Od prošle godine u Hrvatskoj se kao spomendan 23. kolovoza obilježava Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima koji su ove godine odučili obilježiti i muzealci iz Muzeja grada Koprivnice. Stoga su u srijedu 25. kolovoza 2021. godine posjetili Spomen područje Jasenovac koje je smješteno na mjestu zloglasnog koncentracijskog logora u kojem je tijekom Drugog svjetskog rata bilo zatočeno i ubijeno više desetaka tisuća muškaraca, žena i djece zbog rasne, nacionalne i vjerske pripadnosti ili političkog djelovanja neprihvatljivog tadašnjim ustaškim vlastima.

U spomen na sve žrtve koprivnički muzealci dr. sc. Robert Čimin, Nikola Cik, Ilija Cikač i Saša Hrenić postavili su vijenac i svijeće na spomeniku Kameni cvijet (djelo arhitekta Bogdana Bogdanovića iz 1966. godine). U upravnoj zgradi Spomen područja Jasenovac srdačno su ih potom primili ravnatelj Ivo Pejaković i kustos Đorđe Mihovilović. Ravnatelji Pejaković i Čimin razgovarali su o funkcioniranju spomen područja i utjecaju pandemije na dolazak posjetitelja. Koprivnički muzealci predstavili su svoje planove za uređenje Spomen područja Danica i zamolili domaćine za suradnju u tome pothvatu. Poveznica između Jasenovca i Koprivnice počiva u činjenici da je veliki broj logoraša iz Danice bio deportiran u Jasenovac gdje su mnogi od njih, nažalost, izgubili život. Zaključili su da će međusobno surađivati, razmjenjivati iskustva i informacije kako bi što prije započela revalorizacija Spomen područja Danica u Koprivnici. Nastavite čitati →

U petak (20. 8. 2021.) u Galeriji Koprivnica otvorena je samostalna izložba koprivničkog umjetnika Ivana Andrašića. Izložba pod nazivom Jutra i sutoni privukla je velik broj poklonika umjetnosti, a organizirana je uz 50. obljetnicu stvaralaštva autora. Na dugotrajnom predanom radu i trudu autoru je prilikom pozdravljanja čestitao ravnatelj Muzeja dr. sc. Robert Čimin, dok je o koncepciji izložbe govorila kustosica Helena Kušenić. Okupljene je potom pozdravio župan Koprivničko-križevačke županije Darko Koren, a izložbu je svečano otvorio gradonačelnik Koprivnice Mišel Jakšić. Nastavite čitati →

U sklopu EU projekta reVITAlize od 20. kolovoza do 20. rujna 2021. godine u prizemlju Galerije Koprivnica predstavljena je mala izložba pukih pobožnosti kroz djela naivne umjetnosti. Umjetničku cjelinu čini raspelo uz dvije figure u podnožju, u molitvenom procesu koji se vezuje i uz slikovni prikaz nad raspelom. Životni ciklus zajednice nekad je bio neraskidivo vezan uz prirodne cikluse izmjene godišnjih doba koji su diktirali obavljanje poljoprivrednih poslova, ali i pratili određene svetkovine i blagdane. Polje utjecaja pučke pobožnosti iznimno je široko i kreće se od intimnog osobnog prostora do javnih površina. Kako bi uspjeh u obavljanju sadnje, žetve ili ubiranja plodova bio dodatno osiguran, simbole pobožne ili religijske konotacije nalazimo i na korištenim alatima ili predmetima za osobnu upotrebu koji su vrijednim radnicima pružali dodatnu snagu. Upravo stoga simboli se protežu i javnim prostorima kretanja do obradivih površina pa će se raspela ili kapelice naći u njihovoj blizini i/ili na raskrižjima puteva. Oni su ih, osim usrdnim molitvama vjernika prolaznika, štitili i samim svojim prisustvom, a posebno poštovanje im se upućivalo skidanjem kape ili šešira, znakom križa i kratkom tihom molitvom svaki puta kada bi se osoba našla u njihovoj blizini. Znak osobitog štovanja iskazivao se klečanjem i spuštanjem glave tijekom molitve. Molitva kao osnova, prapočelo i temelj svakog vjerovanja čest je motiv naivnih umjetnika ukazivanjem na važnost pobožnosti za duhovno zdravlje i preživljavanje. Tako će fokus često biti upravo na (hiperboliranim) sklopljenim šakama koje prebirući krunicu donose radost i smiraj čovjeku – u oblim, zatvorenim, gotovo uglačanim volumenima Dragice Belković ili bogato ukrašenom skulpturom grozdolikih formi Mate Generalića. Seljaci u središtu simetrične kompozicije Josipa Horvata – Ždalskog upravljaju ruke k nebu, prekidajući žetvu za podnevnu molitvu i zagovor i zahvalu za hranu koju se spremaju objedovati. Likovi su prikazani plošno i simplificirano s naznakom psihološke karakterizacije kroz naglašene linijske elemente koji otkrivaju umor i izmoždenost težinom poljodjelskog života. Nastavite čitati →

