Ravnatelj Muzeja grada Koprivnice dr. sc. Robert Čimin, muzejski savjetnik, u srijedu, 11. listopada 2023. godine sudjelovao je u Zagrebu na dvije važne muzejske aktivnosti.

U Arheološkom muzeju u Zagrebu prisustvovao je na panel diskusiji Umrežavanje u muzejima: Društveni mediji kao most između stvarnog i virtualnog na kojem su govorili sljedeći panelisti: dr. sc. Krešimir Dabo, Ivan Dorotić, Mihaela Kulej i Dario Marčac. Bila je to prilika da se dobije kvalitetniji uvid u načine na koje muzeji koriste društvene mreže kako bi povećali posjećenost, educirali, stvorili interakciju s publikom i promovirali kulturnu raznolikost. Dobivena saznanja svakako će se implementirati u budući rad Muzeja grada Koprivnice, odnosno njegovu još kvalitetniju komunikaciju prema korisnicima.

Nakon toga, u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića sudjelovao je na predstavljanju posljednje muzejske publikacije iz Biblioteke Podravskog zbornika. Podsjetimo, u suradnji s Institutom društvenih znanosti Ivo Pilar ove je godine objavljen zbornik radova Romi u Podravini i njihovo stradanje u Drugom svjetskom ratu (urednici dr. sc. Robert Čimin i dr. sc. Danijel Vojak) čije je prvo predstavljanje zakazano za Zagreb. Nakon prethodno danih izjava za medije (HRT, OTV) o zborniku su govorili prof. dr. sc. Željko Holjevac, ravnatelj Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, dr. sc. Robert Čimin, ravnatelj Muzeja grada Koprivnice i dr. sc. Danijel Vojak, viši znanstveni suradnik Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, dok je cijelo predstavljanje moderirala Mirjana Paić-Jurinić. Na predstavljanju je prisustvovalo petnaestak korisnika, među kojima i nekoliko autora koji su pisali u ovom zborniku radova (Bibijana Papo-Hutinec, prof. dr. sc. Hrvoje Petrić), šire zainteresirana javnost i predstavnici romske nacionalne manjine. Na kraju izlaganja otvorena je kratka rasprava u kojoj je pohvaljena ova publikacija kojom se progovara o mračnom razdoblju hrvatske povijesti te je zaključeno kako se s istraživanjima i sličnim projektima treba nastaviti u što većem broju hrvatskih lokalnih zajednica, a kojima upravo Koprivnica može poslužiti kao primjer odvažnosti. U Koprivnici će zbornik radova biti predstavljen u studenome povodom Dana Grada Koprivnice. Nastavite čitati →

I ove godine nastavljen je program restauracije građe iz Zbirke arhitekture i urbanizma Muzeja grada Koprivnice. Riječ je o značajnoj cjelini, pogotovo onima koji se bave istraživanjem graditeljske baštine Koprivnice i Podravine, poput povjesničara umjetnosti, arhitekata, urbanista i građevinara, a ovo je još jedna dobra prigoda da se nešto kaže o sadržaju zbirke. Veliki dio čine građevinski nacrti privatnih i javnih kuća i zgrada nastali u razdoblju od početka 19. stoljeća do druge polovice 20. stoljeća. Najčešće su to nacrti izvedenih građevina, uz neke neizvedene projekte ili studije i vježbe. Najvrjedniji su projekti javnih i privatnih zdanja od baštinskog značaja poput koprivničke sinagoge, Carneluttijevih zgrada u centru Koprivnice, bolnice i kolodvora. Zanimljivi su projekti građevinske dokumentacije pojedinih industrijskih kompleksa poput uljare, ciglane ili klaonice, a treba dodati da je najveći dio nacrta izdvojen iz privatne ostavštine znamenite graditeljske obitelji Reš. Nastavite čitati →

