Otvorena izložba Ante Brkana ‘Magično u svakodnevnom’

Muzej grada Koprivnice izložbom zadarskog fotografa Ante Brkana ‘Magično u svakodnevnom’ ostvario je još jednu uspješnu međuinstitucionalnu suradnju kojom se u Koprivnici predstavlja Narodni muzej Zadar. Radi se o umjetninama iz Zbirke fotografija i Zbirke negativa Ante Brkana Galerije umjetnina Narodnog muzeja Zadar koje su obilježile hrvatsku modernu fotografiju i povijest hrvatske fotografije 20. stoljeća. Riječ je o 26 originalnih srebro-želatinskih crnio bijelih fotografija koje su u fundus zadarskog muzeja akvizirane otkupom iz 2011. godine te seriji od 23 fotografije odabrane iz ostavštine od gotovo 30.000 negativa koje je Ante Brkan snimio kao zadarski fotoreporter, a koja se kao zbirka negativa čuva u fundusu Narodnog muzeja Zadar od 1995. godine.

U Galeriji Koprivnica od 18. travnja do 12. svibnja 2019. godine ljubitelji fotografije mogu razgledati, upoznati i osjetiti poetsku i magičnu stranu fotografije koju je snimio Ante Brkan. Fotografija kao most između ljepote i ljudske duše trajni je otisak vremena, baš kao što je sam majstor fotografije Ante Brkan ustvrdio kako između zanata, profesije, ispunjavanja dokolice i umjetnosti nevidljive granice završavaju i započinju različito, što isključivo ovisi o tome u čijim je rukama kamera.

Ante Brkan (1918 – 2004) jedan je od najznačajnijih hrvatskih majstora umjetničke fotografije, ekscelencija FIAP-a kojeg, uz brata Zvonimira Brkana (1920 – 1979) smatramo utemeljitelja tvorcem zadarske škole fotografije, Photographiae Iadertine, te utemeljitelj cijenjene međunarodne festivalske izložbe fotografija ‘Čovjek i more’. Rođen 1918. godine u Velikom Jadrču u Gorskom kotaru, Ante Brkan fotografijom se počinje baviti već u međuratnom razdoblju, radio je kao fotoreporter u zadarskim tiskanim medijima. Od 1958. do 1983. godine radio je kao fotoreporter zadarskog tjednika ‘Narodni list’. Fotografije Ante Brkana dokument su vremena međuratnog Zadra, svjedoci su stradanja Zadra u Drugom svjetskom ratu te poslijeratne obnove i izgradnje grada.

Kao umjetnički fotograf počeo je izlagati već 1937. dok s mlađim bratom Zvonimirom izlaže od 1954. godine. U gotovo sedam desetljeća djelovanja izlagao je na više od 250 salona fotografije širom svijeta: Argentina, Australija, Austrija, Belgija, Brazil, Čehoslovačka, Čile, Engleska, Francuska, Indija, Italija, Japan, Kanada, Kenija, Mađarska, Meksiko, Nizozemska, Novi Zeland, Njemačka, Portugal, Rusija, Sjedinjene Američke Države, Španjolske, Švicarske, Urugvaja i Hrvatske. U tom kontekstu, poleđine originalnih fotografija sa žigovima festivala, nagrada i priznanja Ante Brkana, pišu posebnu povijest hrvatske umjetničke fotografije. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja, među kojima treba izdvojiti Veliku nagradu Milana 1961. godine, te dvije najvažnije nacionalne nagrade, nagradu ‘Tošo Dabac’ 1982. godine te nagradu za životno djelo Foto-saveza Jugoslavije.

U poslijeratnom razdoblju aktivan je u više fotografskih klubova i udruženja. Član je Hrvatskog društva likovnih umjetnika u Zadru od njegovog osnivanja, od 1953. godine aktivan je u Fotoklubu Zagreb, član je Udruženja likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti Hrvatske od 1959. godine, dok je počasni član Fotokluba Split postao 1964. godine. Titulu Majstor fotografije Jugoslavije postao je 1961. godine. Međunarodna federacija fotografske umjetnosti sa sjedištem u Bernu FIAP dodijelila mu je titulu ‘artist’ 1961. godine, dok mu je tituli ‘Exellence’ dodijeljena 1967. godine. Ante i Zvonimir Brkan objavili su dvije knjige fotografija, ‘Fotografije’ (1956) i ‘Braća Brkan’ (1979). O životu u radu braće Brkan 1996. godine u koprodukciji Narodnog muzeja u Zadru i Hrvatske televizije redatelj Vlado Zrnić i snimatelj Boris Poljak realizirali su dokumentarni film ‘Ulični događaj braće Brkan’.

Gostujuća izložba ‘Ante Brkan – Magično u svakodnevnom’ prvi put je predstavljena javnosti u Kneževoj palači u Zadru krajem 2018. godine, u povodu stote godišnjice rođenja velikog zadarskog majstora fotografije. Pedesetak radova kojima je predstavljen fotografski opus Ante Brkana primjer su fotografskog stvaralaštva i fotografa koji je obilježilo drugu polovicu 20. stoljeća i već za života autora postao ‘pojam u svijetu umjetničke fotografije’ (Jure Kaštelan). S jedne strane objektivno registriranje stvarnosti i činjenica koje je zabilježio novinar-fotoreporter, s druge strane uranjanje u samu bit poetskog i magičnog osnova su podvojene osobnosti u fotografiji Ante Brkana. Između izvještajne i kreativne fotografije Brkan je otkrivao drame i poetske istine u malim stvarima.

”Brkanovi fotografski počeci na tragu su socijalne tematike Lewisa Hinea ili Cartier-Bressona, pa tako njegov maestralni Portret dječaka iz 1936. može stajati uz bok Hineovih dječaka kolportera ili Bressonova djeteta s vinom iz ulice Mouffetard. Asfalter iz 1938. godine na tragu je piktorijalizma stieglitzovskog tipa s karakterističnim isparavanjima koja zamagljuju i poetiziraju prizor. Tih godina izlaže i svoje eksperimentalne fotografije u kojima se poigrava prirodom svjetlosnih lomova i odraza u djelima Biser i Razbijena zraka (1937./39.) Brkanov piktorijalizam kratka je vijeka. Već 1938. s Bećarinom, ekspresivnim portretom, koji je Abdulah Seferović s pravom usporedio s likovima glasovitog Sanderovog ciklusa Lice vremena, zakoračuje prema drugačijem tipu fotografije. Bećarinu je u izlogu Brkanove fotografske radnje, koju je u obiteljskoj kući otvorio 1951. godine, u prolazu zapazio Tošo Dabac. Na Dabčev nagovor Ante i Zvonimir Brkan započinju s izlaganjima na fotografskim izložbama u zemlji i inozemstvu, gdje su radovi dvojice braće zapaženi i nagrađivani. Ostalo je povijest uspješnih fotografskih karijera (…).” – zapisala je u katalogu izložbe Nevena Štokić, kustosica Galerije umjetnina Narodnog muzeja Zadar i autorica izložbe.