Josip Ritoša, kipar koji je živio povučenim, mirnim životom poljoprivrednika u selu blizu Hlebina (Ritoševo), okružen prirodom i životinjama napustio nas je 13. 2. 2021. u 92. godini života. Rođen je 20. 9. 1929. godine u Hlebinama. Radio je kao poljoprivrednik, a kiparstvom se počeo baviti početkom 1970-ih godina. Sudjelovao je na desetak skupnih izložbi. Samostalnu izložbu ostvario je u Galeriji naivne umjetnosti u Hlebinama (zajedno s Franjom Talanom) 28. 8. – 10. 9. 2015. godine.

Njegovo stvaralaštvo oslanja se na svijet kojim je okružen, na jednostavnost života. Kiparenjem se počinje baviti 1970-ih godina, djelomično svakako potaknut tada već prepoznatim primjerom Martina Hegedušića. Pritom ne preuzima gotove hegedušićevske forme već ostaje vjeran sebi, oslanjajući se u radu na vlastiti osjećaj, intuiciju. Skulpture uglavnom manjih dimenzija u oblikovanju ostaju krajnje jednostavne. Svojom krutom formom i plošnošću u sjećanje vraćaju skulpture starog Egipta iz arhaičnog razdoblja. No umjesto velikih faraona, one svoje mjesto prepuštaju pravim herojima života – svakodnevnim ljudima i njihovim životima. Tematike ostaju usko vezane uz svakodnevne poslove, zabavu ili religioznost. I onda kad prezentiraju težak rad, skulpturice zrače vedrinom, radošću i veseljem. Premda su izrazi lica gotovo uvijek ozbiljni, čak i mučenički, radovi predstavljaju čisti optimizam rezbaren u drvu. Forme izranjaju iz drveta gotovo same od sebe. Minimalizam u oblikovanju proizvodi ekspresionizam u izrazu. Gotovo monolitni prikazi kojima se izraz lica naznačuje tek s nekoliko jednostavnih zareza dlijetom dokaz je prirođene vještine i osjećaja za bitno, za čovjeka – i na tome mu najveća hvala. Nastavite čitati →

Iako s manjim brojem grupnih i većim brojem individualnih posjeta Muzej grada Koprivnice radi s publikom, ali i „iza kulisa“, pandemijska godina oslobodila je vrijeme za takozvani tihi rad pa kustosi uređuju zbirke u većoj mjeri nego je to moguće u normalnim uvjetima rada i života. Osim toga, na red su došli i poslovi poput onog na edukativnoj publikacije poput ove koju danas ukratko predstavljamo. Ukipljeni vodič je prva publikacija ovakvog tipa u ediciji Muzeja grada Koprivnice te nam predstavlja dio kulturne baštine, umjetnosti u javnom prostoru, donosi priče o ljudima i razdobljima te na zanimljiv i drugačiji način predstavlja Podravinu.

Ukipljeni vodič predstavlja Podravinu kroz umjetničke radove dvojice domaćih autora Ivana Sabolića i Zvonimira Lončarića, kroz teme kojima su se bavili, vrijeme u kojem su radovi nastali, materijale kojima su se služili u izradi tih radova. Oni su o svojim promišljanjima ostavili dokaz – skulpture koje danas čine vrstu muzeja na otvorenom. Te nam skulpture govore o povijesti umjetnosti, povijesti, industriji, ljudima, životinjama, hrani, borbama u kojima nema predaje i malim svakodnevnim pobjedama. Iako nije digitalni, vodič je u potpunosti prilagođen pandemijskim vremenima i namijenjen samostalnom razgledavanju i učenju u šetnji ili u vožnji. Tiskan je u nadi da će uz kratke zanimljive priče o skulpturama, vedre ilustracije i fotografije stanovnici Koprivnice i njihovi gosti razgledati umjetničke radove u javnom prostoru. Vodič su osmislile muzejska pedagoginja Maša Zamljačanec uz Emu Maticu, domaću dizajnericu i Emu Jugovac, studenticu farmacije, volonterku i producenticu u kulturi. Vodič je pripremljen u sklopu projekta Pro-Youth koji provodi Zaklada Znanje na djelu i u kojem Muzej sudjeluje više od godinu dana. Nastavite čitati →