Muzej grada Koprivnice povodom stote obljetnice rođena Ivana Sabolića, 24. kolovoza 1921. godine, prisjeća se života i djela jednog od značajnijih predstavnike kiparske figuracije druge polovice 20. stoljeća. U miru i tišini debelih zidova barokne graničarske Kapetanije u Peterancu, minimalizam Sabolićevih gipsanih originala refleksija je vremena i prostora. Za razliku od većine javnih skulptura koja progovaraju mekim oblikom socrealizma, portreti (posebno prijatelja, poznanika i suvremenika) te studije ženskih figura, naglašavaju poetiku minimalizma i stilizaciju.

Kiparski jezik Ivana Sabolića odraz je društvene, političke i ideološke sredine koja je odabirom tema inzistirala na društvenoj ispravnosti poruke i razumijevanju likovnog djela. Zadatak postavljen pred umjetnika, posebno u prikazima heroja, događaja i ideja, posjeduje određenu količinu mimetičko-monumentanih sastojaka (Tonko Maroević) od kojih se Sabolić odmaknuo svojim studijama ljudske figure, Metamorfozama koje u svojoj stilizaciji odbacuju teoriju odraza objektivne stvarnosti. Pedesetih i šezdesetih godina 20. stoljeća svojim kiparskim djelom i pedagoškim radom kao profesor kiparstva, dekan zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti i voditelj Majstorske radionice na Jabukovcu, nezaobilazni je akter hrvatskog kiparstva druge polovice 20. stoljeća. U svom je kiparskom opusu zaokupljen osebujnom interpretacijom figuracije. Ženski likovi, odaliske, trudnice, muslimanke, Koritarke, Podravke i Bosanke odražavaju poetiku redukcije, sažetost forme i minimalizam figuralnih elemenata koje Sabolić svodi na znak u kojem su još uvijek prepoznatljivi tragovi zavičaja. Reducirana figuracija Ivana Sabolića pripada kontekstu europske umjetnosti modernizma i apstrahirane mimike i upravo je u tome najveća vrijednost Sabolićevog opusa. U aktu i portretu ostvario je najviše kiparske domete, a žustrim zalaganjem, baš kao i Krleža, aktivno je sudjelovao u važnim umjetničkim polemikama svog vremena. Nastavite čitati →

