Završila nam je još jedna Noć muzeja s nekoliko aktivnosti, među kojima su bili Vincekovo, likovna radionica i izrada tradicijskih frizura za posjetitelje. Uz to, posjetitelji su mogli uživati u stalnim postavima u Muzeju grada Koprivnice i Galeriji Mijo Kovačić te izložbi “Put čipke” u Galeriji Koprivnica. Lijepo je bilo, uživali su u programima posjetitelji baš svih generacija – njih ukupno 624. Najveća muzejska manifestacija polako se vratila u postpandemijsko vrijeme, a muzejske su ustanove ponovno otvorile svoja vrata u noćnom terminu diljem Hrvatske. U nastavku donosimo malu fotogaleriju s koprivničkog dijela programa! Nastavite čitati →

Svi ste dobrodošli zabaviti se u još jednoj koprivničkoj Noći muzeja, a prema sljedećem programu događanja!

Muzej grada Koprivnice // 18,00
VINCEKOVO U MUZEJU
Na blagdan sv. Vinka, 22. siječnja, vinogradari se sastaju u svojim vinogradima, simbolično odrežu vinovu lozu, poškrope je starim vinom i stave u vodu te potom iz pupa predviđaju kakav će biti urod grožđa te godine. Također je običaj da se objesi komad suhog mesa na trs da bi grozdovi izrasli veliki kao i sam komad mesa. Vincekovo označava i početak radova u vinogradu, a vinogradarima je to prilika da se pomole za što bolji urod. Predstavit će se kratki scenski prikaz tog običaja pred muzejskom zgradom (Krešimir Blažek, TS Pajdaši), a potom u podrumu i kratki video s prizorima snimljenim na koprivničkom vinogorju. Nastavite čitati →

U tihim, samozatajnim, nenametljivim ljudima često se krije velika stvaralačka snaga. Dokaz tome je i stvaralaštvo Petra Petrovića. U svom dugogodišnjem slikarskom stažu, ostvarenim izložbama i priznanjima ostaje skroman, marljiv i uvijek željan učenja i novih saznanja. Stvaranje bogatog opusa Petra Petrovića započet će 1956. godine kada tada mladi 14-godišnji dječak dobiva vrijedne upute velikana Ivana Generalića čiji će ga uspjesi i savjeti poticati da ustraje u svom putu. Put koji je tada zacrtao u tematskom smislu do danas nije mijenjao. Zapisi seoske svakodnevice, običaja, poslova, zabava, veselica, blagdana, ali i onih „malih“ često zaboravljenih sitnica – i danas čine glavninu njegova slikarstva. Njegova „lutanja napuštenim nasljeđem“[1] vode k jasnom cilju – svjesnom bilježenju vlastitih sjećanja u simetričnim kompozicijama uglavnom toplih tonova, pretežno blagog kolorita i umjerenog osvjetljenja koje ipak otkriva dozu liričnosti, romantizma i idealizma – kao protutežu često dijametralno suprotnoj i težački surovoj svakodnevici. Nastavite čitati →

Izložbom Put čipke nastavljena je uspješna suradnja Muzeja grada Koprivnice i Gradskog muzeja Križevci, a njome je Gradski muzej Križevci prošle godine obilježio dio programa uz 70. obljetnicu osnutka. Nastala je okupljanjem stručnjaka etnologa, ali i amatera zaljubljenika u baštinu koji su istražili i prikazali jedan dio tradicijskog ruha koji svojom upotrebom i izradom povezuje nekoliko susjednih područja. Tema izložbe je čipka na batiće ili klepkana čipka koja se izrađivala u Međimurju u mjestima Sveta Marija, Donji Mihaljevec i Čukovec te u nekoliko mjesta u okolici Križevaca i Vrbovca. Čipka izrađena u Svetoj Mariji po tom je mjestu i dobila naziv svetomarska i njezina izrada je u 19. i tijekom prve polovice 20. stoljeća bila vrlo intenzivna. Izrađuje se na valjkastom jastuku, smještenom u košaricu s relativno malim brojem batića i taj postupak iziskuje vještinu i koncentraciju. Služila je za ukrašavanje međimurske nošnje te za izvoz u Podravinu, Moslavinu, Bilogoru i dio Prigorja, a njezinom izradom čipkarice su ostvarivale dodatnu zaradu za pokrivanje troškova kućanstva ili za nabavu miraza. Prodajom čipke bavile su se špicerice koje su radove prikupljale po selu, a zatim ih prodavale ili mijenjale za drugu robu. Osim njih, čipku su prodavali i obrtnici, prije svega medičari, koji odlaze na sajmove i proštenja i u udaljenije krajeve. To objašnjava njezinu prisutnost na nošnji već navedenih područja. Nastavite čitati →

