U utorak 27. ožujka 2018. godine u prostorijama Instituta za arheologiju u Zagrebu održan je 1. okrugli stol istraživačkog projekta Transfer – Proizvodnja željeza uz rijeku Dravu u antici i srednjem vijeku: stvaranje i transfer znanja, tehnologija i roba (IP-2016-06-5047) na kojem su prisustvovali i djelatnici Muzeja grada Koprivnice Robert Čimin i Ivan Valent, koji kao vanjski suradnici sudjeluju u projektu. Projekt, čiji je voditelj i koordinator dr. sc. Tajana Sekelj Ivančan iz Instituta za arheologiju, započet je prije godinu dana (1.3.2017.), a ovom su prilikom javno predstavljeni rezultati prve godine rada. Prezentacija rezultata bila je usmjerena na tri glavna segmenta projekta koji su se odvijali tijekom prve godine – reambulacija i terenski pregledi, geološka sondiranja i geofizička snimanja. U sklopu navedenih radova Muzej grada Koprivnice sudjelovao u provedbi svih reambulacija i terenskih pregleda te u koordinaciji i provedbi geoloških sondiranja.
Nakon uvodne riječi voditeljice projekta Ivan Valent održao je predavanje o rezultatima reambulacije i terenskih pregleda koji su se tijekom proljeća i jeseni 2017. godine odvijali na prostoru Podravine. U tim su pregledima uz zaposlenike Muzeja grada Koprivnice, Ivana Valenta i Roberta Čimina, sudjelovali i sudionici projekta, zaposlenici Instituta za arheologiju dr. sc. Tajana Sekelj Ivančan, dr. sc. Tatjana Tkalčec te dr. sc. Siniša Krznar, te Ivan Zvijerac iz Torčeca i Josip Cugovčan iz Podravskih Sesveta. U uvodnom su dijelu predavanja predstavljene pripremne radnje koje su prethodile izlasku na teren (utvrđivanje i dokumentacija dotad poznatih arheoloških lokaliteta na kojima su utvrđeni tragovi metalurških djelatnosti), dok je drugi dio bio posvećen rezultatima, obradi i prezentaciji rezultata terenskih pregleda. U sklopu rezultata predstavljeno je kako je do izlaska na teren na prostoru Podravine bilo poznato 138 arheoloških lokaliteta na kojima su, u vidu kovačke ili talioničke zgure, utvrđeni tragovi metalurških djelatnosti. Ti su položaji ponovno obilaženi kako bi se prikupile dodatne informacije vezane uz njihovu geografsku, pedološku i hidrografsku podlogu i vršeni su novi sustavni terenski pregledi dosad još ne obilaženih prostora nakon kojih se broj lokaliteta s metalurškim karakteristikama na prostoru Podravine popeo na 166. Osim novih položaja na kojima su zabilježeni tragovi metalurških djelatnosti tijekom pregleda ubiciran je i 51 novi arheološki lokalitet na kojim su na temelju obrade materijala utvrđena naselja iz različitih arheoloških i povijesnih razdoblja (kasni neolitik / rani eneolitik, brončano i željezno doba, antika te srednji i novi vijek).
U nastavku je uslijedilo predavanje znanstvenog novaka Tomislava Brenka s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta tijekom kojeg su predstavljeni dosad obrađeni rezultati geoloških sondiranja kojima je utvrđivan potencijal i pojava barske rudače u tlu na prostoru lokaliteta na kojima su registrirani tragovi talioničke djelatnosti. Posljednje predavanje održao je dr. sc. Branko Mušič s Univerze v Ljubljani (SLO) koji je predstavio rezultate geofizičkih snimanja i mjerenja na temelju kojih će se vršiti buduća arheološka istraživanja te dodatna geološka sondiranja kojima bi se utvrđivao potencijal i mogućnosti eksploatacije željezne barske rudače koja se koristila kao sirovina za proizvodnju željeza na prostoru Podravine tijekom antike i srednjeg vijeka.
Nakon okruglog stola uslijedio je radni sastanak članova istraživačkog projekta s predstavljanjem planova i ciljeva rada u 2. godini: vršenje dodatnih terenskih pregleda, nastavak geofizičkih snimanja i mjerenja, bušenje novih geoloških sondi te provedba arheološka istraživanja lokaliteta Dedanovice kod Hlebina te Log-Parag I kod Koprivničkog Ivanca.
