Galerija Koprivnica u proteklom je razdoblju (8. 9. – 22. 10. 2023.) ugostila četvoricu Ivana kroz izložbu Izložba važno je zvati se IVAN: Generalić / Večenaj / Rabuzin / Lacković iz Zbirke Vladimira Malogorskog. Hvala svima koji su posjetili izložbu, a ako ste je ipak propustili, pružamo Vam priliku da nakratko ipak zavirite u tajne privatne kolekcije. Privatne kolekcije često su prekrivene velom tajanstvenog misticizma. Aura nedodirljivosti i nedostupnosti javnosti čini ih intrigantnima. Ova izložba pružila je priliku da zavirimo u dio skrivenog privatnog blaga od javnog značaja. Posao kolekcionara zahtijeva ozbiljnu predanost i promišljanje, konstantno istraživanje, povezivanje, umrežavanje, spremnost na fleksibilnost koju je Vladimir Malogorski definitivno izgradio. Ova izložba je i svojevrsna čestitka 60-godišnjem kolekcionarskom radu u kojem je skupio vrijednu i opsežnu kolekciju umjetnina moderne i naivne umjetnosti.
Kad se predstavljaju četiri velika imena – slična, a opet različita, potrebno ih je svesti pod zajednički nazivnik (izuzev prvoloptaške poveznice u istom imenu) što može biti izazovan zadatak. Vizualni identitet izložbe prva je komunikacija između posjetitelja i umjetnina (i umjetnika). Za ovu izložbu osmislila ga je Draženka Jalšić Ernečić koja kroz nijansiranje iste nijanse boje naznačuje poveznicu između umjetnika dok tlocrtni obrisi lociraju izložbu na prostor središnjeg koprivničkog trga – u Galeriju Koprivnica.
Trg je mjesto susreta, druženja, okupljanja građana i zajednice. Zajednica kao topos stoji u srži formiranja naivne umjetnosti. Naivna umjetnost zajednici se obraća, ali ju i direktno uključuje u stvaranje umjetnina. A upravo je zajednica poslužila kao ishodište, poveznica i cilj četvorici predstavljenih umjetnika kojima je posvećena i prva prostorija postava. Naivna umjetnost neodvojiva je od zajednice i bilježenja nekadašnje svakodnevice što je započeo Ivan Generalić. Umjesto fokusom na očekivano (ulje na staklu), Generaliću pristupamo kroz skice kao istraživačke prostore ideja i inovacija. Mjesta susreta imaginacije i realizacije, mjesto na kojem bljesak ideje postaje opipljiva stvarnost. Karakterizira ih brzina i potreba za bilježenjem trenutne impresije, stanja ili opservacije određenog prostora ili stanja duha. One su početna i referentna točka svakog umjetničkog stvaralaštva, a u slučaju naivne umjetnosti njihovo je mjesto posebno važno jer čine početni korak izrade svake slike na staklu. Pritom su neke od predstavljenih posebno zanimljive jer su predložak slika izloženih u sklopu stalnog postava Galerije naivne umjetnosti u Hlebinama. Unatoč tome, skicama se najčešće ne pridaje velika pažnja pa se često zagube i zametnu, ostanu zaboravljene i zabačene u zakucima ateljea ili budu uništene.
Skice otkrivaju i glavne tematske zanimacije autora. Naivnim umjetnicima, uz svakodnevicu, velika je inspiracija priroda. Ribič Ivana Večenaja otkriva njegovu tipičnu jarku paletu boja i bajkovitu atmosferičnost predjela uz vodu. Koliko je formiranje kolekcije izazovan zadatak pokazuje i činjenica da nisu svi autori zastupljeni u jednakom broju, no na kraju – brojnost i nije mjerilo kvalitete, važnija je koherentnost i kvaliteta cjelokupne zbirke. Veliku ljubav i fascinaciju prirodom otkrivamo i kod Ivana Lackovića, pejzažista u naivi kojem će priroda postati jedan od glavnih motiva, s čestim naglaskom na cikličnosti prirodnog protoka vremena, odnosno konstantnim (samo)obnavljanjem i (samo)održavanjem. Kako bi istaknuo red, jasnoću i harmoničnost prirodnih tokova većina kompozicija je simetrična i naglašeno centrirana. Vremenom priroda postaje i označitelj nečeg većeg, univerzalnih vrijednosti i istina i podloga za promišljanje o smislu svijeta i postojanja. Istim tragom nastavlja Ivan Rabuzin kojem su zaigranost, prostodušnost i naizgled jednostavne kompozicije poslužile kao pozornica za predstavljanje bogatstva duha i dubokih promišljanja o svijetu, životu, samome sebi i smislu (postojanja). Mnogostrukost čitanja otvara Rabuzina širokim masama. Načelom adicije Rabuzin je gradio specifične i prepoznatljive kompozicije gdje se variranjem i gradacijom istorodnih elemenata postižu efekti dubine, perspektive pa čak i svojevrsne igre svjetlosti i sjene. Tonski prijelazi omogućavaju efekt razlivenosti, presijavanja i blistanja, dok nedosljednost u rakursima i različitim očištima pojačava razigranost i ludički element prikaza u prepoznatljivo kružnim formama. Slike na staklu (pa i na platnu) često su postizale vrtoglavo visoke cijene te nisu bile pristupačne širem krugu ljudi. Stoga se nekolicina autora, među kojima su prednjačili Rabuzin i Lacković, odlučuje približiti ljudima pristupačnijim načinima – grafikama i oslikanim predmetima primijenjene umjetnosti (vazama). Time je krug zaokružen, umjetnost je vraćena u izvorište, u zajednicu.
Izložba je realizirana sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Koprivničko-križevačke županije i Grada Koprivnice.
