Dragi prijatelji muzeja, dana 5. kolovoza obilježavamo Dan pobjede i domovinske zahvalnosti kao i Dan hrvatskih branitelja i prisjećamo se pobjede koja nam je donijela samostalnost i neovisnost. Ovaj dan obilježavamo s velikom ponosom i na nama je da nikada ne zaboravimo žrtvu naših branitelja i damo svoj doprinos u stvaranju još bolje, perspektivnije, snažnije i prosperitetnije domovine nam Hrvatske. Čestitamo svim braniteljima njihov dan – Dan hrvatskih branitelja, a svim ostalima Dan pobjede i domovinske zahvalnosti.

U sklopu međumuzejske razmjene programa u petak, 29. srpnja 2022. u 19 sati u Galeriji Koprivnica otvaramo izložbu „Vrata Zvijezde“. Muzeji grada Karlovca u proteklih su nekoliko godina iznijeli nekoliko novih otkrića, predstavljenih izložbom Vrata Zvijezde, održanom u Karlovcu od travnja 2021. do travnja 2022. Autori izložbe su Matea Galetić i Igor Čulig. Izložba je koncepcijski zamišljena kao gostujuća što je autorima bila glavna misao vodilja i od presudne važnosti za afirmaciju teme u muzejskim prostorima diljem Hrvatske. Izložba je u sažetom obliku do sredine srpnja gostovala u prostorijama Hrvatskog kulturnog društva Napredak u Zagrebu, a Koprivnica je odabrana kao prvo mjesto ukupnog gostovanja zbog Karlovcu bliskog povijesnog nastanka i razvoja.

Izložba je koncepcijski zamišljena u dvije cjeline. Prva cjelina daje odgovor na pitanje: znamo li po čemu hodamo? Kroz nacrtnu dokumentaciju s arheoloških iskopavanja, fotografije i snimke, te iscrpne legende koje pokazuju nalaze i stratigrafske odnose pokušavamo odgovoriti na zadano pitanje. Druga cjelina daje odgovor na pitanje: znamo li kako su vrata nekad izgledala? Detaljan prikaz Zvijezde kroz staru nacrtnu dokumentaciju, animirane prikaze gradnje gradskih ulaza i 3D legende/makete također sugeriramo odgovor na pitanje.

Izložbu je financijski podržalo Ministarstvo kulture i medija RH, Karlovačka županija i Grad Karlovac. Organizatori gostovanja su Muzej grada Koprivnice i Muzeji grada Karlovca, a u Galeriji Koprivnica može se razgledati do 21. kolovoza 2022. godine.

Slikarstvo Ivana Andrašića vješto balansira na razmeđi figuracije i apstrakcije, između naivne i suvremene umjetnosti. Ivan Andrašić (21. 12 1959., Molve), jedan od najaktivnijih slikara koprivničke scene, kao samouk počinje slikati vrlo rano, u maniri hrvatske naive, a prvu izložbu priređuje već 1971. godine. U početku se fokusira na slikanje na staklu i crtež solidne grafičke čistoće. Tijekom vremena pitomi pejzaž molvarske okolice se pročišćava do nadrealne jasnoće, u kojoj meki krajolik Podravine poprima putene obline žena, a ženski se likovi spajaju s blagim i erotiziranim tlom Podravine. Otkrivanje mekoće i paučinaste prozračnosti kao izuzetno snažnog izražajnog sredstva, vodilo je otkriću i prihvaćanju akvarela kojim ostvaruje spontani odmak od prepoznatljive podravske manire k pejzažnom slikarstvu, od akademski korektnih bilježaka do duboko osobnih impresija.