U vremenu kada se događaju nesagledive promjene u svim sferama života i rada – od dramatičnih klimatskih promjena, pandemije, koji su utjecali i utječu na ukupne socijalne, ekonomske i svake druge segmente života, tako i do katastrofalnog potresa koji je pogodio Zagreb, Sisak, Petrinju, dodatno je pojačao osjećaj nesigurnosti. Također, moguće katastrofalne posljedice rata na Europskom kontinentu, neminovno mijenjaju postavljene prioritete društava u cjelini i svakog pojedinca. Zadnjih godina porasla je svijest o važnosti održivog razvoja, kroz očuvanje prirode, društva i ljudske civilizacije, koja je ovim pojavama nepovratno ugrožena. U svim ovim procesima, muzeji imaju svoju važnu ulogu, imaju MOĆ, kako je svjetska muzejska zajednica izrazila u ICOM-u potvrđuje ovo određenje – odgovornost muzejske zajednice za prirodne, kulturne i ekonomske procese u društvu, za očuvanje materijalne i nematerijalne baštine za budućnost, za izgradnju zajednice i pojedinca. Stoga je tema 18. Noći muzeja “MUZEJI SU VAŽNI!” koja će se održati 27. siječnja 2023. godine, a program koprivničkog muzeja objavit će se uskoro.

Dobre vijesti stigle su Muzeju grada Koprivnice s novom godinom, a vezano uz sufinanciranje muzejskih programa i aktivnosti od strane Ministarstva kulture i medija u 2023. godini. Sveukupno je za četiri programa odobreno gotovo 20.000 EUR. Pojedinačno to izgleda ovako. Za tri izložbe u Galeriji Koprivnica (Gordana Špoljar Andrašić, Važno je zvati se Ivan, Krešimir Tadić) odobreno je 5.308,91 EUR; dok je za interdisciplinarni program Drava art biennale (DAB ’23.) odobreno 1.990,84 EUR. Nadalje, nakon prošlogodišnjeg prvog sufinanciranja muzejskog nakladništva i ove godine je nastavljeno s istim pa je tako za Podravski zbornik 49 i njegovu Biblioteku (Sabolićev zbornik, Zbornik radova o stradanju Roma u Drugom svjetskom ratu) u državnom proračunu osigurano 6.636,14 EUR što je čak 150 % više nego li je bilo u 2022. godini. I na kraju, za potrebe preventivne zaštite i konzervatorsko-restauratorske radove na građi Muzeja grada Koprivnice osigurano je dodatnih 5.972,53 EUR. Očekuju se još rezultati i na preostalim programskim područjima: zaštita kulturne baštine, investicije i opremanje te razvoj publike.

Dragi naši posjetitelji!
Bliži se vrijeme blagdana pa Vam se ovim putem još jednom zahvaljujemo na praćenju i podršci te nam dozvolite da Vam zaželimo mirne, tople i mirisne blagdane, a završetak ove i početak nove godine što uspješnije, kako poslovno tako i privatno. Puno smo radili ove godine, a u ovih nekoliko dana želimo se odmoriti te spremni dočekati nove izazove. Sukladno tome, donesena je odluka kako će svi muzejski objekti u Koprivnici i Peterancu biti zatvoreni za javnost u sljedeće dane: subota i nedjelja – 24. i 25. prosinca 2022.; subota i nedjelja – 31. prosinca 2022. i 1. siječnja 2023.; te od petka do nedjelje – 6. do 8. siječnja 2023. godine. Ovo se odnosi i na blagdan sv. Stjepana u redovno radno vrijeme objekata, a jedino će središnja muzejska zgrada na Trgu dr. Leandera Brozovića 1 toga dana biti otvorena u sklopu Srednjovjekovnog božićnog sajma od 15 do 21 sati. Uz to, Galerija naivne umjetnosti u Hlebinama zbog početka IV. faze rekonstrukcije od 20. prosinca 2022. godine bit će zatvorena sve do okončanja i primopredaje radova.
Vidimo se u 2023. godini!