U Peterancu u Galeriji skulptura Ivan Sabolić je u petak 6. listopada otvorena izložba gornjeg naziva kojom se obilježava 120. godišnjica velikog protumađarskog narodnog pokreta i svrgavanje s vlasti bana Khuena Hedervarya 1903. godine. Radi se o putujućoj izložbi na 13 panoa kroz 13 hrvatskih gradova i muzeja od Brdovca – Zaprešića u kojem je narodna buna započela u travnju 1903. kada je zbog skidanja mađarske zastave ubijen jedan seljak. Izložba predstavlja i nekoliko knjiga koje obrađuju narodni pokret 1903. godine od kojih je najstarija ona od Milana Marjanovića iz 1904. godine tiskana u Dubrovniku te nekoliko knjiga i zbornika o kunovečkoj buni. Muzej grada Koprivnice predstavio je dio pokreta i to znamenitu Kunovečku bunu od 26. lipnja u kojoj je palo 12 seljaka što je bilo najviše žrtava u Hrvatskoj i po tome je ta seljačka buna i najpoznatija.

Govorila je ravnateljica Muzeja Brdovec Silvija Limani, načelnik Općine Koprivnički Ivanec Zoran Vrabelj naglasio je ulogu Stjepana Radića u pripremi pokreta, pjesnik Ivan Blažic pročitao je pjesmu posvećenu Kunovečkoj buni, kustos Dražen Ernečić govorio je o povijesti narodnog pokreta 1903., članice Društva izvornog folklora Koprivnički Ivanec u pratnji vrsnog tamburaškog orkestra prekrasno su otpjevale pjesme „Ivanec je lepo selo“ i „Čula jesem da se dragi ženi“ dok su članice Udruge „Srca Kunovca“ priredile malu izvornu kunovečku gastronomsku senzaciju i predstavile slasticu kruh „Zbornjak“ po recepturi staroj više od stotinu godina i koji očekuje uvrštenje u nematerijalnu hrvatsku kulturnu baštinu. Izložba će u siječnju iduće godine biti postavljena i predstavljena na izvorištu bune u Kunovcu.

Fotografija: Članice Društva izvornog folklora Koprivnički Ivanec uveličale su otvorenje izložbe „1903. u Hrvatskoj“

U petak, 6. listopada 2023. godine u 17,00 sati u Galeriji skulptura Ivan Sabolić u Peterancu otvara se u naslovu navedena izložba koja je nastala u suradnji 13 hrvatskih muzeja, a u povodu 120. obljetnice hrvatskog narodnog pokreta 1903. godine. Inicijativu za ovu putujuću izložbu koja će se realizirati do kraja godine kod svih muzejskih partnera diljem Hrvatske dala je ravnateljica Muzeja Brdovec Silvija Limani koja potpisuje i autorsku koncepciju projekta. Radi se o izložbi na kojoj su prikazani događaji u krajevima od Primorja do Srijema koji su bili obuhvaćeni protumađarskim demonstracijama i nemirima 1903. godine koji su započeli upravo u Brdovcu. Cilj projekta je poticanje publike na usvajanje novih znanja o hrvatskom Narodnom pokretu 1903. u Austro-ugarskoj monarhiji i njegova kontekstualizacija u okviru fenomena narodnih – seljačkih ustanaka početkom 20. stoljeća i u konačnici umrežavanje i dugoročna suradnja među baštinskim institucijama. Do sada izložbu je vidjela publika u muzejskim ustanovama u Brdovcu, Karlovcu, Samoboru, Bjelovaru, Križevcima, Iloku i Muzeju seljačkih buna u Gornjoj Stubici. Nastavite čitati →

Redovita briga o muzejskoj i knjižnoj građi, kao i redovita informatizacija ustanove, posljednjih je godina postala prioritet u osnovnom muzejskom radu. Radi se o godišnjim programima koje redovito prati Ministarstvo kulture i medija, kojima se uz pomoć Grada Koprivnice nabavlja vrijedna oprema kojom se čuva muzejska građa i potom prezentira javnosti koristeći suvremenu tehnologiju.