Bilogora u jesen (2022.) novi je mural u stalnom postavu podruma Muzeja grada Koprivnice, koji obuhvaća sve navedene značajke, a nastao je u okviru EU projekta „Vinski folklor kao povijesni identitet Podravine i Pomurja“ (reVITAlize) koji se provodi u okviru programa INTERREG V-A prekogranične suradnje Mađarska – Hrvatska 2014 – 2020. Eterični krajolik podravske nizine protkan je akcentima figuracije koja se rasplinje u nekoliko prizora. Prateći putanju od rane jeseni pri ulazu do kasne jeseni na dnu hodnika figuracija se najjasnije ocrtava u arhitekturi podravske klijeti i osnovnim predmetima za skladištenje i preradu grožđa (bačvama i kacama). Središnja vertikalna os naglašena je prikazom debla fluentnih mekih poteza pridonosi simetričnosti prizora. Mrtva priroda, stol „podravskog obilja“ (kruha, špeka i sira) pružaju naznaku ljudske prisutnosti. Forme trsja s andrašićevski prepoznatljivim kružnim oblicima komuniciraju s nasuprotnim vitrinama i predmetima podrumskog postava. Kružne forme u trsju rastaču se u mrlje živih zemljanih tonova. Naracija i figuracija iz podnožja u predjelu neba prelazi u razlivene apstrahirane forme, transparentno providne nanose boja s vidljivim potezima kista. Vještim perspektivnim oblikovanjima prostora cjelokupnost murala lako je čitljiva unatoč smanjenoj mogućnosti prostornog odmaka. Taj mali odmak privlači promatrača u sliku uvodeći ga u priču vinogradarstva i pučke pobožnosti u nastavku podrumskih prostorija, novog stalnog postava koji će se otvoriti za javnost početkom jeseni. Nastavite čitati →

Muzej grada Koprivnice pokrenuo je program „Skriveno lice Koprivnice“ koji se odvija u koprivničkim kvartovima, a uključuje akcije digitalizacije fotografija, razglednica i predmeta iz privatnih zbirki te prikupljanje priča o pojedinom kvartu. Podijelite i vi svoja sjećanja, donesite predmete i fotografije za koje mislite da su važni za povijest kvarta, a mi ćemo ih fotografirati, vaše ćemo priče zapisati i snimiti i nakon toga predstaviti na internetskoj stranici Skriveno lice Koprivnice. Tako ćemo zajedno stvarati novi digitalni muzej grada, besplatno dostupan svima za istraživanje i učenje o gradu.

Akcija prikupljanja sjećanja u kvartu Miklinovec bit će 14. i 15. srpnja 2022. od 10,00 do 14,00 sati u Osnovnoj školi Braće Radić gdje Vas iz Muzeja čekaju etnologinja Vesna Peršić Kovač i povjesničarka umjetnosti Maša Zamljačanec. Program je sufinanciran sredstvima Ministarstva kulture i medija, Koprivničko-križevačke županije i Grada Koprivnice.

I ne zaboravite…Kvartovi imaju moć, a ona nije samo u broju ljudi koji u njemu žive ili ga posjećuju, nego u broju ljudi koji se osjećaju bolje jer znaju da u njihovom gradu postoje mjesta na kojima ljudi brinu jedni o drugima i koriste prostor na zanimljive načine. Kvart može promijeniti način na koji živimo u gradu, naše mišljenje o njemu, presuditi u izboru grada za život i možda najvažnije – biti razlog da ostanak u gradu.

Dragi korisnici, u razdoblju od 11. do 31. srpnja 2022. godine uvodi se skraćeno ljetno radno vrijeme za Galeriju Koprivnica i Galeriju Mijo Kovačić, poradi otežanog prilaza objektima i smanjenih aktivnosti kroz mjesec srpanj. Tako će objekti biti dostupni za posjetitelje (kroz Svilarsku ulicu i stražnji ulaz) ponedjeljkom od 8 do 15 sati, utorak – petak od 10 do 15 sati, subota – nedjelja od 10 do 14 sati. U Galeriji Koprivnica do 24. srpnja može se razgledati izložba o dr. Rudolfu Horvatu, a u Galeriji Mijo Kovačić stalni postav. Što se tiče Galerije naivne umjetnosti u Hlebinama, u nedjelju (10.7.2022.) završava izložba Ivana Lackovića Croate te će se potom u narednim danima raditi na uređenju stalnog postava nakon provedenih radova na rekonstrukciji podova i sustava grijanja te će svoja vrata ponovno otvoriti u petak (15.7.2022.) od kada će raditi prema redovnom radnom vremenu: utorak – petak od 10 do 18 sati te subota – nedjelja od 10 do 14. sati. Muzej grada Koprivnice i Galerija skulptura Ivan Sabolić rade redovno. Zahvaljujemo na razumijevanju!

