Zbirka arhitekture Muzeja grada Koprivnice broji nešto više od 1300 predmeta. Osim nekoliko donacija i otkupa od autora, građana i institucija, većina predmeta u Zbirci u muzejski je fundus ušla kao dar koprivničke graditeljske obitelji Reš sredinom 20. stoljeća. Zbirku velikim dijelom čine projekti koprivničkih graditelja i arhitekata koji su radili u Koprivnici krajem 19. i početkom 20. stoljeća, a vezani su za središte grada, ali okolicu, a tu su i nacrti pojedinih kapela na gradskom groblju Pri svetom Duhu, Židovskom groblju, gradskom groblju u Ludbregu… Među značajnijim su projektima oni za sinagogu u Svilarskoj ulici, Galeriju Koprivnica, Knjižnicu i čitaonicu Fran Galović, Muzej grada Koprivnice i druge zgrade na koprivničkim trgovima. Dio arhitektonskih, građevinskih i palirskih nacrta je u vrlo lošem stanju te je prošle godine izrađen plan za njihovu primarnu zaštitu i cjelovite konzervatorsko restauratorske radove. Ranije su provedeni restauratorski radovi na grupi natječajnih nacrta za izgradnju sinagoge u Koprivnici, a ove godine restaurirani su nacrti Josipa Reša za Ciglanu Toplak-Majer u Koprivnici, dva projekta za kuću Antuna Toplaka na Zrinskom trgu u Koprivnici (nekad Hotel Zrinjski) te nacrt za prigradnju dvorane u dvorištu iste zgrade, nacrt pročelja zgrade za Đuru Vaića čiji je autor Gjuro Carnelutti i nacrt autora Josipa Reša za kuću Jakoba Hochtadtera na Jelačićevom trgu u Koprivnici. Nacrti su izrađeni na paus papiru ili na debelom papiru, a tekst i sam nacrt rađen je crnim tušem. Dio nacrta je koloriran, a na svima je provedeno suho čišćenje gumicama raznih tvrdoća, skalpelom te otprašivanje mekom četkom, a nakon toga restauracija japanskim papirom, ljepilom, metil celulozom i klucelom G otopljenom u 96% alkoholu. Nacrti su ravnani pod utezima i u preši, a svaki je zasebno pohranjen u Melinex te je izrađena njegova foto i pisana dokumentacija. Nacrt Ciglane rađen je na impregniranom tekstilu za koji se pretpostavljalo da je svila, ali se analizom na Tekstilno-tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu utvrdilo da je riječ o pamuku te će se daljnjim analizama utvrditi njegova starost i podrijetlo.
Dio nacrta iz iste zbirke ove je godine digitaliziran, a taj će se proces nastaviti i u idućim godinama, počevši s 2021. godinom kad je planirana digitalizacija 350 nacrta građevina u užem centru Koprivnice. Ti će digitalizirani predmeti kulturne baštine biti javno dostupni preko platforme Digitalna baština Muzeja grada gdje će se nacrti moći preuzeti kako bi se koristili u stručnim i znanstvenim objavama, ali i za osobno istraživanje. Građevinski projekti starih koprivničkih zgrada bit će predstavljeni i u aplikaciji za pametne telefona gdje će biti upotpunjeni fotografijama, pisanim dokumentima, kazivanjima i ostalim sadržajima koji su sačuvani o pojedinoj zgradi. Ovakva bi digitalna platforma za prenošenje edukativnog sadržaja bila još jedan korak prema publici koja nema mogućnost dolaska u kulturnu ustanovi i istraživanja iz analognih predmeta. Cijeli program napravljen je u suradnji s MK knjigovežnicom i kartonažom, poduzećem ArhivPRO i uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Koprivničko-križevačke županije i Grada Koprivnice.
