U petak 24. srpnja 2020. godine s početkom u 18 sati u Galeriji Koprivnica otvorena je retrospektivna izložba Ljubav i Otpor Ivane Popović (1968. – 2016.). Na početku programa prisutne su pozdravili ravnatelj Muzeja grada Koprivnice Robert Čimin i ravnateljica Muzeja suvremene umjetnosti Zagreb Snježana Pintarić kao suorganizatori ovog projekta. O radu Ivane Popović govorila je autorica i kustosica izložbe Nataša Ivančević, s posebnim osvrtom na devedesete u kojima je Ivana Popović svojim radovima i suradnjama anticipirala avangardne trendove današnjice. Izložbu je otvorila zamjenica gradonačelnika Grada Koprivnice Ksenija Ostriž koja se zahvalila svim sudionicima i koordinatorima projekta te pozdravila posebno važne goste, majku Ivane Popović, Leposavu Popović koja je na otvorenje stigla iz Krka te Ivaninu mlađu kći Avu koja s ocem živi u Barceloni. Zanimljivo je kako su osim probrane publike, poznavatelja i poklonika rada Ivane Popović, na “izložbi pod maskama“ (uz pridržavanje svih propisanih epidemioloških mjera vremena u kojem živimo i radimo) bili prisutni kolege te ravnatelji okolnih muzeja, što potvrđuje visoke dosege i zanimljivost izložbe ove prerano preminule hrvatske umjetnice.
Izložba Ljubav i Otpor Ivane Popović (1968. – 2016.) u Galeriji Koprivnica predstavlja pregled radova nastalih između 1989. i 2016. godine. Radi se o jednoj od najznačajnijih hrvatskih suvremenih umjetnica koja je iza sebe ostavila izniman umjetnički opus koji je u Galeriji Koprivnica stigao sa različitih strana, iz Zagreba (Muzej suvremene umjetnosti, Hrvatsko narodno kazalište, Zagrebačko kazalište mladih), Krka (obitelji Leposave Popović i Lune Bizovičar, Davorina Sovića Sove, Centra za kulturu Grada Krka) i kultnog umjetničkog otoka Palmižane obitelji Maneghello (Zbirka Dagmar Maneghello) te prijatelja koji su za ovu priliku iz vlastitih ormara posudili odjevne komade koju je za njih kreirala i izradila Ivana Popović.
U svojim medijskim istupanjima i razgovorima Ivana Popović često se vraćala na temu mode i zašto se primarno odlučila tako izražavati: Odjeća je najzdraviji medij, ljudi se u tome najbolje nađu. Draže mi je da netko ono što sam mu napravila ne skine, nosi, voli i ljubi nego da moj kip stoji na kakvom trgu. Dio izložbe čine radovi umjetničkih fotografa s kojima je uspješno surađivala, a u kojima vlastito tijelo koristi kao medij i objekt umjetnosti. Ivana Popović u svom je radu jasno i dosljedno naglašavala vlastita umjetnička i životna načela: etičnost umjetnosti, umjetnički aktivizam i kritičku misao. Preispitivanje društvenog konteksta, kritika i ismijavanje nacionalizama, malograđanštine, etno-kiča, fenomen nametnutih standarda ljepote i odijevanja, vrlo su je rano odredili kao predstavnicu hrvatske alternativne scene.
Istraživanje, sistematizacija i obrada javnosti nedovoljno poznatog, a iznimno važnog i utjecajnog umjetničkog djelovanja, pred autoricu i kustosicu izložbe Natašu Ivančević, postavili su prilično zahtjevnu zadaću valorizacije umjetničke ostavštine, o kojoj govori opsežni monografski katalog radova koji je, uz prigodnu produkciju suvenira s potpisom Ivane Popović, objavio zagrebački Muzej suvremene umjetnosti.
https://shop.msu.hr/product-category/umjetnicki-suveniri/ivana-popovic/
Ivana Popović jedna je od najintrigantnijih suvremenih umjetnica koja je svojom preranom smrću ostavila neobrađen, nesistematiziran i javnosti nedovoljno poznat opus. Cjelokupno stvaralaštvo akademske kiparice i svestrane umjetnice, na području kazališta, kostimografije, performansa, kiparstva, mode, slikarstva, crteža, primijenjene umjetnost i produkt dizajna, opire se kategorizaciji, a u njemu se zrcali duh devedesetih i prijelaz milenija te snažna kreativnost i zaigranost reflektivne post-postmoderne 21. stoljeća. Skulpture, skulpturice, slike, kolaži, crteži, predmeti primijenjene umjetnosti i objekti proširuju se u ambijent izložbe modnim i kazališnim instalacijama u kojima su autorica izložbe Nataša Ivančević i dizajnerica likovnog postava Lada Sego nastojale dočarati različite oblike i načine umjetničkih izražavanja Ivane Popović koja je u potrazi za vlastitim umjetničkim identitetom i smislom postojanja beskompromisno grabila u sve segmente privatnog i javnog života.
Izložba je posvećena kompleksnom i slojevitom umjetničkom radu umjetnice, no isto tako i hrvatskoj umjetničkoj sceni jedne generacije koja je početkom devedesetih stasala u analognom okruženju i na osobnim potragama za vlastitim identitetom hrabro i uspješno zagrabila u digitalno/virtualno okruženje 21. stoljeća.
