Razvoj knjižnice može se pratiti paralelno s osnutkom muzeja. Nabavna politika temeljila se na potrebama i zadaćama nove muzejske ustanove. Prvo se počinje prikupljati građa zavičajne tematike, a onda i specijalne, usmjerene prema stručnoj literaturi, koja prati potrebe muzejskih zbirki. Nabavlja se tako knjižna građa s područja muzeologije, arheologije, etnologije, numizmatike, povijesti, povijesti umjetnosti, pomoćnih povijesnih znanosti, arhivistike i ostalih srodnih disciplina potrebnih u radu stručnim muzejskim djelatnicima. Kao što se daruju predmeti za potrebe budućeg muzeja, tako i prve knjige koje pristižu za potrebe knjižnice su darovane. Uz darovane, knjižnica se obogaćuje i kupljenim knjigama. Razvija se i jedan specifičan oblik nabave knjižne građe – razmjena, koja se temelji na prvoj muzejskoj serijskoj publikaciji Zborniku Muzeja grada Koprivnice (1946.- 1953.), kojega će zamijeniti Podravski zbornik (1975.), publikacije iz pokrenute nakladničke cjeline Biblioteke Podravskog zbornika, te brojni katalozi muzejsko-galerijskih izložbi. Zahvaljujući svim oblicima nabave, među kojima je razmjena ipak najprisutnija, nastaju bogati i raznovrsni fondovi i zbirke koji broje oko 23.000 inventariziranih jedinica knjižnične građe.
Pošto knjižnica pripada skupini specijalnih knjižnica, koje u pravilu osnivaju ustanove i institucije kao podršku svom radu, tako i ona, osnovana za potrebe Muzeja, nastoji njegov rad učiniti djelotvornijim. Prikupljena knjižna građa koristi za podmirenje stručno znanstvenih, obrazovnih, kulturnih i ostalih potreba muzejskih djelatnika. Osim kustosa, knjižničnim zbirkama koriste se i vanjski korisnici koji kroz bogatu knjižničnu građu zadovoljavaju svoje znanstvene, stručne, obrazovne i kulturne potrebe.
Unutar dva velika fonda, knjižnog i serijskih publikacija izdvojene su sljedeće zbirke:
Zbirka stare, rijetke i zaštićene knjige
Zavičajna zbirka
Referentna zbirka
Zbirka serijskih publikacija
Zbirka stručne literature