U nedostatku spremišnih prostora u objektima Muzeja grada Koprivnice posljednjih nekoliko godina koristi se dio jedne zgrade u koprivničkom Kampusu. Preseljenjem veće količine muzejske građe i dijela nakladničke remitende stvoreni su preduvjeti za njihovu kvalitetniju stručnu obradu, pohranu i čuvanje. Sukladno tome, planiranim sredstvima i provedenom nabavom od strane Osnivača dobavljač Peruča d.o.o. iz Osijeka prema Muzeju je isporučio 70 metalnih poličnih regala u iznosu od 9.525,00 EUR, od čega je 6.636,14 EUR osiguralo Ministarstvo. Prvi dio polica postavljen je u Kampusu gdje je tijekom rujna 2023. godine preseljen veći dio etnografske građe koja se do sada nalazila u prizemlju spremištu na Spomen-području Danica koje se namjerava staviti u izlagačku komemorativnu funkciju. Etnografska građa omotana je zaštitnim materijalima (zračna folija, kutije, sanduci), označena prema broju polica i kutija i na kraju pohranjena na police. Uz to, dio polica sastavljen je u podrumskim prostorijama Kuće Malančec. Naime, 2020. godine Muzej je stupio u posjed biblioteke prof. dr. sc. Mire Kolar Dimitrijević koja broji više tisuća knjižnih naslova. Zapošljavanjem nove muzejske knjižničarke Marte Sabolić, uz pomoć više muzejske tehničarke Sanje Vrgoč, započeto je s propisnim odlaganjem te vrijedne knjižne građe i njenom stručnom obradom. Nastavite čitati →

Sukladno Planu preventivne zaštite, konzervacije i restauracije Muzeja grada Koprivnice 2020.-2024. uz pomoć muzejskih tehničara, studenta korisnika stipendije Grada Koprivnice i konzervatora-restauratora i ove su godine provedene mjere preventivne zaštite i konzervatorsko-restauratorski radovi na predmetima (tekstil, staklo) iz etnografskih zbirki.

Nabavljen je zaštitni materijal (nepuferirani beskiselinski papir, beskiselinske kutije, upojni papir, slica gel itd.), provedena pohrana tekstilnih predmeta u beskiselinske kutije obložene beskiselinskim papirom. U njih su pohranjeni tekstilni predmeti, prekriveni slojem beskiselinskog papira, dok je u svaku kutiju stavljena vrećica silica gela koji smanjuje postotak vlage unutar kutije. Predmeti poput šešira, rukavica i kapica-poculica ispunjeni su beskiselinskim papirom kako bi se sačuvao njihov oblik, dok su veliki predmeti poput rubaca obloženi beskiselinskim papirom i pohranjeni na role kako bi se uklonili nabori i predmet što manje savijao. Mjere preventive zaštite provedene su i na slikama na staklu – glažama. Svaka slika zasebno je pohranjena u beskiselinsku kutiju vodoravno. Unutar kutije postavljen je debeli sloj upojnog papira bugačice ispod i iznad slike koji dobro upija vlagu. U kutiju je stavljana i vrećica desikanta koja također smanjuju postotak vlage unutar kutije. Nastavite čitati →

