hrgović i Duje Medić u suradnji sa studenticama Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu Martinom Molnar i Mare Nole te djelatnicima Muzeja grada Koprivnice u petak (14. veljače) vodit će edukativne radionice za djecu iz srednje i osnovne škole u Koprivnici i Hlebinama.

Projekt „Umjetnost u zajednici: redefiniranje nasljeđa grupe ‘Zemlja’“ zasniva se na razmjeni iskustava, reciprocitetnoj suradnji umjetnika i radu unutar lokalne zajednice te istraživačkom radu studenata (etnografija i terenski poligon). Projekt pod vodstvom Maje Flajsig i Josipa Zankija preispituje jednu od najznačajnijih točaka hrvatske povijesti umjetnosti, a to je nasljeđe grupe Zemlja i Krste Hegedušića u kontekstu suvremene umjetničke prakse. Odvija se u suradnji s Odsjekom za etnologiju i kulturnu antropologiju, Akademijom likovnih umjetnosti i Hrvatskim društvom likovnih umjetnika, a uz podršku Muzeja grada Koprivnice. Cilj projekta je kreirati skicu za ogledne razvoj hrvatske suvremene umjetnosti u nacionalnom i međunarodnom kontekstu, koji bi izbjegli samo-izolaciju nacionalnog okvira, ali i formatiranje u okvire posttranzicije, politike sjećanja i divljeg tla. Sastavni dio projekta čine radionice i zajednički participativni projekti studenata, umjetnika i lokalnog stanovništva. Organizator projekta je Hrvatsko društvo likovnih umjetnika u suradnji s Akademijom likovnih umjetnosti i Filozofskim fakultetom  Sveučilišta u Zagrebu. Projekt podržava Europska komisija, Ministarstvo kulture, Grad Zadar i Turist Hotel.

U okviru projekta od 12. do 16. veljače 2020. započinje istraživački dio projekta. Studenti/ice Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu: Jelena Bogdanić, Klara Burić i Dorian Pacak kreirat će zajedničke participativne radove s lokalnim naivnim umjetnicima u Hlebinama i Koprivnici pod vodstvom mentora Sebastijana Dračića. Njihov rad istraživački će popratiti studenti/ice etnologije i kulturnu antropologiju Filozofskog Fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Lea Biličić, Josip Čekolj i Damjan Roce pod vodstvom mentorice Nevene Škrbić Alempijević. Nastavite čitati →

U razdoblju od 22. listopada 2019. do 9. veljače 2020. godine posjetitelji Arheološkog muzeja u Zagrebu mogli su posjetiti izložbeni ciklus Avari i Slaveni koji se sastojao od dva djela: Avari i Slaveni sjeverno od Dunava te Avari i Slaveni južno od Drave, autorica Anite Dugonjić (Arheološki muzej u Zagrebu) i Anite Rapan Papeša (Gradski muzej Vinkovci).

U sklopu projekta u Vinkovcima je 6. i 7. veljače 2020. godine organiziran međunarodni znanstveni skup pod nazivom Dvije strane pojasnog jezičca. Avari na sjeveru i jugu kaganata, na kojem je sudjelovao i djelatnik Muzej grada Koprivnice, Ivan Valent, koji je, u suradnji s dr. sc. Tajanom Sekelj Ivančan iz Instituta za arheologiju, predstavio rad pod nazivom Similarities and Differences between 7th and 8th Century Pottery on the Example of the Archaeological Sites in the Vicinity of Hlebine. Rad se temeljio na usporedbi keramičkog materijala s lokaliteta Velike Hlebine i Dedanovice, a prezentiran je u sklopu rezultata projekta TransFER, Proizvodnja željeza uz rijeku Dravu u antici i srednjem vijeku: stvaranje i transfer znanja, tehnologija i roba, financiranog od strane Hrvatske zaklade za znanost. Budući da se radilo o prvom znanstvenom skupu koji je organiziran u Republici Hrvatskoj čiji su rezultati istraživanja bili usmjereni na istraživanje avaro-slavenskog razdoblja na prostoru Karpatske kotline, ali i šire, na skupu je sudjelovalo gotovo 40 znanstvenika iz Hrvatske, Austrije, Mađarske, Srbije, Rumunjske, Slovačke, Češke i Njemačke s predavanjima. Uz sudionike, skup su posjetili i brojni kolege iz različitih ustanova iz Hrvatske kako bi čuli predavanja i sudjelovali u raspravama.