U rujnu 2019. godine Stručno vijeće Muzeja grada Koprivnice donijelo je Plan preventivne zaštite, konzervacije i restauracije Muzeja grada Koprivnice za razdoblje 2020. – 2024. godine prema kojem se u navedenom razdoblju, sukladno dostupnim financijskim sredstvima, planira provoditi preventivna zaštita muzejske građe te konzervatorsko-restauratorski radovi. U dosadašnjem tijeku godine iz javnih izvora financiranja osigurana su sredstva za provedbu obje vrste zahvata u ukupnom iznosu od 95.000 kn i to 75.000 kn za provedbu konzervatorsko-restauratorskih zahvata, a 20.000,00 kn za nabavu materijala za preventivnu zaštitu građe. Uz navedeno, Muzej je za provedbu dodatnih konzervatorsko-restauratorskih postupaka osigurao sredstva iz vlastitih izvora financiranja.

S obzirom na činjenicu da se radovi financiraju iz četiriju izvora (Grad Koprivnica, Koprivničko-križevačka županija, Ministarstvo kulture i medija, Muzej grada Koprivnice) pojedine je konzervatorsko-restauratorske radove bilo moguće započeti i ranije, tj. početkom godine. Tako je restauratorica Štefica Nemec Panić u prvoj polovici godine provela restauraciju 7 djelomično i cjelovito sačuvanih srednjovjekovnih kožnih cipela, datiranih u prijelaz 15. na 16. stoljeće, pronađenih tijekom arheoloških istraživanja utvrde Gorbonok kod Kloštra Podravskog. Radi se o nastavku radova koji su započeli 2021. godine kada su restaurirani dijelovi 6 cipela. Ovogodišnjim je radovima završena ova cjelina radova, koja je ujedno označila i završetak svih konzervatorsko-restauratorskih radova na svim tipovima materijala / nalazima prikupljenim tijekom istraživanja ovog lokaliteta. O značaju provedenih postupaka, ali i samim nalazima, govori činjenica da je radovima utvrđen način izrade srednjovjekovnih cipela, tj. slojevitost materijala i spajanja različitih komada kože u cjelinu, tip materijala koji je korišten, ali i sam izgled cipela. Nastavite čitati →

Nakon predstavljanja u Čakovcu, Koprivnici i Ludbregu od kraja prošle do sredine ove godine dana 6. srpnja 2022. godine u 19 sati izložba „Tibeti u Međimurju i Podravini“ otvorit će se u Tehničkom muzeju Nikola Tesla u Zagrebu povodom 56. Međunarodne smotre folklora i to u organizaciji KUC Travno. Na izložbi se predstavlja građa Muzeja Međimurja Čakovec, Muzeja grada Koprivnice, Muzeja grada Ludbrega te privatnih zbirki. Izložbu prate grafičke mape s tekstom koji potpisuju Janja Kovač (MMČ), Marija Mesarić (MGK) i Venija Bobnjarić-Vučković (nezavisna istraživačica).

Podsjetimo, tibeti su marame (u koprivničkoj Podravini često zvana i „ropci“ ili „tibetni ropci“.) velikih dimenzija kvadratnog oblika koja se presavija po dijagonali u trokut, prebacuje preko ramena tako da vrh trokuta pada na leđa, dok se dulji krajevi preklapaju na prsima i vežu u čvor na leđima. U nekim mjestima koprivničke Podravine tibeti su se razrezivali po dijagonali što im daje oblik jednakokračnog trokuta. Pozornost privlače položajem na gornjem dijelu trupa, a ističu se svojom veličinom, jednobojnom podlogom jarke boje i raskošnim cvjetnim uzorkom te bogatim resama. Izrađeni su od kupovnoga materijala (vune ili kašmira) na koji su se naknadno stavljale rese, obično u istoj boji kao i platno. Tibet predstavlja element građanskog načina odijevanja koji je prihvaćen u ruralnim predjelima Međimurja i Podravine u 19. stoljeću. Smatran je skupocjenim predmetom pa se čak i bogatstvo obitelji procjenjivalo po tome koliko je žena posjedovala tibeta. Stoga tibet možemo smatrati odjevnim predmetom iste simbolike kao najcjenjeniji nakit. Kroz vrijeme se promijenila svrha korištenja tibeta. Polovicom 19. stoljeća postojala su pravila nošenja podudarna sa društvenim statusom, dok su danas dio ženske nošnje na cijelom području Međimurja te dijelovima koprivničke i ludbreške Podravine.

