Zaštita fotografija u Zbirci fotografija i foto albuma Muzeja grada Koprivnice u kontekstu suvremene muzejske prakse kontinuirani je proces koji se odvija u nekoliko faza. Važnost fotografije u kontekstu povijesnog i umjetničkog identiteta prostora i vremena u Muzeju grada Koprivnice naglašavao je još dr. Leander Brozović, osnivač i prvi kustos muzejskih zbirki, među kojima su zbirke starije fotografije 19. stoljeća, fotografije prve polovice 20. stoljeća i dokumentarna fotografija kulturnih spomenika organizirana u muzejsku fototeku imale posebno mjesto. U prikupljenom fotografskom materijalu Muzeja grada Koprivnice posebno mjesto ima Fond Brozović kojem pripadaju fotografije prikupljene ili snimljene između 1945. i 1962. godine. Uglavnom ih izdvajaju inskripcije na poleđini pisane Brozovićevim rukopisom.
Preventivna zaštita fotografija u Muzeju grada Koprivnice planirano se provodi cijelo desetljeće. S obzirom na različitost fotografskog materijala 19. i 20. stoljeće (s tendencijom prijelaza u prva dva desetljeća 21. stoljeća), radi se o izrazito složenim i različitim postupcima koji ovise o različitim faktorima: materijalu i vremenu nastanka fotografije, stanju očuvanosti fotografskog medija, procesu i tehnici te uvjetima u kojima je fotografija zatečena u trenutku ulaska u muzej. Osim zatečenog fizičkog stanja fotografske slike i njezinog nosioca, za pohranu i čuvanje važna je i svrha i način korištenja fotografije. Na različite načine pristupamo autorskoj umjetničkoj fotografiji, dokumentarnoj, terenskoj i novinskoj fotografiji, dok je fotografski materijal 19. stoljeća, od negativa izrađenih različitim povijesnim procesima, do albuma i pojedinačnih fotografija; Carte de visite, Cabinet portrait, ferotipije, ambrotipije, kalotipije, dageroptipije… posebno osjetljivo područje brige o muzejskom predmetu.
Proces preventivne i trajne zaštite fotografija i fotografija kao baštinski fenomen u muzejima često je zapostavljen, posebno danas kad zaštita fotografije uglavnom završava na procesu digitalizacije i čuvanja slike, dok su nosioci te iste slike, procesi i tehnike kojima je fotografija snimljena najčešće zapostavljeni usred nedostatka sredstava, primjerenog prostora za pohranu i poznavanja povijesnih procesa, načina i postupaka zaštite. S obzirom na brojnost i raznovrsnost fotografskog materijala u Muzeju grada Koprivnice, prije desetak godina započeto je sustavno istraživanje, organiziranje, suho čišćenje te preventivna zaštita i pohrana fotografija. U tom je procesu utvrđeno kako su upravo u Brozovićevom fotografskom arhivu sačuvani vrijedni i rijetki primjerci fotografija koji predstavljaju nacionalnu kulturnu baštinu.
Fotografija kao baštinski fenomen, fenomen slike i fenomen predmeta, na razini kulturnog, društvenog i političkog utjecaja slojevita je i kompleksna iako traje tek nepuna dva stoljeća. Upravo je Fond Brozović (1945 – 1962) primjer odnosa prema fotografskom nasljeđu koje je u drugoj polovici 20. stoljeća percipirano i korišteno kao pomoćno arhivsko gradivo i ilustrativni materijal nakladničkih projekata. Brozović nije uspio ostvariti svoj plan u organizaciji fotografija, vremenskih, sadržajnih i tematskih cjelina, prepoznavanje, opisivanje i interpretaciju fotografskih slika i interpretaciju medija, dok je odabir potrebne muzejske opreme za zaštitu fotografija bio skroman i u skladu s vremenom u kojem je djelovao. Zanimljivo je kako je mali dio fotografskih negativa, plan filmova i fotografija bio pravilno zaštićen, a nekoliko Secolovih zaštitnih uložnica pronađenih među fotografijama koje možemo datirati u pedesete godine 20. stoljeća, potvrđuju kako je Brozović pratio suvremene standarde svojeg vremena i bio upoznat sa zaštitom fotografske građe. Sljedeći korak, onaj sustavne preventivne zaštite fotografija koji je trebao slijediti nakon faze sabiranja zapravo se nije se dogodio punih pola stoljeća. To je iziskivano pažljivo osmišljavanje i razradu koncepta zaštite fotografija koje su se kumulativno umnožavale bez sustavnog i kontinuiranog pristupa pohrani i zaštiti. Uslijedila je faza razvrstavanja gradiva prema provenijenciji, vremenu, fotografskom ateljeu, autorima i mjestu nastanka, izdvojeni su albumi i važnije cjeline, s posebnim naglaskom na najstariju fotografsku građu Fonda Brozović.
Danas su fotografski materijali koji se čuvaju u Zbirci fotografija i foto albuma Muzeja grada Koprivnice prepoznati kao osjetljiva i vrijedna muzejska građa kojoj se na razini preventivne i trajne zaštite nosioca fotografske slike posvećuje posebna pažnja, stoga je trajna i primjerena zaštita iste prioritet prilikom brige o fotografskom materijalu kojem se, pohranjenom u Secol uložnice, mape i kutije od beskiselinskog kartona osiguravaju primjereni uvjeti čuvanja i produžuje vijek trajanja.
