Franjevci (lat. Ordo Fratrum Minorum) ili Red male braće su katolički red kojeg je 1209. utemeljio Sv. Franjo Asiški i sastavio mu pravilo prosjačkog reda. U širem smislu franjevci označavaju tri reda, kojima je začetnik Sv. Franjo, kao i kongregacije koje se naslanjaju na Franjino redovničko pravilo. Prvi red ili franjevci u užem smislu, muški je red koji je 1209. godine odobrio papa Inocent III., a konačno pravilo potvrdio 1223. godine papa Honorije III. Uz tri uobičajena zavjeta; siromaštvo, čistoću, poslušnost; posebno ističu »opsluživanje evanđelja Gospodina našega Isusa Krista«, strogo odricanje od svakog posjedovanja te život od darova i vlastitoga rada. Drugi red je ženski, a prema sv. Klari Asiškoj, koja je red utemeljila 1212. sa Sv. Franjom, zovu se i klarise (lat. Ordo Sanctae Clarae). Treći red (lat. tertiarii: trećoredci) osnovan je za svjetovnjake 1221. godine. U njega mogu stupiti muškarci i žene, oženjeni i neoženjeni, koji žive građanskim životom i zanimanjem, ali obdržavaju pravilo sv. Franje.
Dolazak franjevaca u Koprivnicu zbiva se 1290. godine. Nakon požara 1559. godine primorani su otići te tada započinje njihova gotovo stoljetna borba da povrate svoj posjed. Ponovni povratak u Koprivnicu zbiva se 1657. godine, od kada su, uz kratkotrajne prekide, kontinuirano prisutni.
Franjevci su se posebno bavili gradskim apostolatom, propovijedanjem, misijama te radom na sveučilištima (franjevačka škola). Već od samih početaka Reda franjevci su u svojim samostanima osnivali skriptorije i knjižnice te, zajedno s dominikancima, postali jednima od glavnih promicatelja knjižne kulture u srednjovjekovnoj Europi. Od osnutka prvih samostana u Hrvatskoj postoje u njima i knjižnice, od kojih su mnoge i dan-danas čuvarice dragocjena knjižnog blaga, posebice onoga iz srednjega vijeka.
U tom kontekstu knjižnica Franjevačkog samostana u Koprivnici nije iznimka. Radi se o izuzetno značajnoj zbirci koja sadrži oko 2000 svezaka, nastalih između 16. i početka 20. stoljeća, od kojih je većina restaurirana. Uz zbirku knjiga koprivnički samostan u svojoj riznici čuva i značajnu količinu liturgijskog posuđa iz razdoblja 17. – 20. stoljeća, slika 18. stoljeća te dijelove misnog ruha iz razdoblja prve polovice i/ili sredine 18. do početka 20. stoljeća. Tijekom zaštitnih arheoloških istraživanja na prostoru južnog samostanskog krila, koja je proveo Muzej grada Koprivnice, prikupljen je izuzetno veliki broj staklenih i keramičkih predmeta koji danas čine okosnicu Zbirke novog vijeka Muzeja koji svjedoče o životu samostanske populacije krajem 17. i u prvoj polovici 18. stoljeća. O značaju pronađenog materijala govori i činjenica da se radi o najvećoj količini predmeta pronađenih tijekom arheoloških istraživanja franjevačkih samostana u Hrvatskoj uopće.
Ideja predstavljanja ove zbirke javnosti započela je tijekom spomenutih arheoloških istraživanja, a u subotu 3. listopada 2020. godine u 19:30 sati, dan uoči spomendana Sv. Franje, konačno će ugledati svjetlo dana. Ovom Vas prilikom stoga dragi posjetitelji Muzeja pozivamo na otvorenje Zbirke Franjevačkog samostana, kako bi Vam predstavili još jedan izuzetno značajan segment kulturne baštine Podravine i franjevačkog reda.
Predmeti predstavljeni u sklopu Zbirke obnovljeni su zahvaljujući financijskim sredstvima Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Koprivničko-križevačke županije, Grada Koprivnice, Franjevačkog samostana Koprivnica i Muzeja grada Koprivnice.
