Podravski i međimurski tibeti sele u Zagreb

Nakon predstavljanja u Čakovcu, Koprivnici i Ludbregu od kraja prošle do sredine ove godine dana 6. srpnja 2022. godine u 19 sati izložba „Tibeti u Međimurju i Podravini“ otvorit će se u Tehničkom muzeju Nikola Tesla u Zagrebu povodom 56. Međunarodne smotre folklora i to u organizaciji KUC Travno. Na izložbi se predstavlja građa Muzeja Međimurja Čakovec, Muzeja grada Koprivnice, Muzeja grada Ludbrega te privatnih zbirki. Izložbu prate grafičke mape s tekstom koji potpisuju Janja Kovač (MMČ), Marija Mesarić (MGK) i Venija Bobnjarić-Vučković (nezavisna istraživačica).

Podsjetimo, tibeti su marame (u koprivničkoj Podravini često zvana i „ropci“ ili „tibetni ropci“.) velikih dimenzija kvadratnog oblika koja se presavija po dijagonali u trokut, prebacuje preko ramena tako da vrh trokuta pada na leđa, dok se dulji krajevi preklapaju na prsima i vežu u čvor na leđima. U nekim mjestima koprivničke Podravine tibeti su se razrezivali po dijagonali što im daje oblik jednakokračnog trokuta. Pozornost privlače položajem na gornjem dijelu trupa, a ističu se svojom veličinom, jednobojnom podlogom jarke boje i raskošnim cvjetnim uzorkom te bogatim resama. Izrađeni su od kupovnoga materijala (vune ili kašmira) na koji su se naknadno stavljale rese, obično u istoj boji kao i platno. Tibet predstavlja element građanskog načina odijevanja koji je prihvaćen u ruralnim predjelima Međimurja i Podravine u 19. stoljeću. Smatran je skupocjenim predmetom pa se čak i bogatstvo obitelji procjenjivalo po tome koliko je žena posjedovala tibeta. Stoga tibet možemo smatrati odjevnim predmetom iste simbolike kao najcjenjeniji nakit. Kroz vrijeme se promijenila svrha korištenja tibeta. Polovicom 19. stoljeća postojala su pravila nošenja podudarna sa društvenim statusom, dok su danas dio ženske nošnje na cijelom području Međimurja te dijelovima koprivničke i ludbreške Podravine.

Bookmark the permalink.

Comments are closed.