Redovita briga o muzejskoj i knjižnoj građi, kao i redovita informatizacija ustanove, posljednjih je godina postala prioritet u osnovnom muzejskom radu. Radi se o godišnjim programima koje redovito prati Ministarstvo kulture i medija, kojima se uz pomoć Grada Koprivnice nabavlja vrijedna oprema kojom se čuva muzejska građa i potom prezentira javnosti koristeći suvremenu tehnologiju.

U nedostatku spremišnih prostora u objektima Muzeja grada Koprivnice posljednjih nekoliko godina koristi se dio jedne zgrade u koprivničkom Kampusu. Preseljenjem veće količine muzejske građe i dijela nakladničke remitende stvoreni su preduvjeti za njihovu kvalitetniju stručnu obradu, pohranu i čuvanje. Sukladno tome, planiranim sredstvima i provedenom nabavom od strane Osnivača dobavljač Peruča d.o.o. iz Osijeka prema Muzeju je isporučio 70 metalnih poličnih regala u iznosu od 9.525,00 EUR, od čega je 6.636,14 EUR osiguralo Ministarstvo. Prvi dio polica postavljen je u Kampusu gdje je tijekom rujna 2023. godine preseljen veći dio etnografske građe koja se do sada nalazila u prizemlju spremištu na Spomen-području Danica koje se namjerava staviti u izlagačku komemorativnu funkciju. Etnografska građa omotana je zaštitnim materijalima (zračna folija, kutije, sanduci), označena prema broju polica i kutija i na kraju pohranjena na police. Uz to, dio polica sastavljen je u podrumskim prostorijama Kuće Malančec. Naime, 2020. godine Muzej je stupio u posjed biblioteke prof. dr. sc. Mire Kolar Dimitrijević koja broji više tisuća knjižnih naslova. Zapošljavanjem nove muzejske knjižničarke Marte Sabolić, uz pomoć više muzejske tehničarke Sanje Vrgoč, započeto je s propisnim odlaganjem te vrijedne knjižne građe i njenom stručnom obradom. Nastavite čitati →

Sukladno Planu preventivne zaštite, konzervacije i restauracije Muzeja grada Koprivnice 2020.-2024. uz pomoć muzejskih tehničara, studenta korisnika stipendije Grada Koprivnice i konzervatora-restauratora i ove su godine provedene mjere preventivne zaštite i konzervatorsko-restauratorski radovi na predmetima (tekstil, staklo) iz etnografskih zbirki.

Nabavljen je zaštitni materijal (nepuferirani beskiselinski papir, beskiselinske kutije, upojni papir, slica gel itd.), provedena pohrana tekstilnih predmeta u beskiselinske kutije obložene beskiselinskim papirom. U njih su pohranjeni tekstilni predmeti, prekriveni slojem beskiselinskog papira, dok je u svaku kutiju stavljena vrećica silica gela koji smanjuje postotak vlage unutar kutije. Predmeti poput šešira, rukavica i kapica-poculica ispunjeni su beskiselinskim papirom kako bi se sačuvao njihov oblik, dok su veliki predmeti poput rubaca obloženi beskiselinskim papirom i pohranjeni na role kako bi se uklonili nabori i predmet što manje savijao. Mjere preventive zaštite provedene su i na slikama na staklu – glažama. Svaka slika zasebno je pohranjena u beskiselinsku kutiju vodoravno. Unutar kutije postavljen je debeli sloj upojnog papira bugačice ispod i iznad slike koji dobro upija vlagu. U kutiju je stavljana i vrećica desikanta koja također smanjuju postotak vlage unutar kutije. Nastavite čitati →

