Od prošle godine u Hrvatskoj se kao spomendan 23. kolovoza obilježava Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima koji su ove godine odučili obilježiti i muzealci iz Muzeja grada Koprivnice. Stoga su u srijedu 25. kolovoza 2021. godine posjetili Spomen područje Jasenovac koje je smješteno na mjestu zloglasnog koncentracijskog logora u kojem je tijekom Drugog svjetskog rata bilo zatočeno i ubijeno više desetaka tisuća muškaraca, žena i djece zbog rasne, nacionalne i vjerske pripadnosti ili političkog djelovanja neprihvatljivog tadašnjim ustaškim vlastima.
U spomen na sve žrtve koprivnički muzealci dr. sc. Robert Čimin, Nikola Cik, Ilija Cikač i Saša Hrenić postavili su vijenac i svijeće na spomeniku Kameni cvijet (djelo arhitekta Bogdana Bogdanovića iz 1966. godine). U upravnoj zgradi Spomen područja Jasenovac srdačno su ih potom primili ravnatelj Ivo Pejaković i kustos Đorđe Mihovilović. Ravnatelji Pejaković i Čimin razgovarali su o funkcioniranju spomen područja i utjecaju pandemije na dolazak posjetitelja. Koprivnički muzealci predstavili su svoje planove za uređenje Spomen područja Danica i zamolili domaćine za suradnju u tome pothvatu. Poveznica između Jasenovca i Koprivnice počiva u činjenici da je veliki broj logoraša iz Danice bio deportiran u Jasenovac gdje su mnogi od njih, nažalost, izgubili život. Zaključili su da će međusobno surađivati, razmjenjivati iskustva i informacije kako bi što prije započela revalorizacija Spomen područja Danica u Koprivnici. Nastavite čitati
U petak (20. 8. 2021.) u Galeriji Koprivnica otvorena je samostalna izložba koprivničkog umjetnika Ivana Andrašića. Izložba pod nazivom Jutra i sutoni privukla je velik broj poklonika umjetnosti, a organizirana je uz 50. obljetnicu stvaralaštva autora. Na dugotrajnom predanom radu i trudu autoru je prilikom pozdravljanja čestitao ravnatelj Muzeja dr. sc. Robert Čimin, dok je o koncepciji izložbe govorila kustosica Helena Kušenić. Okupljene je potom pozdravio župan Koprivničko-križevačke županije Darko Koren, a izložbu je svečano otvorio gradonačelnik Koprivnice Mišel Jakšić. 
U sklopu EU projekta reVITAlize od 20. kolovoza do 20. rujna 2021. godine u prizemlju Galerije Koprivnica predstavljena je mala izložba pukih pobožnosti kroz djela naivne umjetnosti. Umjetničku cjelinu čini raspelo uz dvije figure u podnožju, u molitvenom procesu koji se vezuje i uz slikovni prikaz nad raspelom. Životni ciklus zajednice nekad je bio neraskidivo vezan uz prirodne cikluse izmjene godišnjih doba koji su diktirali obavljanje poljoprivrednih poslova, ali i pratili određene svetkovine i blagdane. Polje utjecaja pučke pobožnosti iznimno je široko i kreće se od intimnog osobnog prostora do javnih površina. Kako bi uspjeh u obavljanju sadnje, žetve ili ubiranja plodova bio dodatno osiguran, simbole pobožne ili religijske konotacije nalazimo i na korištenim alatima ili predmetima za osobnu upotrebu koji su vrijednim radnicima pružali dodatnu snagu. Upravo stoga simboli se protežu i javnim prostorima kretanja do obradivih površina pa će se raspela ili kapelice naći u njihovoj blizini i/ili na raskrižjima puteva. Oni su ih, osim usrdnim molitvama vjernika prolaznika, štitili i samim svojim prisustvom, a posebno poštovanje im se upućivalo skidanjem kape ili šešira, znakom križa i kratkom tihom molitvom svaki puta kada bi se osoba našla u njihovoj blizini. Znak osobitog štovanja iskazivao se klečanjem i spuštanjem glave tijekom molitve. Molitva kao osnova, prapočelo i temelj svakog vjerovanja čest je motiv naivnih umjetnika ukazivanjem na važnost pobožnosti za duhovno zdravlje i preživljavanje. Tako će fokus često biti upravo na (hiperboliranim) sklopljenim šakama koje prebirući krunicu donose radost i smiraj čovjeku – u oblim, zatvorenim, gotovo uglačanim volumenima Dragice Belković ili bogato ukrašenom skulpturom grozdolikih formi Mate Generalića. Seljaci u središtu simetrične kompozicije Josipa Horvata – Ždalskog upravljaju ruke k nebu, prekidajući žetvu za podnevnu molitvu i zagovor i zahvalu za hranu koju se spremaju objedovati. Likovi su prikazani plošno i simplificirano s naznakom psihološke karakterizacije kroz naglašene linijske elemente koji otkrivaju umor i izmoždenost težinom poljodjelskog života. 
Muzej grada Koprivnice povodom stote obljetnice rođena Ivana Sabolića, 24. kolovoza 1921. godine, prisjeća se života i djela jednog od značajnijih predstavnike kiparske figuracije druge polovice 20. stoljeća. U miru i tišini debelih zidova barokne graničarske Kapetanije u Peterancu, minimalizam Sabolićevih gipsanih originala refleksija je vremena i prostora. Za razliku od većine javnih skulptura koja progovaraju mekim oblikom socrealizma, portreti (posebno prijatelja, poznanika i suvremenika) te studije ženskih figura, naglašavaju poetiku minimalizma i stilizaciju.
