Nakon brojnih arheoloških izložbi vezanih uz istraživanja na kontinentu Muzej grada Koprivnice će tijekom ožujka ugostiti i prvu izložbu vezanu uz podvodna arheološka istraživanja. Radi se o izložbi “Brodolom Mijoka – probuđena tajna murterskog mora” koja na iznimno jasan i vizualno zanimljiv način predstavlja rezultate višegodišnjeg istraživanja podmorskog lokaliteta brodoloma kod pličine Mijoka, nedaleko otoka Murtera. Radi se o izložbi ostvarenoj u suradnji s Muzejom grada Šibenika i Hrvatskim restauratorskim zavodom. Autorice izložbe su podvodna arheologinja Vesna Zmaić Kralj, djelatnica Hrvatskog restauratorskog zavoda i kustosica Muzej grada Šibenika, Marina Lambaša. Autor likovnog postava i grafičke opreme je Ante Filipović Grčić iz 2FG studija.

Prije oko 300 godina na pličini Mijoka potopljen je brod s izuzetno zanimljivim i nesvakidašnjim teretom koji se pokazao vrjednijim nego što je itko mogao pretpostaviti. Prilikom pronalaska lokalitet brodoloma je bio devastiran, te se smatralo da se malo što može tu pronaći. Zahvaljujući financijskoj potpori Ministarstva kulture, u razdoblju od 2006. do 2012. godine provođena su zaštitna arheološka istraživanja prilikom kojih je istraženo područje od 64 m² te je sakupljena velika kolekcija vrijednih pokretnih nalaza. Bez obzira na veliki stupanj devastacije lokaliteta, rezultati istraživanja pružili su uvid u materijalnu kulturu 16. i 17. stoljeća, proizvodnju i trgovinu velikih obrtničkih centara, ali i u pomorsku trgovinu i prilike na Jadranu tijekom tog razdoblja. Mahom skupa i luksuzna roba te velika količina zlatnog i srebrnog novca na brodu koji je bio relativno malih dimenzija i bez ozbiljnog naoružanja, ukazuju da je vjerojatno riječ o piratskom brodu koji je stradao dok je prevozio raznoliku zaplijenjenu robu. No, nameće se i mogućnost da je riječ o trgovačkom brodu s teretom iz grada Nuremberga i drugih europskih centara.

Izložba je koncipirana da prenese značenje i bogatstvo pronađenog materijala na način da se ujedno i obrati pozornost na devastaciju arheološkog nalazišta te usprkos tome i vrijednost samog istraživanja. Moći će se razgledati u Galeriji Koprivnica u razdoblju između 5. ožujka i 4. travnja 2021. godine.

Krajem tjedna završava izložba u sklopu projekta Umjetnost u zajednici: redefiniranje nasljeđa grupe Zemlja koji se provodio od 2019. godine. Projekt se odvijao u suradnji s Odsjekom za etnologiju i kulturnu antropologiju, Akademijom likovnih umjetnosti i Hrvatskim društvom likovnih umjetnika, uz podršku Muzeja grada Koprivnice, a preispitivao je nasljeđe grupe Zemlja i Krste Hegedušića u suvremenom kontekstu. Osim izložbom projekt je rezultirao i popratnom publikacijom koja pojašnjava ciljeve i tijek razvoja projekta kroz nekoliko faza. Predstavljanje publikacije održat će se u petak (26. 2.2021.) u Galeriji naivne umjetnosti u Hlebinama s početkom u 14 sati. S obzirom na trenutnu epidemiološku situaciju promocija će se moći pratiti uživo i putem online aplikacije Zoom te live streama na društvenim mrežama. Publikaciju će predstaviti Josip Zanki i Maja Flajsig kao voditelji projekta, profesori-mentori Sebastijan Dračić i Nevena Škrbić Alempijević te Helena Kušenić.

