U četvrtak, 29. lipnja 2023. godine u 19 sati u Galeriji skulptura Ivan Sabolić u Peterancu otvara se izložba privatne zbirke slika, skulptura i predmeta primijenjene umjetnosti koja je u muzej došla kao autorova ostavština 1986. godine. Predmeti zbirke Ivana Sabolića kao muzejski predmeti zbroj su svoje fizičke stvarnosti i stanja, ali i čitavog niza podataka sadržanih u odnosu na kontekst prostora, vremena i razloga sabiranja. Muzealnost predmeta iz Sabolićeve ostavštine, osobina koju je Ivo Maroević nazvao osobina predmeta da u jednoj realnosti bude dokument neke druge realnosti, odnosno dokument realnog svijeta. Očuvanost cjeline posjeduje nematerijalnu vrijednost i vrijednost memorije sadržane u pojmu kulturne baštine, dok sami predmeti odražavaju estetske, društvene, političke i etičke sustave vrijednosti Ivana Sabolića. Koristimo li se komparativnom analizom, analogijom i asocijacijom, Saboliću su, čini se, materijal, oblik i umijeće izrade bili važniji od determinacije, vremenskog razdoblja i provenijencije. U tom kontekstu posebno je zanimljiva sklonost prikupljanja predmeta kulturne baštine čija jednostavnost i napeta forma posjeduju nešto od kiparskog sažimanja i čistoće znaka prisutne u skulpturi Ivana Sabolića.
Zbirka Ivana Sabolića sastoji se od umjetnina i predmeta primijenjene, sakralne i izvanevropske umjetnosti, arheološke i tradicijske keramike te drvenog i metalnog posuđa koje je u Sabolićevo vrijeme dio interijera u zagrebačkom stanu na adresi Voćarsko naselje 102. Osim slika i skulptura, keramike i uporabnih predmeta, zbirka Ivana Sabolića izdvaja se estetskim pristupom sakupljača. Sabolić kao umjetnik i likovni pedagog naglasak stavlja na estetiku minimalizma, čistu i napetu formu blisku vlastitoj kiparskoj poetici stilizacije. Naglašenost oblika i čista linija Saboliću su, primjerice, važnije od determinacije i provenijencije arheološke i tradicijske keramike. Isti pristup i oduševljenje nalazi i u predmetima izvanevropskih kultura, suvenire dalekih putovanja u kojima prepoznaje vlastitu poetiku sažimanja na bitno. Među brojnim privatnim zbirkama, donacijama i ostavštinama Muzeju grada Koprivnice, nevelika privatna zbirka umjetnina i uporabnih predmeta akademskog kipara Ivana Sabolića posebno je vrijedna, a nakon četiri desetljeća predstavlja otkriće i na nacionalnoj razini. Izložba ostaje otvorena do 29. rujna 2023.
Ivan Sabolić (1921. – 1986.) cijenjeni hrvatski kipar i likovni pedagog druge polovice 20. stoljeća, redoviti profesor, dekan Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu i voditelj Majstorske kiparske radionice na Jabukovcu. Ivan Sabolić rođen je 24. kolovoza 1921. godine u Peterancu kraj Koprivnice, gdje prve poduke iz risanja dobiva učitelja i slikara Petra Franjića. Nakon završene Obrtne škole 1940. upisuje Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu, gdje studira kod prof. Frana Kršinića i prof. Ive Lozice. Od 1944. do 1946. polazi i završava specijalku u Majstorskoj radionici prof. Antuna Augustinčića. Od 1959. je docent, a od 1964. izvanredni profesor Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu. Izabran za dekana 1968. i redovnog profesora 1969. godine, 1979. preuzima dužnost voditelja Majstorske radionice za kiparstvo na Jabukovcu. Godine 1981. postaje izvanredni član JAZU. Obnašao je dužnost predsjednika Udruženja likovnih umjetnika Hrvatske, Saveza likovnih umjetnika Jugoslavije i Nacionalnog komiteta AIAP. Autor je šezdesetak skulptura u javnom prostoru te dobitnik desetak inozemnih i domaćih nagrada i priznanja. Brončani odljevi Ivana Sabolića nalaze se u nizu reprezentativnih javnih i privatnih kolekcija diljem svijeta, a svoju cjelokupnu kiparsku ostavštinu poklonio je Općini Koprivnica, čime je utemeljena memorijalna zbirka koja je 1983. otvorena kao Galerija kipova Ivana Sabolića u Peterancu. Umro je u Zagrebu 1986. godine u dobi od 65 godina.