Kraj ljeta u Galeriji Koprivnica donosi nagovještaj jesenske izložbene sezone koju otvara samostalna izložba Ivana Andrašića. Izložba pod nazivom Jutra i sutoni otvorit će se u petak (20. kolovoza 2021.) u 19 sati, a donijet će pregled posljednjeg ciklusa autorova stvaralaštva. U ispreplitanju ponekog ulja na staklu i akvarela prepoznaje se prozračnost i lakoća stvaranja kao rezultat 50-godišnjeg slikarskog iskustva koje je u opsežnoj monografiji razložila Božica Jelušić (Hod ispod velikog oblaka, 2016.). Molve pritom ostaju konstanta i odredišna točka života i stvaranja Ivana Andrašića. Vertikala zvonika molvarske crkve konstanta je unutar opusa koja centrira i uravnotežuje svaku kompoziciju i usidruje autora u polazište, životno ishodište, u genom djetinjstva. Kao dječak Andrašić ondje otkriva ljepotu i snagu prirode pred čijom silinom, a istovremenom blagošću i odmjerenošću i nepogrešivim ritmom ostaje fasciniran sve do danas nastojeći isto pretočiti u kompozicijske cjeline i razumljiv slikarski jezik. Suptilnost je prepoznatljiva odlika stvaralaštva. Figurativnost zastupljena tek u naznakama – u razigranim oblim krošnjama drveća, u sazrelim tikvicama, u vrbama, riječnim sprudovima, arhitektonskim obrisima – ukazuje na neizbrisiv pečat i trag (djetinje) duše. Vezanost uz lokalni i osobni topos potvrđuje se snagom kolorizma i luminizma – prigušenog, ali vječno tinjajućeg intenziteta. Veza s vodom od djetinjstva prisutna kroz bujice Drave u akvarelima raste i poprima drugačije, dublje i još osobnije značenje. Voda postaje aktivni sudionik nastanka slika, jednakovrijedna boji. Kroz propitivanje punine i praznine, bjeline i mrlje, papira i boje, isticanje ili negiranje teksture papira akvareli donose eksploziju ekspresivnosti. Akvareli otvaraju prostor za sazrijevanje, smirivanje, sažimanje izvježbanog oka i utreniranog kista. Pružaju mogućnost sve većeg apstrahiranja, prevođenja životno odredišnih mjesta u znakove, mrlje, simbole. Obrisi se otapaju i utapaju u papiru – nestaju i tonu, stapaju se s podlogom – u pomnoj ravnoteži horizontalnih i vertikalnih nesputanih poteza. Izložba je realizirana uz podršku Grada Koprivnice. 
U sklopu EU projekta „Održivo upravljanje i povećanje konkurentnosti Đurđevačkih pijesaka“ koji Grad Đurđevac provodi u suradnji s Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Koprivničko-križevačke županije, LAG Podravina i TZ Grada Đurđevca nedavno je u Đurđevcu otvoren Posjetiteljski centar Đurđevački pijesci. Centar je opremljen najsuvremenijom tehnologijom koja na multimedijalni, interaktivni i visokotehnološki način stvara jedno novo iskustvo posjetiteljima kroz prijenos znanja o zanimljivom fenomenu Đurđevačkih pijesaka. Rješenje postava potpisuje tvrtka Novena d.o.o. Zagreb, koja je okupila veći broj stručnjaka različitih znanstvenih područja, a pri čemu su uključeni i djelatnici Muzeja grada Koprivnice kao najbolji poznavatelji povijesno-kulturne baštine tog područja. 
Muzealci upućuju iskrene čestitke u povodu obilježavanje 5. kolovoza, Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja i 15. obljetnice Vojno-redarstvene akcije Oluja. Posebnu zahvalnost iskazujemo svim hrvatskim braniteljima koji su svoje živote utkali u temelje samostalne i suverene Republike Hrvatske.
U spomen na događaj koji je bio u noći s 22. na 23. srpnja 1941. godine u Koprivnici će se održati obilježavanje tzv. koprivničke kristalne noći. Toga je dana koprivnička židovska zajednica doživjela najteže trenutke u svojoj povijesti jer je uhićena većina članova koji su deportirani u logor Danica, a koji je bio otvoren u Koprivnici nekoliko mjeseci ranije. Iz logora Danica koprivnički Židovi, kao i mnogi drugi zatočenici, otpremani su u druge logore na području tadašnje Nezavisne Države Hrvatske i Europe.
U sklopu EU projekta reVITAlize održana je nekolicina pop-up izložbi Podravske klijeti Petra Petrovića. Petar Petrović (10. 5. 1942.) rođen je u Molvarskim Gredama, a danas živi i slika ono čega sve manje ima u Đurđevcu. Tradicija vinogradarstva ovom je prilikom predstavljena odabirom grafika iz nekoliko grafičkih mapa sačuvanih u fundusu Muzeja grada Koprivnice. Ove grafike potvrđuju kako su anonimni tesari, zidari i priučeni seljaci poučeni tradicijom i vođeni funkcionalnim zahtjevima življenja i estetskim shvaćanjima seoske sredine težili jednostavnoj gradnji raspoloživim materijalima. Osnovna konstrukcija klijeti izrađivala se od drveta, a zidovi od nabijene ilovače i pletera omazivani su blatom. „U prazne prostore ugrađene su strelice, a lijesovo ili brezovo pruće spleteno oko njih je osnova na koju se cupka ilovača, izmiješana s vodom i nasjeckanom slamom ili pljevom. Kada je takav naboj djelomice suh, još se jednom ocupka blatom ilovače koja je izmiješana s pljevom.“
