DAB ’19. seli u Osijek

Drava Art Biennale (DAB) kao projekt Muzeja grada Koprivnice nastavlja se baviti širokim spektrom tema od zaštite okoliša, ekosustava do vode kao političke kategorije nastojeći poticati interdisciplinarnost  kroz suradnju umjetnika, kustosa, aktivista, znanstvenika i drugih stručnjaka te lokalne zajednice. Izložba je finalni produkt cjelogodišnjih aktivnosti koje počinju raspisivanjem Javnog poziva za umjetnike početkom godine. Žiri u 2019. godini činile su kustosice koprivničkog muzeja Helena Kušenić i Maša Zamljačanec, a poveznice se šire i nastavljaju i u području nezavisne kulturne scene – već uhodanom suradnjom s kustosicom Galerije Miroslav Kraljević Anom Kovačić iz Zagreba te novo-starom suradnjom s kustosicom Ateliera Koprivnica Tanjom Špoljar. Ovogodišnje vizualno oblikovanje u skladu s tematikom potpisuje etablirani dizajner Igor Kuduz. Uspješna međumuzejska suradnja kroz partnerstvo s Muzejom likovnih umjetnosti u Osijeku nastavila se i u 2019. godini – žiriranjem kustosice Valentine Radoš, ali i predstojećim gostovanjem izložbe u prostorima osječkog muzeja ove godine.

Izložba DAB ’19. otvorit će se u Muzeju likovnih umjetnosti u Osijeku ovog četvrtka (6. 2.) s početkom u 19 sati. Podsjetimo, tema Javnog poziva u 2019. godini doticala se (su)odnosa vode i industrije, odnosno sagledavanja posljedica industrijske proizvodnje na problematiku vodnih resursa. Od prijavljenih autora stručni žiri odabrao je 15 autora koji su krajem 2019. predstavljeni izložbom u Galeriji Koprivnica. Odabrano autori su: Andro Banovac, Gildo Bavčević, Sunčana Brkulj, Marijan Crtalić, Mario Čaušić, Iva Džaja, Marina Đira, Josip Ivančić, Bojan Koštić, Bojan Krištofić, Ivana Kutuzović, Matej Nišević, Mario Romoda, Elena Štrok, Ivan Tudek. Na komentiranje zadane teme autori se odlučuju iz različitih perspektiva i kroz različite medije – od slika, skulptura, grafika, fotografija i video radova do instalacija i performansa. Autori se referiraju na sadašnje stanje (propalih) industrijskih magnata i njihovog nasljeđa u prirodnom ambijentu (Bavčević, Crtalić, Džaja); zamišljaju moguće buduće posljedice, scenarije (Kutuzović, Đira, Čaušić, Banovac, Romoda) i razvitak novih vrsta uz bogaćenje bioraznolikosti (Nišević); upozoravaju na (pretjeranu) eksploataciju prirodnih resursa (Tudek), uz introspektivni pogled na intimističku vezu vode i čovjeka (Brkulj, Štrok, Krištofić) koja može dovesti do međusobnog izlječenja (Koštić) ili opetovanog iskorištavanja i manipulacije (Ivančić).

Ako vas put nanese put Slavonije, izložbu u osječkom muzeju razgledajte do 1. ožujka 2020. godine.

Bookmark the permalink.

Comments are closed.