Posljednjeg petka u siječnju ove godine održana je Noć muzeja u posebnim uvjetima. Ukupno je 464 posjetitelja prošlo kroz četiri izložbena prostora: 190 u koprivničkom muzeju, 186 u Galeriji Koprivnica, 60 u Galeriji naivne umjetnosti u Hlebinama i 28 u Galeriji Ivana Sabolića u Peterancu. Taj broj izgleda malo u odnosu na prijašnje godine kada smo brojili više od 2.300 posjetitelja, međutim treba napomenuti da se uspješnost ovakvih manifestacija u zadnje vrijeme ne treba gledati kroz prizmu čistih brojki jer je ona samo jedan od elementa uspješnosti održanoga. Recimo, ono što je posebno razveselilo jest činjenica da se po nekoliko obitelji samostalno uputilo u Peteranec u Galeriju Ivan Sabolić i tamo se upoznalo s vrijednom ostavštinom tog akademskog kipara.

U Koprivnici je realizirana jedna aktivnost na otvorenom, a to su vizualno-zvučne instalacije “Minijature za radoznale” ostvarene u suradnji s Hrvatskim radijem i koje su poprilično dobro prihvaćene. Ljudi su mogli iz prve ruke od kustosa čuti neku zanimljivost iz prošlosti važnu za naše prostore. Izlazak muzeja u javni prostor je itekako važan jer ćemo na taj način dobiti neku povratnu reakciju –  pozitivnu ili negativnu. Koprivničanci su jedva dočekali ovako nešto i nedostaje im sličnih programa u ovim vremenima. Budući da je dugo vremena sve skupa bilo zaustavljeno, već se sada razmišlja o tome da se aktualizira Europsku noć muzeja sredinom svibnja kada je vrijeme puno pogodnije za održavanje raznih kulturnih programa, kako na otvorenom tako i u zatvorenim prostorima.

Po završetku Noći muzeja vrijeme je okrenuti se izložbenom programu za ovu godinu, odnosno najaviti izložbe koje će Koprivničanci u naredno vrijeme imati prilike vidjeti u Galeriji Koprivnica, a pod pretpostavkom da će biti moguće neometano konzumiranje kulturnih programa i izbjegnuta ograničenja uz pandemiju.

Do kraja veljače ostaje postavljena deseta samostalna izložba jednog od najperspektivnijeg koprivničkog slikara Darka Markića pod nazivom „Landscapes“. Izložba prikazuje razvojni proces u kojem se autor vraća apstraktnom slikarstvu pokušavajući doći do početne točke, elementarnih poteza kroz meditativno posvećivanje jednom motivu: drvetu, krošnji, listu. Potom će se postaviti probuđena tajna murterskog mora „Brodolom Mijoka“ koja će na iznimno jasan i vizualno zanimljiv način, prikazati rezultate arheoloških istraživanja podmorskog lokaliteta brodoloma kod pličine Mijoke, provedenih od strane Hrvatskog restauratorskog zavoda, a kojim je pružen uvid u materijalnu kulturu 16. i 17. stoljeća, proizvodnju i trgovinu velikih obrtničkih centara, pomorsku trgovinu i tadašnje prilike na Jadranu. Nastavite čitati →

Na temelju članka 32. Statuta Muzeja grada Koprivnice (URBROJ: 477/2018. od 30.10.2018. i 350/2020. od 20.7.2020.), članka 9., 14. i 16. točke 2.1. Pravilnika o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada Muzeja grada Koprivnice (URBROJ: 207/2019 od 8.4.2019.), Suglasnosti za zapošljavanje Gradonačelnika Grada Koprivnice (URBROJ: 2137/01-06-02/4-21-2 od 2.2.2021.), Suglasnosti Upravnoga vijeća Muzeja grada Koprivnice (URBROJ: 47-3/2021. od 4.2.2021.) i Odluke o imenovanju Povjerenstva za provedbu natječajnog postupka i raspisivanje javnog natječaja o zasnivanju radnog odnosa za radno mjesto kustos (1 izvršitelj, VSS) (URBROJ: 52/2021. od 4.2.2021.) Povjerenstvo za provedbu natječajnog postupka Muzeja grada Koprivnice dana 5.2.2021. godine raspisuje

NATJEČAJ za zasnivanje radnog odnosa
na određeno vrijeme (1 godina) u punom radnom vremenu
za radno mjesto kustos (1 izvršitelj, VSS)

