Kamena amajlija

Naslov: Kamena amajlija
Naziv: vjerski predmet
Materijal/tehnika: kamen / glačanje, bušenje
Dimenzije (mm): v. 56, š. 16, d. 13
Opis: Kamena amajlija s kružnom rupom za vješanje
Zbirka: Zbirka pretpovijesti
Inventarna oznaka: MGK 2

Od početka razvoja ljudskog društva vjerovanja su bila jedan od ključnih segmenata svake zajednice. Duhovnom se životu posvećivala iznimna pažnja do te mjere da su se svi segmenti života podređivali i oblikovali prema vjerovanjima tj. interpretacijama znakova i pojavama koje su ljudi susretali oko sebe. Na bazi tih pojava i njihovim interpretacijama uspostavljena su prva vjerovanja i božanstva kojima su zajednice davale antropomorfne oblike, a prikazivali su ih shodno vlastitoj percepciji, pridodanim vrijednostima, značenjima ali i znanju i mogućnostima. Vjerovanja u nešto što je nadmoćnije od sebe samoga, u nekog stvoritelja svega oko sebe jedno je od osnovnih ljudskih potreba za samo definicijom i shvaćanjem vlastita postojanja. Također, kako u prirodi postoji ravnoteža između svega tako i u samom shvaćanju vlastita postojanja i vjerovanja mora postojati ista ravnoteža koja se manifestira vjerovanjem u bitku dobra i zla unutar koje se čovjek svojim vjerovanjem i pridavanjem magičnih moći pojedinim predmetima i pojavama štit od negativnih sila koje percipira oko sebe.

Upravo jedan takav predmet, kojem su vjerojatno (s obzirom na naše današnje interpretacije) pridavana posebna zaštitnička svojstva, predstavljamo u ovotjednoj rubrici Predmet tjedna. Radi se o kamenoj amajliji izduljena oblika s kružnom rupom za vješanje. Izrađena je od običnog kamenog oblutka koji je vjerojatno pokupljen iz korita nekog potoka i zatim glačanjem oblikovan. Na gornjem je djelu kod ušice predmet zaobljen dok su mu ostale strane ravne plohe. Bridovi su ravni, no s obzirom na izradu blago su zaobljeni. Predmet je pronađen na prostoru koprivničke tvrđave, točnije, na položaju kućnog broja br. 6 u Vijećničkoj ulici, a Muzeju grada Koprivnice poklonio ga je pronalazač, g. Jakov Subotičanec. Predmet je s obzirom na kontekst nalaza okvirno datiran u 4. tisućljeće prije Krista, no njegova datacija može biti i ranija i kasnija budući da nije pronađen unutar zatvorenog arheološkog konteksta. Što se tiče drugih sličnih predmeta koji su pronađeni na prostoru Podravine navodimo kamenu amajliju pronađenu na lokalitetu Koprivnički Bregi – Seče, koja se čuva u Muzeju grada Koprivnice, te kamenu amajliju pronađenu na lokalitetu Peteranec – Vratnec II, koja se čuva u Zbirci obitelji Zvijerac u Torčecu. Obje su datirane u bakreno doba.

Ono što nam ovaj rijedak nalaz nalaz otkriva jest činjenica da je na prostoru današnje Koprivnice postojalo naselje u razdoblju 5. – 3. tisućljeća prije Krista, što nam potvrđuje i nekoliko nalaza glačanih kamenih sjekira također pronađenih bez konteksta na prostoru užeg i šireg središta grada. Taj nam je podatak važan budući da se u njemu očituje kontinuitet naseljavanja prostora barem od razdoblja bakrenog doba, a možda i ranije.

Comments are closed.