Pismo dr. Dražena Grmeka

Naziv zbirke: Zbirka Leandera Brozovića I.
Naziv: pismo, književni naziv
Tehnika: rukopis
Materijal izrade: papir
Država nastanka: Narodna Republika Hrvatska
Nalazište: Koprivnica
Vrijeme nastanka: 15.4.1952.
Visina (mm): 210
Širina (mm): 150
Inventarna oznaka: MGK 9777

Opis predmeta: Dosadašnja prezentacija u više nastavaka posvećenih 75. obljetnici Muzeja grada Koprivnice u e-izložbi Predmet tjedna i korespodencije dr. Leandera Brozovića, osnivača Muzeja, s eminentnim imenima hrvatske i podravske kulture i znanosti sredinom prošlog stoljeća pokazala je pravu riznicu interesa i društvenog, građanskog miljea u kojoj se u to i takvo vrijeme narodne demokracije kretao i inspirirao u svojim javnim djelovanjima. Podsjetimo do sada smo predstavili korespodenciju dr. Brozovića s Antunom Bauerom, Leljom Dobronić, Ivom Kerdićem, Boženom Loborec i Franjom Gažijem. Donosimo pismo koje mu je 15. travnja 1952. godine iz Zadra uputio dr. Dražen Grmek, utemeljitelj hrvatske povijesti medicine, u kojem mu daje savjete za prijavu predsjedniku Međunarodnog odbora povjesničara veterinarske i humane medicine u Belgiji prof. A. Sonderworstu i odlazak na Međunarodni kongres u Nicu u Francuskoj. U to vrijeme, točnije od akademske godine 1950./51. do 1955./56., dr. Brozović bio je honorarni prof. na katedri Povijesti veterinarske medicine Veterinarskog fakulteta u Zagrebu te je u tom svojstvu i podnio molbu za sudjelovanje na rečenom kongresu. Nije nam poznato je li dr. Brozović sudjelovao na tom kongresu, ali znamo da je sudjelovao referatom na Međunarodnom kongresu za povijest medicine u Rimu 1954. godine. Pismo je pisano na hrvatskom i francuskom jeziku, na dvije stranice i lijepo sačuvano u pripadajućoj kuverti.

Interpretacija: Mirko Dražen Grmek (Krapina, 1924. – Pariz, 2000.) bio je hrvatski povjesničar medicinskih znanosti. U Zagrebu je završio studij medicine 1951. i doktorirao 1958. godine iz povijesti medicine u Zagrebu 1958., a potom iz filozofije u Parizu 1971. Od 1952. do 1963. radio je u Zagrebu u JAZU, gdje je 1953. osnovao Odsjek za povijest medicine na Institutu za medicinska istraživanja, a 1960. Institut za povijest prirodnih, matematičkih i medicinskih znanosti i od te godine bio je sveučilišni profesor. Preselio se u Pariz gdje je djelovao je u francuskom Nacionalnom centru za znanstvena istraživanja (1963. – 1973.), a zatim bio voditelj studija za povijest znanosti i sveučilišni profesor na Sorbonnei (1973. – 1989.). Bio je dopisni član HAZU, laureat triju francuskih akademija, predsjednik Međunarodne akademije za povijest znanosti, gl. urednik Liječničkoga vjesnika i Medicinske enciklopedije Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža. Bio je duhovni vođa hrvatskog iseljeništva u Francuskoj te je u vrijeme Domovinskog rata u Hrvatskoj utjecao na francusko javno mnijenje u prilog promjeni negativnog odnosa prema Hrvatskoj. Godine 1993. dokumentarno je u knjizi Etničko čišćenje (Pariz – Zagreb) objasnio program ostvarenja Velike Srbije zajedno sa suradnicima M. Gjidarom i N. Šimcem.

Comments are closed.