Postupci preventivne zaštite umjetnina te konzervatorsko-restauratorski radovi na umjetninama u Zbirci naivne umjetnosti nastavljeni su i u 2023. godini prema unaprijed određenom Planu preventivne zaštite, konzervacije i restauracije Muzeja grada Koprivnice za razdoblje 2020. – 2024. godine kojim su, nakon pregleda Zbirke i konzultacija s restauratorima, utvrđeni prioriteti djelovanja. Prema Planu, konzervatorsko-restauratorski radovi nastavljeni su na crtežima u suradnji s tvrtkom Konzervator GEO-MED d.o.o. iz Zagreba, a pod stručnim vodstvom i nadzorom konzervatora savjetnika mr. sc. Irene Medić. Konzervatorsko-restauratorski radovi na crtežima: Franjo Mraz, Seljački pjesnik (1940., tuš/papir, 339×298 mm, MGK-HLB-232); Franjo Mraz, Autoportret (1955., kreda/papir, 620×480 mm (MGK-HLB-390); Ivan Večenaj, Adam i Eva (1962., tuš/papir, 290×410 mm, MGK-HLB-654); Matija Skurjeni, Grad (1967., serigrafija/papir, 415×590 mm, MGK-HLB-655); Ilija Bosilj, Dvoglavo biće / Pravda, 1957., olovka/papir, 250×305 mm, MGK-HLB-683); Ilija Bosilj, Zoomorfni lik (1957., olovka, akvarel/papir,250×210 mm, MGK-HLB-684) osigurali su zaštitu važne i vrijedne građe nekih od najvažnijih umjetnika Hlebinske škole te onih na razmeđi naivne i autsajderske umjetnosti . Svi su radovi provedeni po standardima konzervatorske struke. U izvješću Irene Medić navodi se kako su pregledom navedenih crteža, ustanovljena teža oštećenja različitog podrijetla. Najizraženija su biokemijska oštećenja na što se očitovalo u mnoštvu žutosmeđih mrlja različitog intenziteta, veličina i oblika. Na crtežima su zamijećene naslage čestica ustajale prašine. Na crtežu Autoportret Franje Mraza, u tehnici krede na papiru, vremenom je došlo do ruljenja slojeva krede, mjestimice do podloge. Skidanjem teške drvene rame i zaštitnog stakla uočene su sivocrne mrlje uz paspartu središnjeg dijela crteža, koje su posljedica razvoja plijesni. Plijesni su se razvile i na platnenom paspartuu. Na temelju zetečenih oštećenja definirani su svi postupci konzervacije, a potom i restauracije predmetnih crteža. Zaštita je započela standardnim postupcima čišćenja, tj. odstranjivanjem zamjetnih naslaga ustajalih čestica prašine, kako s lica, tako i s naličja crteža. Čišćenje je nastavljeno uklanjanjem izraženih žutosmeđih mrlja koje su bile rasprostranjene po cjelokupnoj površini slika. Na crtežima su potom provedeni postupci dezinfekcije, a zatim i neutralizacije. Najzahtjevniji konzervatorski zahvati provedeni su na Mrazovom Autoportretu, posebno u uklanjanju rasprostranjenih čestica plijesni, a zatim u višekratnoj dezinfekciji crteža i lesonitne podloge. Nakon svih obavljenih zahvata cjelokupni sloj krede stabiliziran je fiksiranjem. Po pomno obavljenim fazama konzervacije provedena je restauracija metodom klasične ručne restauracije, pri čemu su s posebnom pažnjom ojačani teže oštećeni rubovi crteža te dublje zaderotine i nedostatni dijelovi uglova. Radi što boljeg čuvanja, tj. sigurne pohrane, izrađene su zaštitne košuljice od beskiselinskog kartona i inertne prozirne folije. Mrazov Autoportret nije vraćen u drveni okvir jer je okvir značajno inficiran razvijenom plijesni, pa je i ovaj crtež opremljen prozirnom poliesterskom zaštitnom košuljicom uz dodatak pet milimetarske rubne kartonske letvice kako bi se održala primjerena distanca folije i crteža.
U cilju što kvalitetnije zaštite sada već velikog broja restauriranih crteža eminentnih majstora naivne umjetnosti (Mije Kovačića, Dragana Gažija, Mirka Viriusa, Ivana Večenaja, Franje Filipovića…), crteži se pohranjuju u za njih nabavljene odgovarajuće arhivske folder-mape unutar metalnog ladičara. Restaurirani crteži pohranjeni su u zasebnu mapu i ladicu arhivskog ladičara. U preostale mape smještena je većina preostalih crteža i grafika koji čekaju svoj red za restauratorsko-konzervatorske postupke te im je time brzina degradacije značajno smanjena.
Slika Ivana Večenaja Raspeće (1978., ulje/staklo, 820×760 mm, MGK-HLB-212) nakon dugogodišnjih konzervatorsko-restauratorskih radova koje je provodila Magdalena Vlaho u Hrvatskom restauratorskom zavodu u Zagrebu ljetos je vraćena u Zbirku naivne umjetnosti.
U sklopu preventivne zaštite građe u Galeriji naivne umjetnosti i dalje se termohigrometrom svakodnevno bilježe mikroklimatski uvjeti izložbenih prostora stalnog postava. Postojanost odgovarajućih uvjeta doprinosi očuvanju zatečenog stanja umjetnina.
Konzervatorsko-restauratorski radovi se nastavljaju i u narednim godinama u skladu s planiranim i trenutnim financijskim mogućnostima. Sve zaštitne radove na Zbirci omogućila je potpora nacionalne (Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske) i lokalne zajednice (Koprivničko-križevačka županija i Grad Koprivnica) koja je prepoznala važnost ovih postupaka i pravovremenog djelovanja kako bi u sinergiji s muzejskim radnicima i stručnjacima osigurali dostupnost i odgovarajuću kvalitetu vrijedne i značajne baštine.