Namjera projekta bila je preispitati jednu od najvažnijih točaka hrvatske povijesti umjetnosti – grupu Zemlja te Krstu Hegedušića i postulate zemljaškog manifesta koji su utjecali i na formiranje Hlebinske škole, odnosno naivne umjetnosti. Namjera projekta je promatrati nasljeđe Zemlje u suvremenom kontekstu i danas aktualnom trenutku. Projekt se temeljio na razmjeni iskustava, participativnoj suradnji umjetnika i istraživača te radu unutar lokalne zajednice i etnografskom poligonu Studenti Akademije likovnih umjetnosti i Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju upareni su s danas aktivnim autorima iz Hlebina i Koprivnice pa su istraživačke parove činili Ivan Andrašić, Jelena Bogdanić i Damjan Roce; Zvonko Sigetić, Dorian Pacak i Josip Čekolj i Dražen Tetec, Klara Burić i Lea Biličić. Svaki „umjetnički par producirao je zajednički rad predstavljen na izložbi, praćen etnološkim zapažanjima istraživačkog procesa zabilježenog kroz tekstove u publikaciji. Bojan Mrđenović i Luka Hrgović (u suradnji s Dujom Medićem) svoj su izričaj pronašli u mediju videa i filma kroz dokumentiranje života i rada Bare Mustafe, najstarije hlebinske kiparice te kroz video humoresku koja elemente tradicijske kulture (zdravice) predstavlja u suvremenom kontekstu. Drugi dio istraživanja proveden je na Velebitu pri čemu je velebitski prostor promatran kao oživotvorenje utopijske vizije Hlebinske škole o zemaljskom raju (što naivno slikarstvo traži u sjećanju na podravsko selo s početka 20. st.) što je problematizirano kroz radionice drvoreza pod vodstvom Maje Rožman koje su rezultirale grafičkim listovima u izvedbi Josipa Zankija, Maje Rožman, Jelene Bogdanić, Doriana Pacaka, Luke Tomića. Land art intervencije pod vodstvom Marka Cullena zasnovane su na ideji svjetla i prirodnih materijala na raznim lokacijama NP-a, a sve je zaokruženo zajedničkim participativnim radom s temom ekvinocija kao posljednje žetve u godini koja je bitno razdoblje za seljake i naivne umjetnike.

Podsjetimo da je projekt uključivao i organizaciju Stručnog skupa održanog u lipnju 2020. godine u Zagrebu (uz radionicu slikanja na staklu pod vodstvom Zlatka Kolareka) te izložbu u Galeriji Karas. Ovog petka saznajte više o konceptu i rezultatima projekta, a izložbu posjetite do nedjelje (27. 2.2021.) u Galeriji naivne umjetnosti u Hlebinama.

Pozivamo umjetnike/ce da se prijave na novo izdanje Drava Art Biennale (DAB) s najviše 2 rada (koje umjetnik/ca sam producira), u bilo kojoj tehnici, mediju ili načinu izraza. Radove će odabrati peteročlani kustoski tim: Ana Kovačić, Helena Kušenić, Valentina Radoš, Tanja Špoljar, Maša Zamljačanec. Realizacija ovog projekta obuhvaća skupnu izložbu odabranih autora u Galeriji Koprivnica. Rok za prijavu radova je 30. 5. 2021. godine. Zbog izložbenog koncepta i zahtjeva skupne izložbe, umjetnicima neće biti moguće isplatiti honorar.  Izložbeni koncept će se, uz izbor prijavljenih radova, upotpuniti i uključivanjem referentnih autora čija je produkcija orijentirana na ovu problematiku. Izložba će se održati u Galeriji Koprivnica (17. 9. – 24. 10. 2021.), a tijekom 2022. izložba će se preseliti u Muzej likovnih umjetnosti u Osijeku.

Prijavi je potrebno priložiti:
– CV
– fotografije / video / nacrt rada
– kratku izjavu/obrazloženje o radu i opis rada – materijal, dimenzije i prostornu dispoziciju
– kontakt

Prijave je moguće dostaviti e-mailom na hkusenic@muzej-koprivnica.hr ili adresu Muzeja grada Koprivnice, Trg dr. Leandera Brozovića 1, 48000 Koprivnica, a kontakt osoba poziva i projekta je Helena Kušenić (+385 99 306 8713). Nastavite čitati →

Na službenim internet stranicama Muzeja grada Koprivnica i stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje dana 5.2.2021. godine objavljen je javni natječaj za zasnivanje radnog odnosa na određeno vrijeme (1 godina) u punom radnom vremenu za radno mjesto kustos (1 izvršitelj, VSS) zaključno sa 15.2.2021. godine u 9,00 sati.

Dana 16.2.2021. godine provedena je formalna provjera pristiglih prijava kojom je utvrđeno kako usmenoj provjeri sposobnosti za radno mjesto kustos može pristupiti jedan (1) kandidat čija je prijava pravovremena, uredna i ispunjava sve formalne uvjete iz natječaja.

