Ivan Sabolić: Portret slikara Ivana Šebalja

Autor: Ivan Sabolić (1921. – 1986.)
Naslov predmeta: Portret slikara Ivana Šebalja
Naziv predmeta: portretna skulptura
Materijal izrade: gips, patiniran
Tehnika izrade: modeliranje, lijevanje
Država nastanka: Hrvatska (bivša Jugoslavija)
Mjesto nastanka: Zagreb
Stilsko razdoblje: 20. stoljeće, suvremena umjetnost, minimalizam
Godina nastanka: druga polovica 20. stoljeća, 1965.
Mjere (mm): visina 400, širina 280
Signatura: SABOLIĆ (podnožje)
Naziv zbirke: Zbirka Ivan Sabolić Peteranec
Inv. broj: MGK 4719

Opis predmeta: PORTRET SLIKARA IVANA ŠEBALJA (1912. – 2002.) iz Zbirke Ivan Sabolić Peteranec (Donacija) Muzeja grada Koprivnice dio je ostavštine autora, akademskog kipara i muzejskog pedagoga Ivana Sabolića. Radi se o originalnom gipsanom prvo-odljevu portreta koji se lijevan u bronci nalazi u zbirci zagrebačke Modrene galerije, ali i Zbirci Galerije Koprivnica. Brončani Šebaljev portret nije dio donacije, a u posjed Muzeja došao je kao akvizicija već početkom 1960-tih. Šebalj je još jedan iz niza Sabolićevih suvremenika i kolega koje je dobro poznavao još iz vremena studija na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u jeku Drugog svjetskog rata. Povjesničar umjetnosti Ive Šimat Banov u knjizi »Hrvatsko kiparstvo od 1950. do danas« Šebaljev portret, uz portrete Krleže i Picassa, ubraja u najuspješnija rješenja hrvatske portretne umjetnosti općenito, naglašavajući kako je »za njega tradicionalni teritorij figuracije bio dovoljno širok, dubok i plodan da u njemu istražuje cijelog života. Unutar je figurabilne forme kopao, lutao, tražio i nalazio, razbijao i gradio, trčao o padao, hodao do granice apstrakcije. Portret u bijelom patiniranom gipsu pripada šezdesetim godinama 20. stoljeća, a lice slikara Šebalja, uz redukciju forme i volumena, posjeduje gotovo enformelovsku površinu, u kojoj vibrantni kiparski rukopis opisuje psihološko stanje portretiranog, njegov umor i osjetljivost koja naglašava tankoćutnost modela.

Kulturno-povijesni okvir: Hrvatski slikar Ivo Šebalj (1912 – 2002) rođeni je zagrepčan koji je na Akademiji likovnih umjetnosti studirao u nekoliko navrata od 1934. do 1942. godine. Studirao je slikarstvo u klasi prof. Marina Tartaglije, a poznanstvo sa Sabolićem datira iz vremena studija. U međuratnom razdoblju, pa sve do poslije Drugog svjetskog rata radio je kao službenik (1930. – 1947.), kao profesor na Školi primijenjenih umjetnosti radio je od 1954. do 1961. godine. Od 1961. do 1978. predaje na Akademiji likovnih umjetnosti i upravo u to vrijeme nastao je njegov portret. Sabolić mu je kolega s kojim, očigledno, ima zajedničkih tema, među kojima su zasigurno bile dubuffetova stilistika, subjektivni znak, naglašena faktura i ekspresivna poruka umjetničkog djela.

 O autoru: Ivan Sabolić (1921. Peteranec – 1986. Zagreb) diplomirao je kiparstvo 1946. godine na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi prof. Antuna Augustinčića. Od 1975. godine voditelj je Majstorske radionice. Autor je mnogih spomenika u javnim prostorima. Izlagao je na međunarodnom bijenalu u Aleksandriji 1957. godine. Dobitnik je više nagrada. Živio je i stvarao u Zagrebu gdje je radio na Akademiji likovnih umjetnosti. Kipar punog volumena ali i antropomorfne znakovitosti te portretne plastike. Prešao je put od realistične skulpture do apstrakcije. Ivan Sabolić rođen je 1921. godine u Peterancu kraj Koprivnice gdje prve poduke iz risanja dobio od Petra Franjića. Nakon završene Obrtne škole 1940. godine upisuje Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu, gdje studira kod profesora Frana Kršinića i Ive Lozice. Od 1944. do 1946. godine polazi i završava specijalku u Majstorskoj radionici prof. Antuna Augustinčića, a na preporuku Augustinčića 1946. godine odlazi na studijsko putovanje u Pariz. Od 1959. godine je docent, a od 1964. izvanredni profesor Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu. Dužnost dekana obavlja od 1968. do 1971. godine, a 1979. preuzima dužnost voditelja Majstorske radionice za kiparstvo na Jabukovcu. Godine 1981. postaje izvanredni član JAZU. Obnašao je dužnost predsjednika Udruženja likovnih umjetnika Hrvatske, Saveza likovnih umjetnika Jugoslavije i Nacionalnog komiteta AIAP. Autor je šezdesetak skulptura u javnom prostoru te dobitnik desetak nagrada i odlikovanja. Svoju cjelokupnu kiparsku ostavštinu poklonio je Općini Koprivnica, čime je utemeljena memorijalna zbirka koja je 1983. godine otvorena u Peterancu pod imenom Galerija skulptura Ivana Sabolića. Umro je u Zagrebu 1986. godine u dobi od 65 godina.

Comments are closed.