Nakon završetka skupa, u subotu 9. veljače 2020. godine, u Arheološkom muzeju u Zagrebu održano je svečano zatvaranje izložbenog ciklusa Avari i Slaveni koji seli upravo u Koprivnicu. Koristi se prilika preliminarne najave gostovanja ove iznimno značajne izložbe kakva do sada još nije postavljena u Republici Hrvatskoj, a koju će posjetitelji moći razgledati u Galeriji Koprivnica u razdoblju od 28. veljače do 19. travnja 2020. godine.

U četvrtak, 6. veljače 2020. godine s početkom u 19 sati u Muzeju likovnih umjetnosti otvorena je izložba Drava Art Biennale 2019. (DAB ’19.). Drava Art Biennale (DAB) projekt je Muzeja grada Koprivnice nastavlja se baviti širokim spektrom tema od zaštite okoliša, ekosustava do vode kao političke kategorije nastojeći poticati interdisciplinarnost  kroz suradnju umjetnika, kustosa, aktivista, znanstvenika i drugih stručnjaka te lokalne zajednice. Izložba je finalni produkt cjelogodišnjih aktivnosti koje počinju raspisivanjem Javnog poziva za umjetnike početkom godine. Žiri u 2019. činile su kustosice koprivničkog muzeja Helena Kušenić i Maša Zamljačanec, a poveznice se šire i nastavljaju i u području nezavisne kulturne scene – već uhodanom suradnjom s kustosicom Galerije Miroslav Kraljević Anom Kovačić iz Zagreba te novo-starom suradnjom s kustosicom Ateliera Koprivnica Tanjom Špoljar. Uspješna međumuzejska suradnja kroz partnerstvo s Muzejom likovnih umjetnosti u Osijeku nastavila se i u 2019. godini –žiriranjem kustosice Valentine Radoš, ali i ovim gostovanjem izložbe u prostorima osječkog muzeja u 2020. godini. Izložba koja se bavi (su)odnosom vode i industrije, odnosno sagledavanjem posljedica industrijske proizvodnje na problematiku vodnih resursa. Od prijavljenih autora stručni žiri odabrao je 15 autora: Andro Banovac, Gildo Bavčević, Sunčana Brkulj, Marijan Crtalić, Mario Čaušić, Iva Džaja, Marina Đira, Josip Ivančić, Bojan Koštić, Bojan Krištofić, Ivana Kutuzović, Matej Nišević, Mario Romoda, Elena Štrok, Ivan Tudek. Na komentiranje zadane teme autori se odlučuju iz različitih perspektiva i kroz različite medije – od slika, skulptura, grafika, fotografija i video radova do instalacija i performansa. Nastavite čitati →

Na temelju članka 26., stavka 7. Zakona o muzejima („Narodne novine“ broj 61/18., 98/19) – u daljnjem tekstu: „Zakon“, članka 41. Zakona o ustanovama („Narodne novine“ broj 76/93., 29/97., 47/99., 35/08., 127/19.), članka 35., stavka 2. Statuta Muzeja grada Koprivnice (URBROJ: 477/2018, od 30. listopada 2018.) i članka 1. Odluke o raspisivanju javnog natječaja za izbor i imenovanje ravnatelja Muzeja grada Koprivnice – u daljnjem tekstu: „Muzej“, (URBROJ: 61/2020) Upravno vijeće Muzeja 4. veljače 2020. godine na 41. sjednici raspisuje