Kraj ljeta u Galeriji Koprivnica donosi nagovještaj jesenske izložbene sezone koju otvara samostalna izložba Ivana Andrašića. Izložba pod nazivom Jutra i sutoni otvorit će se u petak (20. kolovoza 2021.) u 19 sati, a donijet će pregled posljednjeg ciklusa autorova stvaralaštva. U ispreplitanju ponekog ulja na staklu i akvarela prepoznaje se prozračnost i lakoća stvaranja kao rezultat 50-godišnjeg slikarskog iskustva koje je u opsežnoj monografiji razložila Božica Jelušić (Hod ispod velikog oblaka, 2016.). Molve pritom ostaju konstanta i odredišna točka života i stvaranja Ivana Andrašića. Vertikala zvonika molvarske crkve konstanta je unutar opusa koja centrira i uravnotežuje svaku kompoziciju i usidruje autora u polazište, životno ishodište, u genom djetinjstva. Kao dječak Andrašić ondje otkriva ljepotu i snagu prirode pred čijom silinom, a istovremenom blagošću i odmjerenošću i nepogrešivim ritmom ostaje fasciniran sve do danas nastojeći isto pretočiti u kompozicijske cjeline i razumljiv slikarski jezik. Suptilnost je prepoznatljiva odlika stvaralaštva. Figurativnost zastupljena tek u naznakama – u razigranim oblim krošnjama drveća, u sazrelim tikvicama, u vrbama, riječnim sprudovima, arhitektonskim obrisima – ukazuje na neizbrisiv pečat i trag (djetinje) duše. Vezanost uz lokalni i osobni topos potvrđuje se snagom kolorizma i luminizma – prigušenog, ali vječno tinjajućeg intenziteta. Veza s vodom od djetinjstva prisutna kroz bujice Drave u akvarelima raste i poprima drugačije, dublje i još osobnije značenje. Voda postaje aktivni sudionik nastanka slika, jednakovrijedna boji. Kroz propitivanje punine i praznine, bjeline i mrlje, papira i boje, isticanje ili negiranje teksture papira akvareli donose eksploziju ekspresivnosti. Akvareli otvaraju prostor za sazrijevanje, smirivanje, sažimanje izvježbanog oka i utreniranog kista. Pružaju mogućnost sve većeg apstrahiranja, prevođenja životno odredišnih mjesta u znakove, mrlje, simbole. Obrisi se otapaju i utapaju u papiru – nestaju i tonu, stapaju se s podlogom – u pomnoj ravnoteži horizontalnih i vertikalnih nesputanih poteza. Izložba je realizirana uz podršku Grada Koprivnice. Nastavite čitati →

U sklopu EU projekta „Održivo upravljanje i povećanje konkurentnosti Đurđevačkih pijesaka“ koji Grad Đurđevac provodi u suradnji s Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Koprivničko-križevačke županije, LAG Podravina i TZ Grada Đurđevca nedavno je u Đurđevcu otvoren Posjetiteljski centar Đurđevački pijesci. Centar je opremljen najsuvremenijom tehnologijom koja na multimedijalni, interaktivni i visokotehnološki način stvara jedno novo iskustvo posjetiteljima kroz prijenos znanja o zanimljivom fenomenu Đurđevačkih pijesaka. Rješenje postava potpisuje tvrtka Novena d.o.o. Zagreb, koja je okupila veći broj stručnjaka različitih znanstvenih područja, a pri čemu su uključeni i djelatnici Muzeja grada Koprivnice kao najbolji poznavatelji povijesno-kulturne baštine tog područja. Nastavite čitati →

Muzealci upućuju iskrene čestitke u povodu obilježavanje 5. kolovoza, Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja i 15. obljetnice Vojno-redarstvene akcije Oluja. Posebnu zahvalnost iskazujemo svim hrvatskim braniteljima koji su svoje živote utkali u temelje samostalne i suverene Republike Hrvatske.

U spomen na događaj koji je bio u noći s 22. na 23. srpnja 1941. godine u Koprivnici će se održati obilježavanje tzv. koprivničke kristalne noći. Toga je dana koprivnička židovska zajednica doživjela najteže trenutke u svojoj povijesti jer je uhićena većina članova koji su deportirani u logor Danica, a koji je bio otvoren u Koprivnici nekoliko mjeseci ranije. Iz logora Danica koprivnički Židovi, kao i mnogi drugi zatočenici, otpremani su u druge logore na području tadašnje Nezavisne Države Hrvatske i Europe.

