U Galeriji Arheološkog muzeja u Zagrebu u utorak 24. rujna 2019. godine u 18 sati otvorena je izložba „Arheologija iz zraka“ sa ciljem prikazivanja nekih od najzanimljivijih i najatraktivnijih zračnih fotografija arheoloških lokaliteta s prostora Republike Hrvatske. Ova izložba fotografija odudara od klasičnih arheoloških izložaba i osnovni fokus stavljen je na fotografije, dok su podaci o arheološkom kontekstu svedeni na minimum. Autori izložbe su Miroslav Vuković (Odsjek za arheologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu) i Jacqueline Balen (Arheološki muzej u Zagrebu), a u njenom nastajanju sudjelovao je velik broj autora fotografija i voditelja arheoloških istraživanja.
Muzej grada Koprivnice priključio se izložbi sa zračnim fotografija završnih arheoloških situacija na lokalitetima: Mekiš – Zgruti 2013, Virje – Sv. Martin 2013, Koprivnica – Bedemi 2013, Podravske Sesvete – Ruškova greda 2014, Kloštar Podravski – Gorbonok 2015, Đurđevac – Sošice 2017 te tri fotografije sa zaštitnih radova na virovitičkom Dvorcu Pejačević 2017.
Arheologija i zračne fotografije imaju dugu zajedničku povijest koja seže u početak 20. stoljeća kada su iz balona snimljene prve zračne fotografije Stonehengea i Rimskog foruma. S vremenom se razvila i posebna grana naše znanosti, zračna arheologija, koja se bavi proučavanjem tragova ljudske aktivnosti iz prošlosti u krajoliku. Fotografije snimljene iz zraka korištene su također za dokumentiranje i prezentaciju arheoloških nalazišta. Do nedavno su u tu svrhu korišteni baloni, ljestve, servisna vozila i druge platforme, ali razvojem novih tehnologija i komercijalizacijom bespilotnih letjelica postupak dokumentiranja lokaliteta je znatno ubrzan, a kvaliteta prezentacijskih fotografija je dobila novu dimenziju.
Bespilotne letjelice ili kolokvijalno dronovi imaju dugu povijest i širok spektar primjene, međutim tek u posljednjih desetak godina dolazi do njihovog ubrzanog razvoja i komercijalizacije. Posebno mjesto u širokom spektru različitih letjelica zauzimaju rotorne letjelice zbog mogućnosti lebdenja na mjestu od kojih je najpopularnija inačica svakako kvadkopter. U početku su letjelice zahtijevale i dodatnu opremu te je kamera za snimanje dolazila neovisno od samog drona, dok danas one dolaze s već integriranim kamerama u tzv. RTF (engl. Ready to fly) verzijama.
Dronovi su nam omogućili snimanje lokaliteta iz dotada nemogućih kutova i pozicija, a sama činjenica da se radi o financijski relativno jeftinom proizvodu pomogla je da s vremenom postanu sastavni dio alata u svim većim institucijama koja provode arheološka istraživanja. Time se u znatnoj mjeri povećao broj zračnih fotografija arheoloških lokaliteta koje se ovim putem predstavljaju.
Izložba ostaje otvorena do 24. listopada 2019. godine.