Zbirka paleontologije

Voditelj zbirke:
Robert Čimin, viši kustos arheolog

Tijekom čitavog pleistocena (1,6 milijuna godina do prije 10.000 godina) na euroazijskom području učestalo su mijenjani životni uvjeti u kratkim vremenskim intervalima koji su uzrokovali migracije i brze promjene u sastavu biljnog i životinjskog svijeta. Ledeni pokrivač u gornjem je pleistocenu (12.5000 – 8.000 g. pr. Kr.) zahvaćao alpske i karpatske planinske vrhove, kao i one na istočnom Balkanu te je tako okruživao čitavo Panonsko područje koje nije bilo okovano snijegom i ledom. Tako je tu stvorena umjerena klima s bogatim travnatim stepama i različitim tipovima šumske vegetacije što je činilo posljednje utočište životinjskog svijeta. Tadašnji stanovnici stepa na području Hrvatske i susjednih prostora bili su: vunasti mamut, bizon, pragovedo, golemi jelen, vunasti nosorog i druge životinje (hijena, ris, vuk, medvjed, lav, dabar), a ostatci većine kojih su pronađeni uz rijeku Dravu i mogu se vidjeti u bogatim paleontološkim zbirkama obitelji Zvijerac (Torčec) i Josipa Cugovčana (Podravske Sesvete) te manjim dijelom u Muzeju grada Koprivnice. Zbirka paleontologije najmanja je koprivnička muzejska zbirka koja broji tek 20-ak predmeta, a čine ju koštani i okamenjeni ostatci različitih prapovijesnih životinja.

Prestankom ledenog doba neke od životinjskih vrsta u potpunosti nestaju posredstvom prirode, a za neke se pretpostavlja da je važnu ulogu u njihovom nestanku imao čovjek prekomjernim izlovom. Najčešći stanovnik Podravine bio je vunasti mamut (Mammuthus primigenius) koji je živio diljem Europe, Azije i Sjeverne Amerike. Tijelo mu je bilo pokriveno gustim krznom ispod kojeg se nalazio debeli sloj masnog tkiva kao zaštita od hladnoće. Visine do nekoliko metara (4 – 5 m) mogao je težiti i preko 5 tona. Kljove su mu bile jače uvijene (duge do 3 m), a koristile su mu za razgrtanje snježnih nanosa pri traženju hrane. Našim područjima kretali su se u većim krdima uz riječne nizine pa se tako u naplavinama (podravska antropogena jezera – šljunčare Šoderica kod Botova, Jegeniš kod Legrada, Gabajeva Greda, Čingi-Lingi) pronalaze brojni primjerci kosti i zubiju. Pored mamuta, u Muzeju grada Koprivnice čuva se donji dio čeljusti divljeg konja (Equus), odnosno  šumskog jelena (Cervus Elaphus) iz šljunčare Jegeniš kod Legrada te veći dio lubanje izumrlog goveda (Bos primigenius) pronađen prilikom arheoloških iskopavanja  bakrenodobnog naselja kasnovučedolske kulture Koprivnička Rijeka – Rudina I unutar tzv. kultne jame 4 (voditelj Zorko Marković, 1979. g.).

Osnovna literatura:

1. Ivana ISKRA–JANOŠIĆ, „Nalaz mamuta u Novom selu kod Vinkovaca“, Obavijesti – Hrvatsko arheološko društvo XXXIII/3, Zagreb, 2001, 56–59.
2. Zorko MARKOVIĆ, „Nekoliko prinova u zbirkama Muzeja grada Koprivnice“, Scientia Podraviana VII/11, Koprivnica, 1995, 4–6.
3. Marina ŠIMEK, „O važnom paleontološkom nalazu nedaleko Ludbrega“, Muzejski vjesnik 7, Čakovec, 1984, 65–80.
4. Sanja VIDOVIĆ, Ledenodobni sisavci, Muzej Slavonije Osijek (katalog izložbe), Osijek, 2010.
5. Ivan ZVIJERAC, „Faunističke zajednice starijeg i srednjeg kamenog doba koprivničke Podravine“, u: Hrvoje PETRIĆ (ur.): Povijest Torčeca, Torčec, 2000, 39–43.

Comments are closed.