Uvjeti za zasnivanje radnog odnosa:
– završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili visoka stručna sprema sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 60/15 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 131/17), društveno-humanističkog smjera – povjesničar (VSS),
– položen stručni ispit za kustosa sukladno Zakonu o muzejima, odnosno stečeno stručno muzejsko zvanje viši kustos ili muzejski savjetnik prema Pravilniku o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u muzejskoj struci (ukoliko kandidat nema položen stručni ispit za zvanje kustosa ne isključuje se iz natječajnog postupka uz uvjet njegova polaganja u propisanom roku),
– poznavanje najmanje jednog (1) svjetskog jezika,
– jedna (1) godina radnog iskustva na istim ili sličnim poslovima,
– položen vozački ispit B kategorije,
– sklonost timskom radu,
– poznavanje rada na računalu, a posebice programskim sustavima vezanim uz baze podataka.

Posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa:
– organizacijske i komunikacijske sposobnosti,
– vizija razvoja muzejske djelatnosti i kulturne baštine,
– sudjelovanje na stručno-znanstvenim skupovima,
– objavljeni stručni i znanstveni radovi,
– primljene nagrade za rad u struci.

Rok za podnošenje pisane prijave s pripadajućom dokumentacijom jest 15.2.2021. godine do 9,00 sati neovisno o načinu dostave: preporučena pošiljka u fizičkom obliku naslovljena na adresu Muzej grada Koprivnice, Trg dr. Leandera Brozovića 1, 48000 Koprivnica ili elektroničkom poštom na info@muzej-koprivnica.hr u digitalnom (skeniranom) obliku.
Rok za obavještavanje o izboru: 30 dana od dana zaključenja natječaja.
Ugovor se zasniva na određeno vrijeme od jedne (1) godine u punom radnom vremenu počev najranije od 1.3.2021. godine uz obvezni probni rad u trajanju od 6 mjeseci.

Nastavite čitati →

Naglasci ovogodišnjeg programa su važnost muzeja uvjetima kriza, njihova zadaća i zadaća muzejskih stručnjaka, domišljati načini komunikacije, tehnološka opremljenost i poseban odnos s publikom u kriznim situacijama. Muzej grada Koprivnice priprema šesnaestu po redu Noć muzeja unatoč globalnoj krizi jer je program u potpunosti poprimio karakteristike nezaobilaznog kulturnog događaja i zato će omogućiti vjernoj publici da sudjeluje, obilazi, ali i virtualno uživa u programima. Ulaz na sve programe je slobodan, a uz pridržavanje svih propisanih epidemioloških mjera. Pridružite nam se u obilježavanju 16. Noći muzeja – posljednjeg petka u siječnju! Program u nastavku… Nastavite čitati →

Početak 2021. godine donio je jednu tužnu vijest. Napustio nas je naivni slikar Milan Horvat – Hlebinski. Rođen je 1947. godine u Repašu, a slikati počinje 1961. godine. Najčešće slika uljem na staklu, ali povremeno radi i crteže na papiru. Bio je dugogodišnji član Udruge hlebinskih slikara i kipara naive, no u posljednje vrijeme se zbog bolesti povlači iz aktivnog sudjelovanja i samo povremeno sudjeluje na godišnjim izložbama. Ostvario je niz skupnih izložbi na kojima je najčešće predstavljao njemu najdražu temu interijera. Istu temu bilježi i u kompoziciji Bačvari sačuvanoj u fundusu Zbirke naivne umjetnosti Muzeja grada Koprivnice. Bačvari dokumentiraju podrumski prostor vinograda pritom nastojeći rekreirati etnografski zapis nekadašnjeg izgleda i ambijenta kroz detalje pozadinskog plana. Centralno usmjerena kompozicija bačvara privlači pogled na tri središnje figure s kojih se vizura koncentrično širi prema rubovima kompozicije. Okupljeni za stolom smještaju se u drugi plan dok u prvi plan izbija figura muškarca u donjem lijevom kutu omamljena od vina. Razigrana impostacija njegova tijela dinamizira inače statičnu kompoziciju. Prevladavanje toplih zemljanih žućkasto-smeđih tonova rasvjetljuje prirodnu tminu prostora, unosi svjetlo i vedrinu te doprinosi bliskosti i atmosferičnosti cijelog prizora s kojim se svaki promatrač lako povezuje i spaja. S tim na umu upućujemo posljednji pozdrav Milanu Horvatu – Hlebinskom koji je preminuo nakon kratkotrajne bolesti te će danas biti sahranjen u Jablanovcu gdje je posljednjih godina i živio. Hvala mu za umjetnost koju nam je ostavio. Nastavite čitati →

Deseta samostalna i prva ovogodišnja izložba poznatog koprivničkog umjetnika Darka Markića u Galeriji Koprivnica koja broji 34 rada, skica i studija i otvorit će novu izlagačku godinu u Galeriji Koprivnica, a nakon toga će se uputiti na adrese novih domaćina u svojevrsnoj turneji po hrvatskim galerijama i muzejima.

