Izložbu „Domoljub 100/110 – priča o zgradi i ljudima“ u Galeriji Koprivnica možete posjetiti još samo do kraj tjedna, a možete ju razgledati i uz besplatno stručno vodstvo ovog petka, 6. prosinca 2019. godine u 17 sati. Kroz izložbu će vas voditi njezina autorica Maša Zamljačanec.
Koliko je djelovanje kulturno-umjetničkih društava oblikovalo građansku svijest stanovnika Koprivnice svjedoče brojne priče, arhivski dokumenti i literatura. Na spomen Domoljuba, većina će se sjetiti zgrade i svečane dvorane koja je nakon čitavog stoljeća obnovljena i slavi 100. godišnjicu od izgradnje. No Domoljub je mnogo više od asocijacije na uređeni prostor u kojem su se tijekom godina održavale svečane priredbe, koncerti i banketi i kojeg, uostalom, ne bi ni bilo da prije 110 godina nije osnovano Hrvatsko obrtničko radničko obrazovno i pjevačko društvo Domoljub. Upravo je to društvo zaslužno što Koprivnica danas ima dvoranu koja je ugostila brojne uzvanike s područja javnog kulturnog života. Okosnicu izložbe čine predmeti, dokumenti, plakati i fotografije koji ukazuju na važnost i ugled Domoljuba, a možete ju razgledati ovog petka uz stručno vodstvo ili još samo do nedjelje kad će biti i službeno zatvorena.
Početkom prošlog stoljeća jedan od nezaobilaznih elemenata običaja božićnog ciklusa bilo je čestitanje. U ruralnim, zemljoradničkim sredinama točno određene riječi izgovarale su se prema unaprijed utvrđenom redoslijedu, čime se nastojalo osigurati blagostanje tijekom čitave naredne godine. Pri tome su osobito važna bila nabrajanja i usporedbe s bićima iz životinjskog svijeta, u čemu je vidljiv trag pretkršćanskih vjerovanja kojima običaji božićnog ciklusa obiluju. Za razliku od seoskih, u gradskim sredinama čestitalo se na potpuno drukčiji način. Svakako jedan od zanimljivijih bio je slanje božićnih čestitki koje su tijekom prve polovice stoljeća postale vrlo popularne i na području Koprivnice. Osim jednostavnijim tekstom (poput onog „sretan i blagoslovljen Božić“) upisanim na poleđini, jasnu poruku na njima se moglo odaslati i izborom motiva. Tako se osim prikaza svete obitelji i Isusova rođenja, pojavljuju i različiti motivi takozvanih „srećonoša“, kao što su primjerice djetelina s četiri lista, dimnjačar, prase i potkova.
Tradicijski božićni napjevi dragocjen su i omiljen dio hrvatskog kulturnog identiteta već stoljećima. Prenose se uglavnom usmenom predajom, a dio njih zapisan je i u poznatim crkvenim pjesmaricama iz 17. i 18. stoljeća: Pavlinskoj pjesmarici iz 1644. godine, te tri izdanja Cithare octochorde, iz 1701., 1723. i 1757. godine. U njima se nalazi zapis jednog od najpoznatijih božićnih napjeva Narodi nam se Kralj nebeski. Osim njega, vrlo poznat i u čitavoj Hrvatskoj raširen je i napjev U to vrijeme godišta, čiji nastanak seže u daleki srednji vijek.
Prema kršćanskoj predaji Božić je dan kada se slavi rođenje Isusa. To je sretan događaj koji ljudima donosi radost, mir, blagostanje i svjetlost. Prethodi mu razdoblje adventa, mjeseca obilježenog pripremama za Božić, ali i brojnim blagdanima uz koje se vežu pučki običaji, a oni hladno zimsko vrijeme čine veselijim.
Dvorana Domoljub ove godine slavi stoljeće svoga postojanja i povodom te obljetnice Muzej grada Koprivnice pripremio je izložbu „Domoljub 100/110 – priča o zgradi i ljudima“. Koliko je djelovanje kulturno-umjetničkih društava oblikovalo građansku svijest stanovnika Koprivnice svjedoče arhivski dokumenti i literatura. Početkom 20. stoljeća, u lipnju 1909. godine, Koprivnica je dobila novo kulturno-prosvjetno društvo Domoljub koje je djelovalo kontinuirano sve do Drugog svjetskog rata.