Na kraju svake godine u pravilu se sumiraju rezultati poslovanja i analiza predloženog i realiziranoga, kako u programskom tako i u financijskom smislu. S krajem rujna uspješno je dovršen dvogodišnji projekt reVITAlize kojim su obnovljene podrumske prostorije središnje muzejske zgrade sa stavljanjem u izlagačku funkciju. Postav je, prema stihovima Frana Galovića, dobio naziv „Samo je vu goricaj živlenja pravi raj“, njime su predstavljene teme tradicijskog vinogradarstva i pučke pobožnosti te je u kombinacija tradicionalnog muzejskog postava koji u suradnji sa suvremenom tehnologijom stvara određenu interakciju s posjetiteljem pružajući mu jedinstven intersenzualni doživljaj o nekim prošlim vremenima. Poseban naglasak bio je stavljen na angažmanu domaćih suradnika u produkciji digitalnih audiovizualnih materijala, interaktivnih sadržaja, glazbenih podloga, dizajnerskih i drugih rješenja. U smislu interpretacije prirodne i kulturne baštine posebno je atraktivna „Bilogora u jesen“, mural koprivničkog slikara Ivana Andrašića, kojim se posjetitelj uvodi u „gorične priče“ iza drvenih vrata podravske kleti. Stvoren je jedan potpuno novi kulturno-turistički proizvod koji će se rado konzumirati u nadolazećim godinama, a vidljivo je to kod manifestacije Srednjovjekovni božićni sajam kojeg je u prvim danima pohodilo mnoštvo posjetitelja. Nastavite čitati →

Baš poput naše svakodnevice, edukativne u prakse u Muzeju grada Koprivnice mijenjale su se tijekom godina. Vrijeme ih oblikuje, transformira, stvara i zaustavlja. Tako su prošle godine atraktivna novost u pedagoškom programu bile edukativne šetnje, a u 2022. godini to je bio Muzej za 5! – program koji se održava kao alternativna nastava u muzejskim prostorima, a namijenjen je djeci srednjoškolskog uzrasta.

Neformalna predavanja i razgovori tako se odvijaju na različite teme, a saznati se može primjerice tko su žene u naivnoj umjetnosti, kako su umjetnički rasle i razvijale se, a paralelno održavale kvalitetne obiteljske živote te kako je kritika reagirala i prihvaćala žensko stvaralaštvo. Može se učiti i o gradu, graditeljima i osobama koje su kročile njegovim ulicama, saznati više o razmišljanjima, akcijama i atmosferi vremena koje je oblikovalo našu današnju svakodnevicu s posebnim osvrtom na namjenu, značenje, korištenje i potencijal javnog prostora. O povijesti grada u Muzeju za 5! uči se i u priči o kazalištu koje je možda i više od ostalih umjetnosti dostupno svima, ali je i rezultat znanja, talenta, ljubavi i strasti onih koji ga stvaraju, a jedno od popularnijih je i predavanje o povijesti škola i školstva u Koprivnici koje donosi prikaz obrazovanja u našem kraju od prvih zapisa o društvenom životu do danas uz razmišljanja i razgovor o budućnosti obrazovanja. Nastavite čitati →

Prosinac u Muzeju i ove godine donosi programe koje karakterizira neposrednost, razumijevanje, bliskost i suradnja. Zato vas pozivamo na radionice nakita za bor koje će se odvijati u Galeriji Mijo Kovačić u utorak 13. i 20. prosinca od 16 do 18 sati. Priča o prosincu uz predavanja i radionice traje u Muzeju već nekoliko godina, a predstavljaju se običaju zimskog ciklusa s posebnim osvrtom na Svetu Katarinu Svetu Barbaru Svetog Nikolu Svetu Luciju Svetog Stjepana Badnju večer i Božić Božićno zelenilo Zvjezdare i druge božićne običaje u Podravini te izradu tradicijskog božićnog nakita. U ciklusu godišnjih običaja Božić i Božićni blagdani zauzimaju posebno važno mjesto, kako zbog obilja običaja, vjerovanja i praksi tako i zbog važnosti onoga što se njima obilježava. Značenja ovog blagdana su slojevita, a prevladava vjersko kojim se obilježava rođenje Isusa Krista. Ipak u obzir valja uzeti i tradicije koje su mu prethodile, a vezivale su se uz zimski solsticij kada Sunce u gibanju oko Zemlje dostiže najnižu točku i dani postaju duži, a noći kraće. Njime se u agrarnim zajednicama obilježavao početak nove godine. Ako to uzmemo u obzir, ne čudi što je upravo ovo razdoblje prepuno postupanja, želja i nastojanja da se u novoj godini osigura rod i plod, obilje i blagostanje. Dan Isusova rođenja u prošlosti se obilježavao na različite datume, a 25. prosinca uveden je u 4. stoljeću s namjerom da zamijeni u Rimu vrlo rašireno svetkovanje blagdana rađanja boga Sunca dies Natalis Solis Invicti, ali je zadržano uvjerenje kako Krist svojim rođenjem svijetu donosi svjetlost. Nastavite čitati →