Rođen početkom osamdesetih u Vukovaru, Markić već nakon osnovne škole odlazi u Zagreb u Školu primijenjene umjetnosti i dizajna gdje je maturirao 2001. godine i upisao Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu. Od ranih dvijetisućitih izlaže na skupnim i samostalnim izložbama, a za svoj je rad više puta i nagrađen. Živi i radi u Koprivnici gdje je vrlo aktivno uključen u društveni život, promicanje kulture i umjetnosti kroz aktivnosti udruge Atelieri Koprivnica i možda još bitnije, u edukaciju – svakodnevno u svom radu s djecom i mladima. Ovaj nesumnjivo sjajan koprivnički umjetnik, svojim radom otvoreno odaje priznanje domaćim i svjetskim umjetnicima koji su na bilo koji način utjecali na nastanak njegovih slika. Svoje nove slikarske „eksperimente“ započeo je tijekom 2020. godine, u trenutku kad je već etabliran kao figurativni slikar. Putem te eksperimentalne faze došao  je do mjesta na kojem je danas, do krajolika predstavljenih u Galeriji, krajolika koji su mu omogućili da prikladno i aktualno drži razmak u odnosu na promatrača, ali i u odnosu na temu. Glavna osobina novih radova je površnost (u najpozitivnijem smislu), akcijska apstraktna (bez)izražajnost koja nam nudi novu stvarnost, izmijenjeni krajolik kakav još nismo sreli, ali nam je istovremeno jako poznat, blizak, ugodan, onaj kojem prilazimo bez straha, onaj u kojem nam ptica nježno cvrkuće u uho, cvijeće je vibrantnih boja, a životinje su slobodne. Takav ćete prostor možda naći na periferiji grada u kojem Markić živi i stvara. Iako se ne udubljuje u „smisao”, ne postavlja pitanja, ne očekuje odgovore, on savršenom vještinom uvijek i oduvijek prikazuje svoju neposrednu okolinu – nekad su to bili psi, danas je to šuma i livada pored koje se nalazi i njegov atelje. Uglavnom veliki formati koji se odlikuju jasnim figurativnim motivima, zamijenjeni su sada pejzažima i okupljeni u izložbu Landscapes koju možete svakodnevno posjetiti od 15. siječnja do 28. veljače 2021. godine. Nastavite čitati →

U ciklusu godišnjih običaja, Božić i Božićni blagdani zauzimaju posebno važno mjesto kako zbog obilja običaja, vjerovanja i praksi tako i zbog važnosti onoga što se njima obilježava. Značenja ovog blagdana su slojevita, a prevladava vjersko kojim se obilježava rođenje Isusa Krista. Ipak u obzir valja uzeti i tradicije koje su mu prethodile, a vezivale su se uz zimski solsticij kada Sunce u gibanju oko Zemlje dostiže najnižu točku i dani postaju duži, a noći kraće. Njime se u agrarnim zajednicama obilježavao početak nove godine. Ne čudi stoga što je upravo ovo razdoblje prepuno postupanja, želja i nastojanja da se u novoj godini osigura rod i plod, obilje i blagostanje. Dan Isusova rođenja u prošlosti se obilježavao na različite datume, a 25. prosinca uveden je u 4. stoljeću s namjerom da zamijeni u Rimu vrlo rašireno svetkovanje blagdana rađanja boga Sunca dies Natalis Solis Invicti. Ipak, od rimske je svetkovine zadržano uvjerenje kako Krist svojim rođenjem svijetu donosi svjetlost. Nastavite čitati →

Dragi posjetitelji, kolege, prijatelji i suradnici!

Želimo vam puno zdravlja,
lijepe blagdane
i uspješnu 2021. godinu.

Neka nam u njoj dani budu veseli,
a svi izazovi s lakoćom savladani.

Vidimo se u Muzeju grada Koprivnice!