U četvrtak, 7. rujna 2023. godine s početkom u 19 sati, u Galeriji Koprivnica otvara se nova izložba pod nazivom Važno je zvati se IVAN: Generalić / Večenaj / Rabuzin / Lacković iz Zbirke Vladimira Malogorskog. Pojam kolekcionara označava osobe koje pasionirano sabiru predmete prema nekom zajedničkom ključu ili zanimljivosti, najčešće prema preferiranom autoru, stilu ili osobnom interesu. Formiranje kolekcije zahtjevan je zadatak koji od vlasnika traži ozbiljnu predanost i promišljanje, konstantno istraživanje, povezivanje, umrežavanje, spremnost na fleksibilnost, učenje i pravovremeno reagiranje. Stvaranje i popunjavanje kolekcije ovisno je o više faktora i zavisi od brzopoteznosti kolekcionara, o ponudi tržišta, o financijskim mogućnostima i na kraju – o samim autorima. Zato je stvaranje kvalitetne i koherentne zbirke izazovan, ali i vrlo inspirativan, kreativan i uzbudljiv zadatak. Zahvaljujući „dobrom oku“, društvenim vezama i osobnim aspiracijama Vladimir Malogorski, mnoge od autora zastupljene u kolekciji upoznao je osobno uspostavivši prisan i prijateljski odnos. Poznati varaždinski poduzetnik tako već šest desetljeća predano prikuplja raznorodnu kolekciju umjetnina moderne i naivne umjetnosti koja danas broji više od 1500 umjetnina. Ovoga puta Malogorski se vraća u Koprivnicu skupnom izložbom velikana naivne umjetnosti – Generalića, Večenaja, Rabuzina i Lackovića. Četiri velika umjetnika, srodna u stilu, ali raznovrsna u pristupu i temama, pa i tehnikama potrebno je objediniti zajedničkim nazivnikom već pri prvom kontaktu s publikom – kroz upečatljiv vizualni identitet. U ovom slučaju idejno rješenje vizuala potpisuje koprivnička kustosica Draženka Jalšić-Ernečić. Nastavite čitati →

Dan 23. kolovoza obilježava se kao Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma. Tog dana gotovo sve europske države u svojim gradovima provode programe kojima se potiče promišljanje osjetljivih i kompleksnih pitanja zajedničke povijesti i njezina očuvanja kako bi sljedeće generacije mogle iz nje učiti i graditi suživot na temeljima demokracije i uvažavanja temeljnih prava. Shodno tome, Muzej grada Koprivnice nedavno je izdao jedan zbornik radova sa znanstvenog skupa održanog u travnju 2022. godine. Novim naslovom u Biblioteci Podravskog zbornika naziva „Romi u Podravini i njihovo stradanje u Drugom svjetskom ratu“ obuhvaćeni su radovi desetak znanstvenika koji su u koprivničkoj Galeriji Mijo Kovačić progovorili o raznim temama ili kasnije dali priloge u vidu osvrta, popisa i bibliografije. Taj je zbornik novi znanstveni prilog hrvatske historiografije istraživanju stradanja Roma u Nezavisnoj državi Hrvatskoj, nastao u suradnji koprivničkog muzeja i Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar. Urednici su dr. sc. Robert Čimin i dr. sc. Danijel Vojak, a predstavljanja zbornika održat će se u dogledno vrijeme u Koprivnici i Zagrebu. Upravo ovakve publikacije potrebne su kako bi se u potpunosti promijenio i dalje dominanti javni diskurs o marginalizaciji njihovog genocidnog stradanja. Svakako se njegovo izdavanje mora razumjeti i kao primjer na koji način je potrebno nastaviti s istraživanjima stradanja Roma na lokalnim razinama, a kako bi se time moglo u potpunosti razumjeti totalitet njihova stradanja u Drugom svjetskom ratu. Zbornik je financiran sredstvima Ministarstva kulture i medija, Grada Koprivnice i Muzeja grada Koprivnice.

Dragi prijatelji i posjetitelji,  zbog Renesansnog festivala središnja muzejska zgrada na adresi Trg dr. Leandera Brozovića 1 otvorena je u subotu i nedjelju od 10 do 18 sati. Ulaz je slobodan!

Muzealci upućuju iskrene čestitke u povodu obilježavanje 5. kolovoza, Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja. Posebnu zahvalnost iskazujemo svim hrvatskim braniteljima koji su svoje živote utkali u temelje samostalne i suverene Republike Hrvatske.

Muzej grada Koprivnice je otvoren od 10 do 12 sati, a viši kustos Dražen Ernečić provest će vas dijelom stalnog postava posvećenog Koprivnici u Domovinskom ratu.

U četvrtak, 29. rujna 2023. godine u 19 sati u Galeriji skulptura Ivan Sabolić u Peterancu otvara se izložba privatne zbirke slika, skulptura i predmeta primijenjene umjetnosti koja je u muzej došla kao autorova ostavština 1986. godine. Predmeti zbirke Ivana Sabolića kao muzejski predmeti zbroj su svoje fizičke stvarnosti i stanja, ali i čitavog niza podataka sadržanih u odnosu na kontekst prostora, vremena i razloga sabiranja. Muzealnost predmeta iz Sabolićeve ostavštine, osobina koju je Ivo Maroević nazvao osobina predmeta da u jednoj realnosti bude dokument neke druge realnosti, odnosno dokument realnog svijeta. Očuvanost cjeline posjeduje nematerijalnu vrijednost i vrijednost memorije sadržane u pojmu kulturne baštine, dok sami predmeti odražavaju estetske, društvene, političke i etičke sustave vrijednosti Ivana Sabolića. Koristimo li se komparativnom analizom, analogijom i asocijacijom, Saboliću su, čini se, materijal, oblik i umijeće izrade bili važniji od determinacije, vremenskog razdoblja i provenijencije. U tom kontekstu posebno je zanimljiva sklonost prikupljanja predmeta kulturne baštine čija jednostavnost i napeta forma posjeduju nešto od kiparskog sažimanja i čistoće znaka prisutne u skulpturi Ivana Sabolića. Nastavite čitati →

