Ivan Belostenec – Gazophylatium seu Latino-Iliricum onomatum aerarium

Vrsta građe: knjiga
Autor: BELOSTENEC, Ivan
Naslov djela: Gazophylatium seu Latino-Iliricum onomatum aerarium, selectioribus
synonimis, phraseologiis, verborum constructionibus … .
Impresum: Zagrabiae, typis Joannis Baptistae Weitz, incluti Regni Croatiae
Typographi, M.DCC.XL.
Materijalni opis: 1288, 650 str. . ilustr. ; 8⁰ (23 cm)
Tehnike /materijali: Tiskovina ; kožni uvez, papir
Lokacija: Zatvoreno spremište

Među najznačajnija djela hrvatske leksikologije ubraja se i dvojezični rječnik Gazofilacij pavlina Ivana Belostenaca. Za naziv svojega rječnika uzeo je perzijsko-grčku složenicu Gazophilatium i prevodi je u rječniku kao kinčena komora i zlatosranišče. Prvi dio rječnika je latinsko-hrvatski (Gazophilatium seu Latino-Illyricorum onomatum aerarium). Drugi dio rječnika ima naslov
Gazofilacij hrvatsko-latinski (Gazophylacium Illyrico-Latinum). Osim po bogatstvu riječi (oko 40.000 riječi na približno 2.000 stranica) značenje mu proizlazi iz činjenice da je to rječnik trodijalekatske osnovice (kajkavsko-čakavsko-štokavske) s namjerom da poda jedinstveni književni jezik na temelju unio dialektorum. Ovo enciklopedijsko djelo naše književne baštine imalo je snažan utjecaj na pisce 18. stoljeća kao i na jezične nazore ilirskog pokreta. Rječnik je objavljen 1740. godine u Zagrebu, dakle tek šezdeset i pet godina nakon smrti Ivana Belostenca, a dovršili su ga i za tisak priredili pavlini Jerolim Orlović i Andrija Mužar. Rječnik je do sada imao i dva reprinta, prvi 1972. godine u izdanju Libera i Mladosti u Zagrebu te drugi 1998. u izdanju Staroga Grada, Zagreb.

Belostenec, Ivan (Varaždin?, 1593. ili 1594. – Lepoglava, 10. veljače 1675.) hrvatski redovnik pavlin, propovjednik, kajkavski pisac i poznati leksikograf. Godine 1616. stupio je u pavlinski red. Filozofiju je studirao u Beču, bogoslovlje u Rimu. Prior pavlinskih samostana u Lepoglavi, Sveticama kod Ozlja i Svetoj Jeleni kod Čakovca, vizitator u Istri, provincijal pavlinske provincije. Od 1663. do smrti boravi u pavlinskom samostanu u Lepoglavi. Putujući hrvatskim područjem sakupljao je i proučavao jezično blago, učinak čega je i predstavljeno leksičko djelo. Pisao je pjesme i propovijedi.

Comments are closed.