Zbirka antike

Voditelj zbirke:
Robert Čimin, viši kustos arheolog

Zbirka antike Muzeja grada Koprivnice prilično je skromna, no posjeduje izuzetno vrijedne nalaze u proučavanju razdoblja Rimskog Carstva u kontinentalnoj Hrvatskoj. Zbirka ukupno broji 187 inventirana predmeta, a u spremištu Muzeja čuva se određena količina studijske građe (većinom ulomci keramičkog posuđa) prikupljene na malom broju arheoloških iskopavanja i terenskih pregleda. U razdoblje antike pripada i manji broj metalnog novca koji se nalazi u Zbirci numizmatike.

Rimljani su u podravske prostore stigli između 35. i 27. g. pr. Kr. Oktavijanovim osvajanjem Segestike (Siscia – Sisak) i sjeverozapadne Hrvatske. Usporedno s osvajanjem prostora vojska gradi i ceste, a kroz Podravinu se protezala gusta mreža, među kojom treba izdvojiti „magistralu“ koja je od Ptuja (Poetovio) i Varaždinskih Toplica (Aguae Iasae) preko Ludbrega (Iovia Botivo) vodila prema Osijeku (Mursa). Uz cestu se grade i postaje poput one u Kunovec Bregu (Sunista) gdje je slučajno pronađen jedan kameni miljokaz, a nedaleko toga je u više navrata istraživana rimska nekropola (Ž. Demo, 1979., 1980.; Z. Marković, 1990.). Dalje prema istoku nalazi se postaja Ad Piretis (Draganovec) gdje su arheološkim iskopavanjima 1981. i 1982. g. potvrdila zidane ostatke antičkog objekta, potom Lentulis na području današnjeg Virja i tako dalje. Negdje oko Virja postojao je i odvojak ceste prema sjeveru i mađarskoj ravnici, a uz koju je postojala nekropola na području današnje općine Gola. Tamo su prva istraživanja provedena 1971. i 1972. g. (Sonja Kolar, MGKc) prigodom čega je istraženo 5 tumula, među kojima je pronađena i jedna kvadratična kamena urna s poklopcem. Zaštitna iskopavanja u svibnju 1978. g. proveo je Ivan Šarić iz Zagreba (Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture) na položaju Gradina kod Novačke. Tom je prilikom na trasi naftovoda istraženo 5 rimskih tumula, koji su pružili bogate pokretne arheološke nalaze (terra sigillata, srebrni novac, brončana fibula), a nekropola je datirana od sredine 2. do sredine 3. st.

Podravske šljunčare podarile su vrlo vrijedan arheološki materijal, među kojima bi svakako trebalo izdvojiti mramorno krunište s lavljim parom pronađeno 2001. g. u Gabajevoj Gredi. Zapravo je riječ o pokrovnoj ploči nadgrobnog spomenika – stele s prikazom dva lava između kojih je smješten prikaz glave ženskog lika na prizmatičnom stubu koji se interpretira kao Kibela ili Meduza, a takva kompozicija vezana je uz širenje sinkretičkih kultova rimskim provincijama tijekom ranog carstva. Iako nedovršen, predmet je visoke umjetničke kvalitete (160 x 68 x 44 cm), a dade se zaključiti kako je proizveden za posebnog naručitelja koji ga je trebao dovršiti po dolasku na odredište. Analizom sličnih predmeta, uviđa se kako bi mu porijeklo trebalo tražiti u okolici Ptuja, odakle su ga rijekom Dravom namjeravali prebaciti prema Osijeku ili Srijemskoj Mitrovici (Sirmium). Tu je pronađen i jedan bakreni kotlić manjih dimenzija (visina samo 18 cm). U Šoderici kod Botova prilikom eksploatacije šljunka pronađena je antička brončana kaserola s ugraviranim natpisom HELVI, ali i određeni broj oružja poput željeznog kratkog mača (dužina 32 cm, širina oštrice 2,4–4 cm) vjerojatno tipa gladius (ili njegove inačice) kakvim su se rimski legionari koristili u bliskoj borbi. Rimljani su u borbama koristili i koplja, bilo da je riječ o kopljima s uskim listom ili sulicama s vrhom u obliku lastina repa. Pored oružja, vrlo zanimljiv nalaz, a ujedno i jedna od prvih akvizicija Muzeja grada Koprivnice, jesu željezne osti ili trozub na tuljcu koje je Muzeju poklonila Uprava šljunčare Šoderica kod Botova. Iz Jegeniša kod Legrada potječu bakreni kotlić jajolikog oblika (visina 29,3 cm), željezna kutljača s dugom tordiranom drškom (31,5 cm) te brojni drugi nalazi.