U četvrtak, 7. rujna 2023. godine s početkom u 19 sati, u Galeriji Koprivnica otvara se nova izložba pod nazivom Važno je zvati se IVAN: Generalić / Večenaj / Rabuzin / Lacković iz Zbirke Vladimira Malogorskog. Pojam kolekcionara označava osobe koje pasionirano sabiru predmete prema nekom zajedničkom ključu ili zanimljivosti, najčešće prema preferiranom autoru, stilu ili osobnom interesu. Formiranje kolekcije zahtjevan je zadatak koji od vlasnika traži ozbiljnu predanost i promišljanje, konstantno istraživanje, povezivanje, umrežavanje, spremnost na fleksibilnost, učenje i pravovremeno reagiranje. Stvaranje i popunjavanje kolekcije ovisno je o više faktora i zavisi od brzopoteznosti kolekcionara, o ponudi tržišta, o financijskim mogućnostima i na kraju – o samim autorima. Zato je stvaranje kvalitetne i koherentne zbirke izazovan, ali i vrlo inspirativan, kreativan i uzbudljiv zadatak. Zahvaljujući „dobrom oku“, društvenim vezama i osobnim aspiracijama Vladimir Malogorski, mnoge od autora zastupljene u kolekciji upoznao je osobno uspostavivši prisan i prijateljski odnos. Poznati varaždinski poduzetnik tako već šest desetljeća predano prikuplja raznorodnu kolekciju umjetnina moderne i naivne umjetnosti koja danas broji više od 1500 umjetnina. Ovoga puta Malogorski se vraća u Koprivnicu skupnom izložbom velikana naivne umjetnosti – Generalića, Večenaja, Rabuzina i Lackovića. Četiri velika umjetnika, srodna u stilu, ali raznovrsna u pristupu i temama, pa i tehnikama potrebno je objediniti zajedničkim nazivnikom već pri prvom kontaktu s publikom – kroz upečatljiv vizualni identitet. U ovom slučaju idejno rješenje vizuala potpisuje koprivnička kustosica Draženka Jalšić-Ernečić. Nastavite čitati →

Dan 23. kolovoza obilježava se kao Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma. Tog dana gotovo sve europske države u svojim gradovima provode programe kojima se potiče promišljanje osjetljivih i kompleksnih pitanja zajedničke povijesti i njezina očuvanja kako bi sljedeće generacije mogle iz nje učiti i graditi suživot na temeljima demokracije i uvažavanja temeljnih prava. Shodno tome, Muzej grada Koprivnice nedavno je izdao jedan zbornik radova sa znanstvenog skupa održanog u travnju 2022. godine. Novim naslovom u Biblioteci Podravskog zbornika naziva „Romi u Podravini i njihovo stradanje u Drugom svjetskom ratu“ obuhvaćeni su radovi desetak znanstvenika koji su u koprivničkoj Galeriji Mijo Kovačić progovorili o raznim temama ili kasnije dali priloge u vidu osvrta, popisa i bibliografije. Taj je zbornik novi znanstveni prilog hrvatske historiografije istraživanju stradanja Roma u Nezavisnoj državi Hrvatskoj, nastao u suradnji koprivničkog muzeja i Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar. Urednici su dr. sc. Robert Čimin i dr. sc. Danijel Vojak, a predstavljanja zbornika održat će se u dogledno vrijeme u Koprivnici i Zagrebu. Upravo ovakve publikacije potrebne su kako bi se u potpunosti promijenio i dalje dominanti javni diskurs o marginalizaciji njihovog genocidnog stradanja. Svakako se njegovo izdavanje mora razumjeti i kao primjer na koji način je potrebno nastaviti s istraživanjima stradanja Roma na lokalnim razinama, a kako bi se time moglo u potpunosti razumjeti totalitet njihova stradanja u Drugom svjetskom ratu. Zbornik je financiran sredstvima Ministarstva kulture i medija, Grada Koprivnice i Muzeja grada Koprivnice.

Dragi prijatelji i posjetitelji,  zbog Renesansnog festivala središnja muzejska zgrada na adresi Trg dr. Leandera Brozovića 1 otvorena je u subotu i nedjelju od 10 do 18 sati. Ulaz je slobodan!

Muzealci upućuju iskrene čestitke u povodu obilježavanje 5. kolovoza, Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja. Posebnu zahvalnost iskazujemo svim hrvatskim braniteljima koji su svoje živote utkali u temelje samostalne i suverene Republike Hrvatske.

Muzej grada Koprivnice je otvoren od 10 do 12 sati, a viši kustos Dražen Ernečić provest će vas dijelom stalnog postava posvećenog Koprivnici u Domovinskom ratu.