U petak, 30. lipnja 2023. godine u 19 sati u Galeriji Koprivnica otvara se izložba Tonija Franovića “Rastakanje.” Akademski slikar Toni Franović izlaže izbor slika iz serije radova koji su nastali tijekom 2023. godine. Radi se o uljima na platnu velikih dimenzija nastalih tijekom proteklih nekoliko mjeseci u Franovićevom legradskom ateljeu. Izložba se sastoji od tridesetak slika u odabiru kustosice Draženke Jalšić Ernečić koja je ujedno i autorica postava i predgovora kataloga izložbe. Franović u rastakanju prostora što ga okružuje pronalazi novi pristup krajoliku.

Kao koloristički virtuoz Franović u krajoliku nalazi nepresušni izvor inspiracije, preispituje dezintegraciju kao ideju koja odražava krug života u kojem jednaku vrijednost posjeduju raspadanje i rast, život i odumiranje. Posebno naglašava srozavanje i urušavanje vrijednosti, nestajanje i urušavanje, eroziju materije, siromašenje duha i zatiranje civilizacije kakvu poznajemo. Rastakanje poput kolektivne psihoze prostora i vremena na svakom koraku naglašava važnost ateljea kao utočišta, a ne samo u kojem je nastao ciklusa prikazan na izložbi. Višeslojnost prostora Tonija Franovića počinje oživljavanjem i rastakanjem ateljea, kuće, okućnice, vrta i krajolika povezivanjem vlastitih tradicija i suvremenosti, filmskog i scenografskog pristupa svakodnevnim efemernim predmetima koji odražavaju isprepletenost filozofskih, društvenih, vjerskih i estetskih životnih okvira autora. Čudesni eksterijeri i interijeri Tonija Franovića isprepliću životni i radni prostor kao primjer totalne umjetnosti, cjelovitog umjetničkog djela, njem. Gesamtkunstwerk. Ovaj prihvaćeni termin u estetici umjetničke prakse odražava osobnu estetiku autora koji intermedijalnost životnog pristupa transponira u štafelajnu sliku koja je u procesu nastajanja izgubila jasne granice. Izložba u Galeriji Koprivnica otvorena je do 27. kolovoza 2023. godine. Nastavite čitati →

Dragutin Feletar rođen je 10. srpnja 1941. godine u Velikom Otoku. Osnovnu školu polazio je u Donjoj Dubravi i Kotoribi, gimnaziju u Varaždinu, a od 1960. godine studira na Geografskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tu je diplomirao na temi „Industrija Međimurja“, magistrirao je 1973. godine na temu „Podravina – geografsko-povijesna studija“ te doktorirao na temi „Industrija u ekonomsko-geografskoj strukturi Podravine“. Nastavite čitati →

U Zagrebu se početkom lipnja održala Šoa akademija u Židovskoj općini Zagreb posvećena 25 hrvatskih profesora ovogodišnjih polaznika u najveći muzej i edukacijski centar na svijetu o Holokaustu Yad Vashem u Jeruzalemu. Na akademiji su gostovali viši kustos Muzeja grada Koprivnice Dražen Ernečić s temom o Danici, prvom koncentracijskom logoru u NDH, Ivo Pejaković ravnatelj Spomen područja Jasenovac s temom o najvećem koncentracijskom logoru u NDH i demografkinja Melita Švob s temom o Demografskim posljedicama po židovsku zajednicu u II. Svjetskom ratu. Polaznici su tako saznali najvažnije podatke o devastaciji i stradanju hrvatskih Židova u Nezavisnoj državi Hrvatskoj, a čiji je vrhunac temeljem provođenja rasnog i ostalog ustaškog zakonodavstva bio upravo logorski sustav NDH u kojem se provodila sustavna i elementarna dehumanizacija, ubojstva i pljačka, ne samo Židova nego i Srba, Roma i Hrvata, i koji se sastojao od 40-ak logora između 1941. i 1945. godine. Nastavite čitati →