Od arheološki istraživanih antičkih lokaliteta treba spomenuti još samo stara iskopavanja Viktora Hoffilera koji je 1926. g. u Novigradu Podravskom istražio skromne zidane ostatke ladanjske vile.

Osnovna literatura:

1. Robert ČIMIN, „Novi duh triju koprivničkih muzealija“, Podravski zbornik 38/2012, Koprivnica, 2012, 204–209.
2. Željko DEMO, „Kunovec Breg, Koprivnica – ranocarska nekropola“, Arheološki pregled 21, Beograd, 1980, 79–82.
3. Željko DEMO, „Rezultati arheoloških iskopavanja ranocarske nekropole u Kunovec Bregu kraj Koprivnice (iskopavanja u 1979. i 1980. godini)“, Podravski zbornik ’82, Koprivnica, 1982, 279–327.
4. Željko DEMO, „Draganovec, Koprivnica – antička postaja Piretis (Peritur)?“, Arheološki pregled 23, Beograd, 1982, 71–75.
5. Aleksandar DURMAN, „Novačka – Gradina“, in: Aleksandar DURMAN (ur.), Stotinu hrvatskih arheoloških nalazišta, Zagreb, 2006, 186–187.
6. Viktor HOFFILLER, „Arheološki nalazi u Novigradu Podravskom“, u: Blađ MADJER, Časti i dobru zavčaja, Zagreb, 1937, 296–297.
7. Sonja KOLAR, „Arheološki lokaliteti u općini Koprivnica“, Podravski zbornik ’76, Koprivnica, 1976, 103–116.
8. Igor KULENOVIĆ, Miona MUŠTRA, „Novi nalaz kruništa s lavljim parom s lokaliteta Gabajeva Greda kod Koprivnice“, Opvscvla arcaeologica 26, Zagreb, 2002, 143–152.
9. Zorko MARKOVIĆ, „Noviji i neobjavljeni nalazi iz Podravine kalničko-bilogorske regije (III.)“, Podravski zbornik 16, Koprivnica, 1990, 117–132.
10. Zorko MARKOVIĆ, „Nekoliko neobjavljenih arheoloških nalaza iz Torčeca i šljunčara“, Muzejski vjesnik 17, Kumrovec, 1994, 37
41.
11. Zvonko LOVRENČEVIĆ, „Rimske ceste i naselja u bilogorsko – podravskoj regiji (I.)“, Arheološki pregled 21, Beograd, 1980, 233–234.
12. Zvonko LOVRENČEVIĆ, „Rimske ceste i naselja u bilogorsko – podravskoj regiji (II. dio)“, Arheološki pregled 22, Beograd, 1981, 195–208.
13. Ivan ŠARIĆ, „Antičko nalazište u Novačkoj“, Podravski zbornik ’79, Koprivnica, 139–153.
14. Ivan ŠARIĆ, „Rimskodobna nekropola zemljanih grobnih humaka u Novačkoj“, u: Nives MAJNARIĆ–PANDŽIĆ (ur.): Arheološka istraživanja u Podravini i kalničko–bilogorskoj regiji. Znanstveni skup – Koprivnica 1986. (Izdanja Hrvatskog arheološkog društva 14), Zagreb, 1990, 11–18.

Comments are closed.