JAVNI NATJEČAJ
za izbor i imenovanje ravnatelja Muzeja grada Koprivnice

Za ravnatelja Muzeja mogu se natjecati kandidati koji ispunjavaju opće uvjete propisane člankom 26., stavkom 11. Zakona, a na temelju predloženoga četverogodišnjeg programa rada i to kako slijedi:
– završen diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij,
– najmanje pet godina rada u muzeju ili najmanje deset godina rada u kulturi, znanosti ili obrazovanju,
– stručne, radne i organizacijske sposobnosti. Nastavite čitati →

Hrvatski povijesni muzej u suradnji s Hrvatskim državnim arhivom priredio je izložbu „AKO TEBE ZABORAVIM … Holokaust u Hrvatskoj 1941. – 1945. / zadnje odredište Auschwitz“ u srijedu, 5. veljače 2020. godine u Francuskom paviljonu u Zagrebu i to na inicijativu Ministarstva kulture i u partnerstvu sa Studentskim centrom Zagreb. Izložba se tematski odnosi na stradanja Židova iz Hrvatske za vrijeme Drugoga svjetskog rata s posebnim naglaskom na sudbine Židova deportiranih u Koncentracijski logor Auschwitz-Birkenau u Poljskoj. Otvorena je u Francuskom paviljonu, autentičnom mjestu stradanja Židova iz Zagreba i drugih mjesta Hrvatske ispred kojega su bili sabirani i deportirani željezničkim vagonima u koncentracijske logore. U okviru četiri tematske cjeline, prikazane su pojedinačne sudbine stradalnika, posebice Židova. Organizatori i izvršitelji zločina predstavljeni su unutar pojedinih tematskih cjelina s obzirom na kontekst, njihovu ulogu u datom vremenu i prostoru.

Izložbu je otvorio predsjednik Vlade RH Andrej Plenković, a na otvorenju su govorili Oleg Mandić (preživjeli dječak koji je zatvorio vrata Auschwitza) i Matea Brstilo Rešetar (ravnateljica Hrvatskog povijesnog muzeja). Za spomenutu izložbu Muzej grada Koprivnice ustupio je nekoliko predmeta iz Zbirke Judaica te dvadesetak tiskovina i fotografija, a svečanom otvorenju su prisustvovali ravnatelj Robert Čimin i kustosi Draženka Jalšić Ernečić i Dražen Ernečić. Izložba u Zagrebu ostaje otvorena do 21. travnja 2020. godine, a već krajem istog mjeseca predstavit će se u koprivničkoj Sinagogi.

Nastavite čitati →

Drava Art Biennale (DAB) kao projekt Muzeja grada Koprivnice nastavlja se baviti širokim spektrom tema od zaštite okoliša, ekosustava do vode kao političke kategorije nastojeći poticati interdisciplinarnost  kroz suradnju umjetnika, kustosa, aktivista, znanstvenika i drugih stručnjaka te lokalne zajednice. Izložba je finalni produkt cjelogodišnjih aktivnosti koje počinju raspisivanjem Javnog poziva za umjetnike početkom godine. Žiri u 2019. godini činile su kustosice koprivničkog muzeja Helena Kušenić i Maša Zamljačanec, a poveznice se šire i nastavljaju i u području nezavisne kulturne scene – već uhodanom suradnjom s kustosicom Galerije Miroslav Kraljević Anom Kovačić iz Zagreba te novo-starom suradnjom s kustosicom Ateliera Koprivnica Tanjom Špoljar. Ovogodišnje vizualno oblikovanje u skladu s tematikom potpisuje etablirani dizajner Igor Kuduz. Uspješna međumuzejska suradnja kroz partnerstvo s Muzejom likovnih umjetnosti u Osijeku nastavila se i u 2019. godini – žiriranjem kustosice Valentine Radoš, ali i predstojećim gostovanjem izložbe u prostorima osječkog muzeja ove godine.

