Pećnjak

Naslov: pećnjak
Materijal / tehnika: keramika, glaziranje / kalup
Mjere: v. 68 mm, š. 62 mm
Nalazište: Kloštar Podravski – Gorbonok
Oblik nabave: slučajni terenski nalaz, fra Ivan Široki (2005.)
Izrada: Mađarska (?)
Datacija: 2. pol. 16. – 17. stoljeće
Zbirka: Zbirka srednjeg vijeka
Inventarna oznaka: neinv.

Opis: Manji ulomak ploče reljefnog pećnjaka veće samostojeće kaljeve peći. Izrađen je od keramike srednje pročišćene fakture, a koja je pečena na visokoj temperaturi. S unutrašnje strane i u presjeku je zagasito crvene boje, dok je vanjska površina nešto svijetlije boje, a preko koje se nalazi tanki sloj olovne glazure zelene boje. Ulomak sadrži duboki reljefni prikaz glave muškog lika gledanog sprijeda (en face), a bio je dio većeg prikaza na četvrtastoj ploči.

Interpretacija: Prilikom arheoloških iskopavanja kasnosrednjovjekovnih utvrda vrlo čest nalaz su ulomci pećnjaka, odnosno dijelovi kaljevih peći kojima su se određene prostorije zagrijavale. U srednjoj i zapadnoj Europi takav način grijanja poznat je od 13. stoljeća, no kod nas je zabilježen tek početkom 15. stoljeća. U početku su reljefne ploče neglazirane i pojednostavljeno ukrašene, a kasnije poprimaju plohu umjetničkog izričaja i postaju statusni simbol vlasnika. S vremenom motivi i oblici postaju sve raznolikiji, a počinje se i glazirati kako bi površina dobila visoki sjaj i pojačala dojam luksuznosti. Od 17. stoljeća glazira se i višebojno, a posebno su nam zanimljivi primjerci peći i pećnjaka iz Velikog Tabora.

Prije desetak godina na poljoprivrednim površinama oko utvrde Gorbonok (Pridvorje) u Kloštru Podravskom fra Ivan Široki, župnik iz Kloštra Podravskog, među mnoštvom površinskih keramičkih nalaza pronašao je ovaj ulomak pećnjaka te ga sačuvao i kasnije poklonio Muzeju grada Koprivnice. Arheološka istraživanja utvrde provodila su se u razdoblju od 2014. do 2016. godine te su prilikom toga dokumentirane neke specifičnosti u prilagodbi njene arhitekture pojavom Osmanlija. Istražena je velika opekom zidana kula te dio drveno-zemljane kompozicije bedemskog plašta kakav se rijetko viđa. Pored toga, prilikom iskopavanja pronađeno je mnoštvo kamenih kuglastih projektila koji su neposredno ukazivali na opsadu utvrde zbog koje je i podignut takav sustav obrane. Povijest nam govori kako je utvrda osvojena nakon Virovitice (1552.?), a ovaj ulomak pećnjaka s prikazom glave Osmanlije dade naslutiti kako se to uistinu i dogodilo te da su Osmanlije neko vrijeme u njoj proboravili. Muški lik na pećnjaku ima tipični turban, brkove i plašt Osmanlijskog „bega“, a ne treba ispustiti kako je jedan sličan prikaz na pećnjaku pronađen i na prostoru virovitičke nizinske utvrde. Za Viroviticu nam povijesni izvori potvrđuju da su Osmanlije u njoj provele čak 132 godine (1552-1684) za koje su vrijeme sigurno ostavili materijalne tragove poput ovog, a kako su nam kod utvrde Gorbonok povijesni izvori dosta šturi ovaj predmet daje pravo zaključiti kako im je upravo ona bila idealno polazište prema osvajanju zapada i to redom: đurđevački Stari grad (9,2 km), virovski Prodavić (15,8 km), koprivnička tvrđava (31,4 km)…

Comments are closed.