Usmena provjera sposobnosti kojim se kandidat poziva u daljnji postupak provedbe natječaja zakazana je za 19.2.2021. godine (petak) u Galeriji Koprivnica (Zrinski trg 9, Koprivnica) u 15,20 sati. Kandidat koji može pristupiti testiranju o tome je obavješten elektroničkim putem, a kandidatima čije prijave nisu pravodobne, uredne ili ne ispunjavaju formalne uvjete iz natječaja dostavit će se pisana obavijest. Nastavite čitati →

Muzeji su u vrijeme zatvorenih škola, trgovina i kafića uglavnom istaknute kao sigurne institucije, koje imaju kreativni potencijal i mogućnost osmišljavanja načina kako aktivno voditi promjene u društvu. Svojim programima oni se prilagođavaju novim uvjetima rada i života promišljajući nove modele i rješenja za čuvanje kulturne baštine te stvarajući nove načine kulturnog djelovanja. Nakon svih izazova u 2020. godini potrebno je još uvijek držati mjere socijalne distance, ali istovremeno osnažiti kontakte s posjetiteljima i ustanovama. Već duže vrijeme ističe se i shvaća važnost provođenja digitalizacije muzejskih fundusa – od teksta, preko audio i video zapisa, sve do trodimenzionalnih objekata te se pokazalo nezaobilaznim u komunikaciji s posjetiteljima osobito tijekom izazovnih dana kakve smo iskusili u karanteni.

Danas muzeji više nego ikad koriste brojne mogućnosti suvremenih informacijskih tehnologija za kreiranje virtualnih izložbi i predavanja, interaktivnih edukativnih sadržaja koji će poticati na učenje kroz zabavu, te prezentiranje baštine kroz digitalni prikaz predmeta i pričanje priča. Muzeju grada Koprivnice je putem Javnog poziva Ministarstva kulture i medija nedavno dodijeljeno 10.000 kuna za digitalizaciju oko 350 predmeta iz Zbirke arhitekture i urbanizma, a posebnu dogradnju će digitalizirani nacrti doživjeti u javnoj dostupnosti preko platforme Digitalna baština Muzeja grada Koprivnice. Dio nacrta iz iste zbirke prošle je godine digitaliziran, a proces će se nastaviti i u budućnosti. Već su odabrani predmeti za ovogodišnju digitalizaciju, a riječ je o nacrtima građevina u užem centru Koprivnice. Nakon postavljanja na spomenutu platformu predmeti će se moći pregledavati kako bi se koristili u stručnim i znanstvenim krugovima, ali i za osobno istraživanje. Osim nacrta Digitalna baština Muzeja grada Koprivnice ponudit će i fotografije pojedinih zgrada, a planirano je i prikupljanje priča i sjećanja o svakoj lokaciji koja će u audio i transkribiranom obliku biti dostupna za učenje, a bit će prilagođene svim uzrastima i širokom krugu posjetitelja. Ovo je još jedan pokazatelj kako u doba globalne pandemije muzeji mogu svojim korisnicima biti mjesto zadovoljstva, nadahnuća te okruženje za učenje i doživljavanje, a nove prilike za to koprivnički će muzealci stvarati i u budućnosti.

Josip Ritoša, kipar koji je živio povučenim, mirnim životom poljoprivrednika u selu blizu Hlebina (Ritoševo), okružen prirodom i životinjama napustio nas je 13. 2. 2021. u 92. godini života. Rođen je 20. 9. 1929. godine u Hlebinama. Radio je kao poljoprivrednik, a kiparstvom se počeo baviti početkom 1970-ih godina. Sudjelovao je na desetak skupnih izložbi. Samostalnu izložbu ostvario je u Galeriji naivne umjetnosti u Hlebinama (zajedno s Franjom Talanom) 28. 8. – 10. 9. 2015. godine.

Njegovo stvaralaštvo oslanja se na svijet kojim je okružen, na jednostavnost života. Kiparenjem se počinje baviti 1970-ih godina, djelomično svakako potaknut tada već prepoznatim primjerom Martina Hegedušića. Pritom ne preuzima gotove hegedušićevske forme već ostaje vjeran sebi, oslanjajući se u radu na vlastiti osjećaj, intuiciju. Skulpture uglavnom manjih dimenzija u oblikovanju ostaju krajnje jednostavne. Svojom krutom formom i plošnošću u sjećanje vraćaju skulpture starog Egipta iz arhaičnog razdoblja. No umjesto velikih faraona, one svoje mjesto prepuštaju pravim herojima života – svakodnevnim ljudima i njihovim životima. Tematike ostaju usko vezane uz svakodnevne poslove, zabavu ili religioznost. I onda kad prezentiraju težak rad, skulpturice zrače vedrinom, radošću i veseljem. Premda su izrazi lica gotovo uvijek ozbiljni, čak i mučenički, radovi predstavljaju čisti optimizam rezbaren u drvu. Forme izranjaju iz drveta gotovo same od sebe. Minimalizam u oblikovanju proizvodi ekspresionizam u izrazu. Gotovo monolitni prikazi kojima se izraz lica naznačuje tek s nekoliko jednostavnih zareza dlijetom dokaz je prirođene vještine i osjećaja za bitno, za čovjeka – i na tome mu najveća hvala. Nastavite čitati →

