Muzej grada Koprivnice nakon sudjelovanja na 1. Okruglom stolu održanom prošle godine, ponovno je pozvan na sudjelovanje i na 3. Okruglom stolu. Skup na temu Mlađe željezno doba između Drave i sjevernog Jadrana održan je 20.veljače 2013.g., u sklopu znanstvenog projekta MZOS-a Razvoj i mobilnost protopovijesnih zajednica na tlu kontinentalne Hrvatske voditelja Marka Dizdara, ravnatelja Instituta za arheologiju. Robert Čimin predstavio je temu Mlađe željezno doba u koprivničko-đurđevačkoj Podravini.
Institut za arheologiju sredinom 2012.g. započeo je s održavanjem tematskih okruglih stolova, u obliku iznošenja problematike pojedinih lokaliteta ili nalaza i potom poticanja rasprave znanstvenika koja izravno doprinosi arheološkoj struci, ali ujedno stvara i buduće međuinstitucionalne suradnje. Na posljednjim Danima otvorenih vrata Instituta za arheologiju sudjelovali su stručnjaci za mlađe željezno doba iz Slovenije (Mitja Guštin, Institut za dediščino Sredozemlja Koper: Kelti na Ohridu; Boris Kavur, Institut za dediščino Sredozemlja Koper: At nunc Siculus non est, Boius est, Boius terit…; Boštjan Laharnar, Narodni muzej Slovenije: Gradišče na Čepni in Stari grad nad Uncem – poskus interpretacije arheoloških najdb; Branko Kerman, Pokrajinski muzej Murska Sobota: Keltska najdišča v Prekmurju) i Hrvatske (Ivan Drnić, Arheološki muzej Zagreb: Željeznodobno naselje na prostoru grada Siska; Boris Olujić, Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Zagreb: Istraživanje lokaliteta Viničica kod Josipdola 2002-2012. Rezultati i smjernice budućih istraživanja; Lazo Čučković, Gradski muzej Karlovac: Kultno mjesto 4 na Turskoj kosi iz mlađeg željeznog doba; Vladimir Sokol, Muzej Prigorja Sesvete: Mlađe željezno doba Kuzelina; Marko Dizdar, Institut za arheologiju: Kasnolatensko naselje Blato u Vinkovcima – centar razmjene i trgovine?).
Robert Čimin u svom je izlaganju predočio u literaturi poznate lokalitete iz razdoblja mlađeg željeznog doba u koprivničko-đurđevačkoj Podravini. Svega 19 zabilježenih arheoloških položaja prikazuje loše stanje istraženosti keltskog razdoblja u tom dijelu Hrvatske, od čega su na tek njih 4 provedena arheološka istraživanja: DELOVI – Grede I (1982. Z. Marković 300 m²), DELOVI – Poljane I (1974. S. Kolar 70 m², 1983. Z. Marković 110 m²), VIRJE – Volarski breg (2008. T. Sekelj Ivančan 120 m², 2010. R. Čimin 270 m²) i VLAISLAV – Mulji 2 (1988-1989. Z. Marković 30 m²). Ukratko su izneseni rezultati zaštitnih (i probnih) istraživanja u Delovima i Vlaislavu, a veća pozornost posvećena je nedavnim višestrukim zaštitnim iskopavanjima na Volarskom bregu kod Virja. Izdvojeni su jamski objekti određeni u stambene namjene, radne prostore i otpadne jame, zajedno s pokretnim nalazima. Posebno su analizirana 3 stambena objekta i 3 radna prostora. Prema slučajnim nalazima (staklene narukvice, novac) i keramičkoj građi lokalitet je datiran u srednjelatensko razdoblje, odnosno stupanj Lt C. Potom su predstavljeni lokaliteti evidentirani samo terenskim pregledom, a iznesen je i kratak pregled slučajnih arheoloških nalaza, od kojih većina potječe iz podravskih šljunčara Jegeniš kod Đelekovca i Šoderice kod Botova koji su tu dospjeli nuspojavno prijelazom preko rijeke Drave ili je riječ o jaružanju obližnjih latenskih do danas nam nepoznatih položaja nekropola. Na kraju je zaključeno kako na tom području raspolažemo malim brojem istraženih naselja i grobalja i kako je ovo prvo podrobnije kartiranje podravskih latenskih lokaliteta. Razvidan je raspored naselja koji prati dvije usporedne linije: rubne dijelove sjevernih bilogorskih obronaka i prijelazni prostor dravskog poloja u prvu holocensku terasu.
U završnom su slovu Dragan Božič (Inštitut za arheologiju ZRC SAZU Ljubljana), Mitja Guštin (Institut za dediščino Sredozemlja Koper) i Hrvoje Potrebica (Odsjek za arheologiju Filozofskog fakulteta Zagreb) dali su pregled održanog okruglog stola i zahvalili svim sudionicima na doprinosu, a moderatorica Asja Tonc zatvorila je skup.
Robert Čimin, kustos arheolog
