Muzej grada Koprivnice u 2013. g. planira provesti i sudjelovati na većem broju arheoloških iskopavanja na području Koprivničko-križevačke županije. Za sada su planirana istraživanja tri lokaliteta u organizaciji Muzeja: Mekiš – Zgruti u travnju, Koprivnica – Bedemi u svibnju te Starigrad – Kamengrad tijekom ljeta; a Muzej će sudjelovati i na istraživanjima Instituta za arheologiju tijekom jeseni na lokalitetima Virje – Volarski Breg i Torčec – Cirkvišče.
Lokalitet Mekiš – Zgruti nalazi se području općine Podravske Sesvete, koja je ujedno i naručila istražne radove i za to osigurala financijska sredstva. Riječ je o evidentiranom arheološkom lokalitetu iz razdoblja kasnog srednjeg vijeka, koji do sada nije bio istraživan. Neposredno u blizini lokaliteta prilikom iskopa za podrum obiteljske kuće 1943. g. pronađena je ostava srednjovjekovnog kovanog novca (488 slavonskih denara i 15 obola) iz vremena vladanja Karla I. Roberta (1308-1342). Iznimno velika količina novca ukazuje na potencijalno dobrostojeći stalež koji je obitavao na tom prostoru, a očekuje se prepoznavanje izgleda selišta iz predturskog vremena, na što upućuju i brojni površinski keramički nalazi.
Na koprivničkim bedemima arheološka iskopavanja nastavit će se na prošlogodišnju istraženu sondu. U planu je istraživanje mosta u dužini od 20-ak metara prema odvodnom jarku na jugu, a istovremeno i cjelovito istraživanje starije uške bastiona istočno od mosta i južno od istražene sonde (širine do 40 m). Most vjerojatno datira u vrijeme prve faze gradnje Đurđevačkog bastiona (izvedene 1579. g. i dovršene najkasnije 1581. g.), a prema kartografskim izvorima vidljivo je kako isti postoji 1598. g. (Alessandro Pasqualini). Naručitelj radova je Grad Koprivnica (radove sufinancira i Ministarstvo kulture RH), a arheološka iskopavanja temelj su izrade budućeg izvedbenog projekta kompleksne revitalizacije koprivničkih bedema.
Na utvrdi Kamengrad kod Starigrada posljednja arheološka istraživanja vršena su u razdoblju od 1982. do 1984. g. Tada je istražen istočni podzid utvrde u dužini od 41 m i najvećoj visini od 3,5 m te manja sonda (2 x 5 m) na vrhu platoa gdje su pronađeni vrlo oskudni ostatci zidova. Utvrda se u povijesnim prvi put spominje 1272. g. kao castrum Kopurnycka (Kapurnicha), a potom se tijekom 14. i 15. st. javlja u varijantama riječi Kuwar… Nije sasvim poznato kada ju je i tko sagradio, a posljednji je put korištena 1446. g. kada ju ruši János Hunyadi tijekom sukoba s grofovima Celjski. Uz utvrdu se vezuju mnoge legende, a ovogodišnja će istraživanja pokazati da li će je ubuduće biti moguće građevinski obnoviti i prezentirati u turističke svrhe. Radove financiraju Ministarstvo kulture RH, Koprivničko-križevačka županija, Grad Koprivnica i Muzej grada Koprivnice.
Pored toga, Muzej grada Koprivnice trebao bi tijekom jeseni sudjelovati i na iskopavanjima u organizaciji Instituta za arheologiju: dr. sc. Tajana Sekelj Ivančan vodit će nastavak arheoloških iskopavanja na lokalitetu Virje – Volarski Breg gdje se posljednjih nekoliko godina istražuju ranosrednjovjekovne glinene peći za taljenje željezne rudače, a na lokalitetu Cirkvišče sjeverno od Torčeca dr. sc. Siniša Krznar vodit će petu sezonu arheoloških iskopavanja srednjovjekovnog i ranonovovjekovnog groblja uz crkvu Sv. Stjepana Kralja. Oba istraživanja financiraju Ministarstvo kulture RH, a pored njih na području Koprivničko-križevačke županije još i istraživanja lokaliteta Brezovljani kod Sv. Ivana Žabna (neolitičko naselje; Gradski muzej Križevci, mr. sc. Lana Okroša Rožić) i Kalnik – Igrišće (kasnobrončano naselje; Institut za arheologiju, dr. sc. Snježana Karavanić).
U Podravini se polako intenziviraju arheološka iskopavanja kojih je iz godine u godinu sve više. Vrlo je značajno što većinu njih podržava Ministarstvo kulture RH koje je prepoznalo napore lokalne zajednice oko pokretanja arheoloških istraživanja (poput ovogodišnjih radova na lokalitetu Mekiš – Zgruti). Treba napomenuti kako su lokaliteti vrlo različiti, od pretpovijesnih naselja do ranosrednjovjekovnih metalurških središta i kasnosrednjovjekovnih grobalja, naselja, utvrda.
Robert Čimin, kustos arheolog
