Bez dela nema jela

Pozivamo Vas na razgledavanje ljetnog postava BEZ DELA NEMA JELA u Galeriju naivne umjetnosti u Hlebinama, od utorka 1. srpnja 2025. godine.

Miroslav Krleža u svojem je predgovoru Podravskim motivima, zbirci od 34 crteža Krste Hegedušića rekao kako stvarati umjetnički nadareno znači podavati se snažnim životnim nagonima, a pitanje stvaralačkog dara nije pitanje mozga ni razuma. Stav je to kojim su se 30ih godina 20. stoljeća vodili pripadnici umjetničke grupe Zemlja čiji je član bio i sam Hegedušić. Kako mu je otac bio iz Hlebina, svoja ljeta provodio je u Podravini gdje je upoznao talentirane slikare-seljake Ivana Generalića i Franju Mraza te ih počeo podučavati slikarskim tehnikama i slikanju svojeg okruženja. Mladi slikari napredovali su veoma brzo i već 1931. godine izlagali na III. izložbi Udruženja umjetnika Zemlja u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu. Temelji naivnoj umjetnosti bili su postavljeni.

Razvojem svojeg stila, ali i pojavom kasnijih generacija slikara i kipara naive, tematika se proširila na fantastičan, unutarnji i religiozan svijet. Također, pojedini umjetnici opredijelili su se za prikaz određenog motiva po kojem su postali najpoznatiji. Ipak, središte naivne umjetnosti uvijek je ostao – život.

Ogoljen bilo kakvih uljepšavanja, taj je život određen godišnjim dobima i radovima na zemlji ili na obiteljskim gospodarstvima. Život je to u malim zajednicama u kojima se ljudi zajedno rađaju i umiru, vesele i tuguju. Ljudi su to koji, kako poslovica zabilježena u zbirci Ivana Večenaja kaže, rade mnogo da bi dobili ono osnovno: Bez dela nema jela!

Upravo je život u središtu ovog postava, a izložena djela prikazuju ga u potpunosti. Od starih obrta poput lončarstva, preko teškog rada na zemlji, trenutaka odmora od mukotrpnog rada, zabave na svadbama ili u berbi vinograda, do emotivnog prizora smrti člana uže obitelji. Dok izloženi portreti prikazuju protagoniste seoskog života, a mrtva priroda njihovu ishranu, radovi slikarica sjajno ga dočaravaju kroz drugačiji, ženski pogled u čijem je središtu domaćinstvo. Istovremeno, djela predstavljaju presjek kroz opuse najistaknutijih majstora Hlebinske slikarske škole od njenih početaka, 30ih godina prošlog stoljeća, do danas.

Važan dio postava čine skulpture nastale u razdoblju od 60ih godina 20. stoljeća do suvremenosti. Izrađene od drveta ili terakote, materijala koji su kiparima bili lako dostupni, skulpture prikazuju svakodnevicu ljudi sa sela poput odlazaka na sajmove, intimnog trenutka nježnosti između majke i djeteta ili religioznosti pobožne starice.

Ljetni postav od 30ak djela iz Zbirke naivne umjetnosti Muzeja grada Koprivnice, realiziran uz podršku Grada Koprivnice, bit će moguće razgledati u Galeriji naivne umjetnosti u Hlebinama do 7. rujna 2025.

Jelena Kaić