Izložba DAB ’19. otvorit će se u Muzeju likovnih umjetnosti u Osijeku ovog četvrtka (6. 2.) s početkom u 19 sati. Podsjetimo, tema Javnog poziva u 2019. godini doticala se (su)odnosa vode i industrije, odnosno sagledavanja posljedica industrijske proizvodnje na problematiku vodnih resursa. Od prijavljenih autora stručni žiri odabrao je 15 autora koji su krajem 2019. predstavljeni izložbom u Galeriji Koprivnica. Odabrano autori su: Andro Banovac, Gildo Bavčević, Sunčana Brkulj, Marijan Crtalić, Mario Čaušić, Iva Džaja, Marina Đira, Josip Ivančić, Bojan Koštić, Bojan Krištofić, Ivana Kutuzović, Matej Nišević, Mario Romoda, Elena Štrok, Ivan Tudek. Na komentiranje zadane teme autori se odlučuju iz različitih perspektiva i kroz različite medije – od slika, skulptura, grafika, fotografija i video radova do instalacija i performansa. Autori se referiraju na sadašnje stanje (propalih) industrijskih magnata i njihovog nasljeđa u prirodnom ambijentu (Bavčević, Crtalić, Džaja); zamišljaju moguće buduće posljedice, scenarije (Kutuzović, Đira, Čaušić, Banovac, Romoda) i razvitak novih vrsta uz bogaćenje bioraznolikosti (Nišević); upozoravaju na (pretjeranu) eksploataciju prirodnih resursa (Tudek), uz introspektivni pogled na intimističku vezu vode i čovjeka (Brkulj, Štrok, Krištofić) koja može dovesti do međusobnog izlječenja (Koštić) ili opetovanog iskorištavanja i manipulacije (Ivančić).

Ako vas put nanese put Slavonije, izložbu u osječkom muzeju razgledajte do 1. ožujka 2020. godine.

Poznati ansambl Lado nedavno je proslavio 70 godina djelovanja uz izložbu fotografija koje predstavljaju tradicijske plesove i odjeću iz cijele Hrvatske te krajolik u kojem je pojedini tradicijski fenomen nastao. Ove su fotografije vrijedan dokument o Ladu i njegovim izvedbama, a uz video prikaze na ekranima pokazuju njihov repertoar, izvođače, narodne nošnje i koreografije. Izložba se može do 23. veljače 2020. godine posjetiti uz stručno vodstvo u Galeriji Koprivnica. Uz razgled izložbe možete uživati u svilenom labirintu s velikim prikazima odjeće i koreografija i sudjelovati u radionici „Podravska nošnja“ u kojoj ćete naučiti što je podsuknjenka, a što poculica i saznati razliku između robače i fertuna. Program je besplatan, namijenjen je grupama posjetitelja svih uzrasta, a vode ga Vesna Peršić Kovač i Maša Zamljačanec. Svoj termin dogovorite već danas pozivom na 099 733 6025 ili nam pišite na adresu elektronske pošte masa@muzej-koprivnica.hr.

Muzej grada Koprivnice u suradnji s Podravkom i Galerijom Hrvatskog dizajnerskog društva petnaestu po redu Noć muzeja koja je obilježavala velike muzejske obljetnice jednu od važnih koprivničkih obljetnica, izložbom o 60 godina povijesti ambalaže i grafičkog dizajna Vegete obilježio je u Zagrebu. Bilo je stvarno posebno!

Noć muzeja 2020. u Galeriji Hrvatskog dizajnerskog društva u Zagrebu ‘Vegeta 60 – Paketić povijesti’ izložba je kojom je ispričana priča o najpoznatijem hrvatskom začinu i robnoj marki koja je na određeni način obilježila agencijski dizajn i dizajn ambalaže u drugoj polovici 20. stoljeća, pa sve do danas. Istraživanjem su otkrivena neka od najvažnijih imena agencijskog dizajna u Hrvatskoj, od Ozehe i Apela pa do suvremenih, internacionalno priznatih reklamnih agencija. Radi se izložbi originalne ambalaže iz Zbirke grafičkog i produkt dizajna Muzeja grada Koprivnice, Muzeja prehrane Podravka i same Podravke. Izložba je pozitivni primjer suradnje proizvodnog, agencijskog i muzejskog sektora te Hrvatskog dizajnerskog društva, u kojem se zajedničkim snagama i interdisciplinarnim pristupom obilježava šezdeset godina postojanja Vegete. Nastavite čitati →