Na vinorodnim brežuljcima često možemo naići na sakralne objekte kao što su raspela, poklonci i kapelice. Najčešće se nalaze na raskrižjima putova, a potječu iz različitog doba, od onih iz druge polovine 19. stoljeća, najviše ih je iz 20. stoljeća, a dio njih sagrađen je u najnovije doba. Razlikuju se po obliku i svecima kojima su posvećeni. Očekivano je da ih najviše ima posvećenih svecima koje posebno štuju vinogradari, a među njima prednjače sv. Martin i sv. Bartol. Takve sakralne objekte koje nalazimo među vinogradima možemo smatrati odrazom privrženosti vinogradara katoličkoj vjeri i njihovoj želji da nad svoje vinograde zazovu Božju pomoć.
Najčešći sakralni objekti uz vinogradarske putove su raspela koja su izgrađena od drveta, metala, opeke i betona. Takva raspela često se nalaze na mjestima gdje su nekada u prošlosti bila jednostavna drvena raspela ili neki drugi sakralni objekti. Tako je drveno raspelo u vinogradima u Draganovcu pokraj Koprivnice podignuto nedaleko mjesta gdje se u prijašnjim stoljećima nalazila kapela sv. Vida. Iako je drveno masivno raspelo na betonskom postolju podignuto 1994. godine, prema limenom Kristovom korpusu i prikazu Majke Božje možemo zaključiti da je raspelo ovdje bilo i ranije. Jedno od najstarijih sačuvanih raspela u vinogradarskim krajevima je tzv. Crni Jezuš na području Đurđevca. Metalno raspelo obojeno crnom bojom (odakle potječe i naziv) na masivnom zidanom postolju postavljeno je 1889. godine na mjestu gdje je ranije stajalo drveno raspelo (križno drevo) koje su postavili vlasnici obližnjih vinograda. Raspelo je zbog svojeg oblika i starosti postalo toliko markantno da se po njemu ljudi orijentiraju u prostoru koristeći sintagmu Pri Crnomu Jezušu. Uz raspela se najčešće nalaze i natpisi koji svjedoče o vremenu gradnje i namjerama graditelja, odnosno vinogradara, a jedan od takvih primjera je raspelo u vinogradarskom predjelu Staro selo iznad Čepelovca iz kojeg doznajemo da su to raspelo podigli 1997. godine u čast sv. Bartola.
Posebnu skupinu čine poklonci koji su veći objekti od raspela, a manji od kapelica. To su jednostavne građevine od opeke ili, u novije vrijeme, od armiranog betona koje prepoznajemo po niši (podsjeća oblikom na prozor) na širem postamentu unutar koje je postavljena skulptura nekog sveca. U vinogradarskom predjelu Stara gora između Virja i Šemovaca 2021. godine izgrađen je poklonac sv. Bartola, a na području Đurđevca su poklonci sv. kralja Stjepana i sv. apostola Petra koji potječu iz prve polovine 20. stoljeća, a obnavljaju ih potomci njihovih graditelja.
Najbrojniji sakralni objekti među vinogradima su kapelice posvećene različitim svecima. Neke od njih su toliko velike da se u njima može obavljati bogoslužje i na svojim tornjevima čak imaju zvono, dok je mnogo onih koje su manjih dimenzija pa se svete mise uglavnom slave pred takvim kapelicama. Jedna od takvih kapelica je posvećena sv. Vidu u Draganovcu i ona čuva uspomenu na drevnu kapelu posvećenu tome svecu koja više nije sačuvana. Po veličini se ističu kapele na području Novigrada Podravskog. To je prvenstveno kapela Sveta tri kralja koja ima jako dugu tradiciju o čemu svjedoči i činjenica da se cijeli kraj oko nje naziva Trijokralski breg. Gotovo kod svake kapelice se u određeno doba godine, a najčešće je to na spomendan sveca kojem je posvećena, održava sveta misa, odnosno proštenje. To je prilika za okupljanje vlasnika obližnjih vinograda i iskazivanje pobožnosti koju legitimira i prisutnost svećenika. Posebno je svečano na takvim mjestima na dan posvete novosagrađenog objekta o čemu svjedoče mnogi povijesni izvori.
Svaki sakralni objekt smješten među vinogradima ima svoju priču koja svjedoči o vremenu gradnje i namjerama onih koji su imali potrebu na ovakav način potvrditi svoju privrženost vjeri i Bogu. Neke od njih gradili su pobožni pojedinci, a drugi su rezultat zajedničkih napora više vinogradara, odnosno međaša. Upravo ovakvi objekti svjedoče o povezanosti vinogradarstva i pučke pobožnosti. Možemo zaključiti da ovakvo iskazivanje pobožnosti puka ovoga kraja nije slabije nego ranije jer svakodnevno možemo svjedočiti podizanju novih raspela, poklonaca i kapelica među vinogradima.
Osnovne kategorije su: raspelo, poklonac, kapelica i kapela. Raspelo može samostalno stajati ili može biti na postamentu, a ponekad ima i svoju ogradu. Poklonac je prepoznatljiv po dimenzijama i obliku, a najvažnije obilježje je niša u kojoj je smještana skulptura ili slika nekog sveca. Razlika između kapelice i kapele je u veličini i namjeni. Kapelom ćemo smatrati veći objekt koji najčešće ima i zvono nad pročeljem ili krovom. Također, kapela je dovoljno prostrana da u njoj može biti oltarni stol za slavljene svete mise. Kapelica je manjih dimenzija i u njoj se ne može slaviti sveta misa, nego eventualno na prostoru pred njom.
Za potrebe projekta reVITAlize istraženi su i u osnovi dokumentirani sljedeći objekti:
- Kapelica sv. Ivana Nepomuka, Plačibreg, Kalinovac / Budrovac
- Raspelo na Starom selu, Čepelovac
- Poklonac sv. Petra, Đurđevac
- Raspelo pred Velikem bregom, Đurđevac
- Poklonac sv. Martina, Pesji rep, Mičetinac
- Raspelo Crni Jezuš, Kostanj, Đurđevac
- Kapela sv. Antuna Padovanskog, Mali kostanj, Đurđevac
- Poklonac sv. Stjepana kralja, Veliki kostanj, Đurđevac
- Kapelica sv. Antuna Padovanskog, Ilijevke, Sveta Ana
- Raspelo u Staroj Gori, Stara Gora, Virje / Šemovci
- Poklonac sv. Bartola, Stara Gora, Virje / Šemovci
- Kapelica sv. Martina, Straža, Hampovica
- Kapela sv. Mihovila, Miholjanski breg, Novigrad Podravski
- Kapela sv. Tri kralja, Trijokraljski breg, Novigrad Podravski
- Kapela sv. Jurja, Prkos, Novigrad Podravski
- Kapelica sv. Bartola, Srdinac
- Kapela sv. Vida, Draganovec
- Raspelo kod sv. Vida, Draganovec
- Kapelica sv. Martina, Kamenica / Jagnjedovec
- Kapelica sv. Martina, Lukovec, Rasinja