Iako s manjim brojem grupnih i većim brojem individualnih posjeta Muzej grada Koprivnice radi s publikom, ali i „iza kulisa“, pandemijska godina oslobodila je vrijeme za takozvani tihi rad pa kustosi uređuju zbirke u većoj mjeri nego je to moguće u normalnim uvjetima rada i života. Osim toga, na red su došli i poslovi poput onog na edukativnoj publikacije poput ove koju danas ukratko predstavljamo. Ukipljeni vodič je prva publikacija ovakvog tipa u ediciji Muzeja grada Koprivnice te nam predstavlja dio kulturne baštine, umjetnosti u javnom prostoru, donosi priče o ljudima i razdobljima te na zanimljiv i drugačiji način predstavlja Podravinu.

Ukipljeni vodič predstavlja Podravinu kroz umjetničke radove dvojice domaćih autora Ivana Sabolića i Zvonimira Lončarića, kroz teme kojima su se bavili, vrijeme u kojem su radovi nastali, materijale kojima su se služili u izradi tih radova. Oni su o svojim promišljanjima ostavili dokaz – skulpture koje danas čine vrstu muzeja na otvorenom. Te nam skulpture govore o povijesti umjetnosti, povijesti, industriji, ljudima, životinjama, hrani, borbama u kojima nema predaje i malim svakodnevnim pobjedama. Iako nije digitalni, vodič je u potpunosti prilagođen pandemijskim vremenima i namijenjen samostalnom razgledavanju i učenju u šetnji ili u vožnji. Tiskan je u nadi da će uz kratke zanimljive priče o skulpturama, vedre ilustracije i fotografije stanovnici Koprivnice i njihovi gosti razgledati umjetničke radove u javnom prostoru. Vodič su osmislile muzejska pedagoginja Maša Zamljačanec uz Emu Maticu, domaću dizajnericu i Emu Jugovac, studenticu farmacije, volonterku i producenticu u kulturi. Vodič je pripremljen u sklopu projekta Pro-Youth koji provodi Zaklada Znanje na djelu i u kojem Muzej sudjeluje više od godinu dana. Nastavite čitati →

Posljednjeg petka u siječnju ove godine održana je Noć muzeja u posebnim uvjetima. Ukupno je 464 posjetitelja prošlo kroz četiri izložbena prostora: 190 u koprivničkom muzeju, 186 u Galeriji Koprivnica, 60 u Galeriji naivne umjetnosti u Hlebinama i 28 u Galeriji Ivana Sabolića u Peterancu. Taj broj izgleda malo u odnosu na prijašnje godine kada smo brojili više od 2.300 posjetitelja, međutim treba napomenuti da se uspješnost ovakvih manifestacija u zadnje vrijeme ne treba gledati kroz prizmu čistih brojki jer je ona samo jedan od elementa uspješnosti održanoga. Recimo, ono što je posebno razveselilo jest činjenica da se po nekoliko obitelji samostalno uputilo u Peteranec u Galeriju Ivan Sabolić i tamo se upoznalo s vrijednom ostavštinom tog akademskog kipara.

U Koprivnici je realizirana jedna aktivnost na otvorenom, a to su vizualno-zvučne instalacije “Minijature za radoznale” ostvarene u suradnji s Hrvatskim radijem i koje su poprilično dobro prihvaćene. Ljudi su mogli iz prve ruke od kustosa čuti neku zanimljivost iz prošlosti važnu za naše prostore. Izlazak muzeja u javni prostor je itekako važan jer ćemo na taj način dobiti neku povratnu reakciju –  pozitivnu ili negativnu. Koprivničanci su jedva dočekali ovako nešto i nedostaje im sličnih programa u ovim vremenima. Budući da je dugo vremena sve skupa bilo zaustavljeno, već se sada razmišlja o tome da se aktualizira Europsku noć muzeja sredinom svibnja kada je vrijeme puno pogodnije za održavanje raznih kulturnih programa, kako na otvorenom tako i u zatvorenim prostorima.

