Nakon gotovo 30 godina pokrenuta su arheološka istraživanja utvrde Kamengrad kod Starigrada! Naime, godine 1984. trogodišnja su iskopavanja prekinuta, a u to je vrijeme Željko Demo (AMZ), uz pomoć Zorka Markovića (MGKc), donio najcijelovitiji povijesni pregled burga Kamengrad i preliminarne rezultate. Ove godine Muzej grada Koprivnice pokrenuo je iznimno zahtjevan višegodišnji arheološki projekt kako bi taj (možda i) najznačajniji srednjovjekovni spomenik kulturne baštine za Koprivnicu (i najbližu okolicu) ponudio nove znanstvene spoznaje u razumijevanju podravskog srednjovjekovlja i stručnu valorizaciju kakvu nedvojbeno zaslužuje.
Većina Koprivničanaca čula je za Kamengrad u „mitu ili stvarnosti“, ali malo tko doista zna što je taj burg (utvrda) značio za hrvatsko i/ili slavonsko srednjovjekovlje, a ponajprije za razvitak grada Koprivnice i Podravine općenito. Hvalevrijedna inicijativa početkom 80–ih godina 20. st. (Podravka, D. Feletar, Z. Marković) nije naišla na krajnji rezultat, ali je u to vrijeme bila pionirom takve vrste arheoloških istraživanja u kontinentalnoj Hrvatskoj. Vrijeme njegova podizanja nije do kraja poznato, ali se vjerojatno zbilo nakon tatarske provale, dok je posljednja godina povijesno zapisana – 1446. Nažalost, burgovi, tako značajni za hrvatski narod, niti danas nisu dočekali „bolja vremena“, a u određenim su kulturnim krugovima smatrani svojevrsnim teretom kulturne baštine budući da iziskuju i traže određena financijska sredstva u cijelovitom istraživanju i građevinskoj obnovi. No, bez takvog pristupa s unaprijed poznatom krajnjom namjenom takvog lokaliteta nije potrebno niti pokretati slična iskopavanja, a usamljeni primjer u našoj županiji vidljiv je na utvrdi Veliki Kalnik u blizini Križevaca gdje se već duži niz godina provode arheooška iskopavanja, a tamošnji projekt građevinske obnove provodi Općina Kalnik.
Ovogodišnji cilj arheoloških radova na Kamengradu jest definiranje određenih elemenata neophodnih za planiranje budućih radova. Riječ je o lokalitetu koji već svojim nepristupačnim položajem traži ulaganje velike količine energije, a zadatak je prepoznavanje njegovih vanjskih gabarita, položaja branič–kule, pomoćnih prostorija, cisterne, dvorišta i ostalog. U ovogodišnjim će radovima sudjelovati studenti arheologije iz Podravine i javni radovi Muzeja grada Koprivnice, a provodit će se sve do konca ljeta. Treba napomenuti kako je krajnji cilj takvog projekta u određenoj mjeri i turizam, ali ponajprije očuvanje nepokretne kulturne baštine. Reći će neki kako je kulturnu baštinu takvog tipa najbolje čuvati “pod zemljom”, ali već prvog dana ovogodišnjih istraživanja uvjerili smo se kako je zapravo priroda ta koja svojim godišnjim vegetacijskim ciklusom uništava zidane strukture koje su nekad značile znatno više negoli danas. Srećom, Kamengrad su mnogi već prepoznali kao potencijalni „turistički dragulj“ pa je već ove godine dobio financijsku podršku Ministarstva kulture RH, Koprivničko–križevačke županije i Grada Koprivnice, a nadamo se kako će ga u istoj (ili nešto većoj) mjeri podržavati i ubuduće.
Robert Čimin, kustos arheolog