Uhićenje Židova u Koprivnici u toj tužnoj noći dogodilo se odlukom lokalnim ustaških vlasti. Nije bio pošteđen nitko bez obzira na dob, spol i zanimanje pa je uhićeno nekoliko stotina muškaraca, žena, djece i staraca. Nažalost, za veliku većinu njih to je bio početak puta bez povratka. Smatra se da je tim događajem zapravo bila uništena koprivnička židovska zajednica. Kao zanimljivost ističemo da je uhićenje koprivničkih Židova promatrao s prozora svoje kuće na glavnom gradskom trgu dr. Leander Brozović, osnivač Muzeja grada Koprivnice i kroničar grada Koprivnice. Upravo zahvaljujući njegovim bilješkama znamo tko je sve bio uhićen tih dana. Nastavite čitati →

U rodnom selu književnika i pjesnika Frana Galovića u Peterancu u Galeriji skulptura Ivan Sabolić priprema se izložba gornjeg naslova čije će otvorenje biti točno na datum njegova rođenja 20. srpnja 2021. godine u 17,00 sati.

Izložba počinje velikim brončanim poprsjem Frana Galovića ispred zgrade Općine, a koje je na poziv ondašnjeg direktora Muzeja grada Koprivnice dr. Leandera Brozovića 1954. izradio mladi akademski kipar Ivan Sabolić za velikog obilježavanja 40. godišnjice njegove smrti. U nekoliko velikih vitrina biti će izložene brojne knjige i časopisi koji će otkriti Galovićev bogati književni repertoar koji sadrži pripovijetke, drame, njegove uredničke domete, prijevode i korespodenciju s relevantnim imenima javnih radnika u kulturi svog vremena. Književni pregled započeti će sa zbornikom Hrvatska mlada lirika iz 1914. g. u kojem je Galović zastupljen zajedno s Ivom Andrićem, Tinom Ujevićem, Zvonkom Milkovićem, Jankom Polićem Kamovom, Ljubom Wiesnerom i Nikolom Polićem, a slijedi Književna Republika, koja se čuva u Muzeju grada Koprivnice, iz 1925. g. u kojoj je u redakciji Miroslava Krleže uz suradnju Julija Benešića objavljena prvi put zbirka Z mojih bregov. Ovaj stoljetni književno-povijesni pregled završiti će s recentnom knjigom Dok večer se zmrači iz 2020. g. u redakciji Marija Kolara. Nastavite čitati →

U sklopu EU projekta reVITAlize održana je nekolicina pop-up izložbi Podravske klijeti Petra Petrovića. Petar Petrović (10. 5. 1942.) rođen je u Molvarskim Gredama, a danas živi i slika ono čega sve manje ima u Đurđevcu. Tradicija vinogradarstva ovom je prilikom predstavljena odabirom grafika iz nekoliko grafičkih mapa sačuvanih u fundusu Muzeja grada Koprivnice. Ove grafike potvrđuju kako su anonimni tesari, zidari i priučeni seljaci poučeni tradicijom i vođeni funkcionalnim zahtjevima življenja i estetskim shvaćanjima seoske sredine težili jednostavnoj gradnji raspoloživim materijalima. Osnovna konstrukcija klijeti izrađivala se od drveta, a zidovi od nabijene ilovače i pletera omazivani su blatom. „U prazne prostore ugrađene su strelice, a lijesovo ili brezovo pruće spleteno oko njih je osnova na koju se cupka ilovača, izmiješana s vodom i nasjeckanom slamom ili pljevom. Kada je takav naboj djelomice suh, još se jednom ocupka blatom ilovače koja je izmiješana s pljevom.“[1] Krovovi klijeti pokriveni su slamom koja zadržava toplinu kakvu donose i slikarske zabilješke Petra Petrovića. Slikarskim potezom omekšava težinu i napor nekadašnjeg seljačkog života te istovremeno olakšava život današnjeg modernog čovjeka kroz podsjećanje na ono zaboravljeno – na negdašnji suživot i sklad s Prirodom. Nastavite čitati →