Dragi posjetitelji i suradnici, svi smo već nadaleko upoznati sa situacijom na središnjem koprivničkom trgu i otežanim kretanjem, a sve u očekivanju njegove skore obnove kada ćemo svi zajedno uživati u novom sjaju. Prema današnjoj najavi iz gradske uprave od ponedjeljka 4. srpnja 2022. godine pa kroz sljedećih tjedan dana (ili koji dan više) pješački koridor koji koristimo uz niz zgrada sve do Galerije Koprivnice bit će privremeno obustavljen budući da se započinje s pripremom posteljice za konačno opločenje trga. Stoga, sve Vas koji bi željeli pogledati izložbu o dr. Rudolfu Hrvatu, stalni postav Galerije Mijo Kovačić ili imate potrebu komunicirati s administracijom i upravom Muzeja upućujemo na okolni put kroz Svilarsku ulicu, galerijsko dvorište i stražnji ulaz u zgradu. Pozdravljaju Vas muzealci s poštovanjem i zahvalom za razumijevanje!

Od petka do nedjelje (24. – 26. 6. 2022.) održano je sedmo izdanje dječjeg ljetnog kampa KUL Hlebine. Ovogodišnje izdanje okupilo je 16 polaznika iz Zagreba, Koprivnice i okolice koji su kroz tri dana istraživali kulturu i umjetnost sela u kojem je stasala hrvatska naivna umjetnost. Po dolasku u „bazu“ – Galeriju naivne umjetnosti u Hlebinama polaznici su saznali više o tradicijskom načinu života i provođenja dokolice kroz minijature i tradicijske igračke Antuna Erdeca, suradnika iz Peteranca. Pod njegovim stručnim vodstvom mališani su se okušali u samostalnom sklapanju tradicijskih minijatura (stolčića, klupa, tronošca…) koje su potom ponijeli kući kao suvenir i trajnu uspomenu. Nakon toga krenuli smo u istraživanje Galerije naivne umjetnosti, naivne umjetnosti i trenutne izložbe Ivana Lackovića Croate, ali i međusobno upoznavanje i povezivanje kroz grupni rad i vodstvo kroz izložbu. Popodnevni termin rezerviran je za početak učenja slikanja na staklu pod mentorstvom Zlatka Kolareka i Stjepana Pongraca, predstavnika Udruge hlebinskih slikara i kipara naive. Po izradi skice prionuli smo prvoj fazi izrade slikanog sloja raznovrsnih tematika – od mrtvih priroda do animalističkih motiva u neobičnim pozama pa do apstrahirane geometrizacije. Nakon umjetničkog izražavanja došlo je vrijeme za malo razgibavanja! U suradnji s mladim članovima Odreda izviđača Kamengrad iz Koprivnice naučili smo kako se podižu šatori, koja se pravila ponašanja u kampu te kako se zajednički zabaviti – kroz pokret, igru i učenje. Tako smo barem nakratko osjetili dašak logorovanja što smo potvrdili pripremom večere na logorskoj vatri i osvijestili važnost (pre)hrane, zajedništva i timskog rada. Nastavite čitati →

Muzej grada Koprivnice od 29. lipnja do 29. rujna 2022. u izložbenom prostoru Galerije Ivan Sabolić u Peterancu predstavlja izložbu portreta u staklu akademskog kipara Petra Dolića i sati fotografiju umjetničkog fotografa Gorana Vranića s otvorenjem u 18 sati. U autorskoj koncepciji povjesničarske umjetnosti i više kustosice Draženke Jalšić Ernečić izložba će u formi dijalog dvaju medija predstaviti Dolićeve portrete nastale u protekle tri godine koje je potom fotografirao Vranić oblikujući novi odnos prema nastalom umjetničkom djelu.

Petar Dolić i Goran Vranić, akademski kipar i umjetnički fotograf, suvremenici su koje osim suradnje povezuju isti osjećaj za prostor i način na koji pristupaju svijetlu i staklu kao mediju. U suvremenoj umjetničkoj praksi suradnje umjetnika različitih medija i poetika uobičajeni su pristup istraživanju komunikacijske razine vremena u kojem su njihove umjetnosti nastale. Nadopunjavanjem poetika, stilova i načina Dolić i Vranić naglašavaju važnost načina na koji pristupamo skulpturi i otkrivamo umjetnički temperament kipara promatrajući predmet okom fotografa. Pritom se umjetničke koncepcije kipara i fotografa preklapaju i nadopunjuju, inzistiraju na uvježbanom oku koje u originalu umjetničkog predmeta nalazi jasnoću na kojoj je svojevremeno inzistirao Heinrich Wölfflin. Nastavite čitati →