Po završetku Noći muzeja vrijeme je okrenuti se izložbenom programu za ovu godinu, odnosno najaviti izložbe koje će Koprivničanci u naredno vrijeme imati prilike vidjeti u Galeriji Koprivnica, a pod pretpostavkom da će biti moguće neometano konzumiranje kulturnih programa i izbjegnuta ograničenja uz pandemiju.

Do kraja veljače ostaje postavljena deseta samostalna izložba jednog od najperspektivnijeg koprivničkog slikara Darka Markića pod nazivom „Landscapes“. Izložba prikazuje razvojni proces u kojem se autor vraća apstraktnom slikarstvu pokušavajući doći do početne točke, elementarnih poteza kroz meditativno posvećivanje jednom motivu: drvetu, krošnji, listu. Potom će se postaviti probuđena tajna murterskog mora „Brodolom Mijoka“ koja će na iznimno jasan i vizualno zanimljiv način, prikazati rezultate arheoloških istraživanja podmorskog lokaliteta brodoloma kod pličine Mijoke, provedenih od strane Hrvatskog restauratorskog zavoda, a kojim je pružen uvid u materijalnu kulturu 16. i 17. stoljeća, proizvodnju i trgovinu velikih obrtničkih centara, pomorsku trgovinu i tadašnje prilike na Jadranu. Nastavite čitati →

Na temelju članka 32. Statuta Muzeja grada Koprivnice (URBROJ: 477/2018. od 30.10.2018. i 350/2020. od 20.7.2020.), članka 9., 14. i 16. točke 2.1. Pravilnika o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada Muzeja grada Koprivnice (URBROJ: 207/2019 od 8.4.2019.), Suglasnosti za zapošljavanje Gradonačelnika Grada Koprivnice (URBROJ: 2137/01-06-02/4-21-2 od 2.2.2021.), Suglasnosti Upravnoga vijeća Muzeja grada Koprivnice (URBROJ: 47-3/2021. od 4.2.2021.) i Odluke o imenovanju Povjerenstva za provedbu natječajnog postupka i raspisivanje javnog natječaja o zasnivanju radnog odnosa za radno mjesto kustos (1 izvršitelj, VSS) (URBROJ: 52/2021. od 4.2.2021.) Povjerenstvo za provedbu natječajnog postupka Muzeja grada Koprivnice dana 5.2.2021. godine raspisuje

NATJEČAJ za zasnivanje radnog odnosa
na određeno vrijeme (1 godina) u punom radnom vremenu
za radno mjesto kustos (1 izvršitelj, VSS)

Uvjeti za zasnivanje radnog odnosa:
– završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili visoka stručna sprema sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 60/15 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 131/17), društveno-humanističkog smjera – povjesničar (VSS),
– položen stručni ispit za kustosa sukladno Zakonu o muzejima, odnosno stečeno stručno muzejsko zvanje viši kustos ili muzejski savjetnik prema Pravilniku o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u muzejskoj struci (ukoliko kandidat nema položen stručni ispit za zvanje kustosa ne isključuje se iz natječajnog postupka uz uvjet njegova polaganja u propisanom roku),
– poznavanje najmanje jednog (1) svjetskog jezika,
– jedna (1) godina radnog iskustva na istim ili sličnim poslovima,
– položen vozački ispit B kategorije,
– sklonost timskom radu,
– poznavanje rada na računalu, a posebice programskim sustavima vezanim uz baze podataka.

Posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa:
– organizacijske i komunikacijske sposobnosti,
– vizija razvoja muzejske djelatnosti i kulturne baštine,
– sudjelovanje na stručno-znanstvenim skupovima,
– objavljeni stručni i znanstveni radovi,
– primljene nagrade za rad u struci.

Rok za podnošenje pisane prijave s pripadajućom dokumentacijom jest 15.2.2021. godine do 9,00 sati neovisno o načinu dostave: preporučena pošiljka u fizičkom obliku naslovljena na adresu Muzej grada Koprivnice, Trg dr. Leandera Brozovića 1, 48000 Koprivnica ili elektroničkom poštom na info@muzej-koprivnica.hr u digitalnom (skeniranom) obliku.
Rok za obavještavanje o izboru: 30 dana od dana zaključenja natječaja.
Ugovor se zasniva na određeno vrijeme od jedne (1) godine u punom radnom vremenu počev najranije od 1.3.2021. godine uz obvezni probni rad u trajanju od 6 mjeseci.

Nastavite čitati →