Muzej grada Koprivnice svoju izlagačku djelatnost planira temeljem godišnjih programa rada kojima se postavlja terminski raspored izložbi. Među njima, posebno velik interes svake se godine iskazuje za izlaganje u Galeriji Koprivnica, kao jedinom reprezentativnom izlagačkom prostoru u Koprivnici: Upravo je iz tog razloga ovog ljeta po prvi puta i objavljen javni poziv kojim je odabrano 6 izlagačkih projekata vanjskih suradnika. Pored toga, nekoliko izložaba plod je potrebe muzejskih kustosa, među kojima se kao središnji projekt nametnula gostujuća izložba Zlatka Price iz ostavštine u Pečuhu, a čije će otvorenje biti uz obilježavanje Dana Grada Koprivnice 3. studenoga 2017. godine.
Muzej grada Koprivnice sukladno Zakonu o muzejima (NN 110/15) i Statuta Muzeja grada Koprivnice (Urbroj: 37/2016) svoj rad temelji na Godišnjem programu rada i razvoja za 2017. godinu, a koji je ovih dana u izradi. U njemu se donosi plan aktivnosti pojedinih muzejskih odjela i organizacijskih jedinica, među kojima se nalaze zaštita kulturne baštine, muzejsko-galerijska djelatnost, pedagoško-edukativna djelatnost, nakladništvo itd.
Između ostalog, u Galeriji Koprivnica kao središnji projekt postavljena je gostujuća izložba Zlatka Price, povodom 101. godišnjice rođenja, a kao najatraktivnije umjetničko ime programske djelatnosti u 2017. godine. Poveznica je nekoliko: 1. u Muzeju grada Koprivnice se čuvaju crteži iz grafičke mape „Ljudi iz logora Danica“ (1947.), nastali kao odgovor na njegovo uhićenje i boravak u koprivničkom logoru Danica; 2. Muzej grada Koprivnice je sredinom svibnja 2016. godine ostvario izložbu „Bogatstvo tradicije – Hlebinska škola u Pečuhu“ u Galeriji Pecsi u Pečuhu, povodom obilježavanja 25 godina hrvatske neovisnosti, a u suradnji Generalnog konzulata RH u Pečuhu, Koprivničko-križevačke županije i Zsolnayevog kulturnog holdinga. Prvom poveznicom revalorizirat će se Pricina ostavština koja se čuva u Muzeju grada Koprivnice i to 70 godina po nastanku, a drugom će se nastaviti međunarodna i međuinstitucionalna kulturna razmjena s Gradom Pečuhom prilikom koje će se koprivničkoj javnosti izložiti širi opus Pricina stvaralaštva.
Povodom ostvarivanja tog cilja, 18. studenoga 2016. godine na ljubazan poziv Vesne Haluge, generalne konzulice RH u Pečuhu, ravnatelj Muzeja grada Koprivnice Robert Čimin u Pečuhu je prisustvovao u cjelodnevnom programu vezanom uz završnu svečanost bilateralnog obilježavanja 100 godina rođenja Zlatka Price u suradnji Zaklade Zlatka i Vesne Prica, Hrvatske samouprave Pečuh i neprofitnog poduzeća Zsolnay Oroksegkezelo iz Pečuha. Prilikom posjeta, upoznalo se s njegovom ostavštinom Gradu Pečuhu postavljene u Gradskoj vijećnici te pronašao model suradnje i ostvarenja međunarodnog projekta „Vraćamo Pricu v Koprivnicu“ između Hrvatske samouprave Pečuh i Muzeja grada Koprivnice.
(RČ, 2016.)
ZLATKO PRICA rođen je 26. lipnja 1916. godine u Pečuhu. Poslije završenog prvog razreda osnovne škole 1922. godine seli se s roditeljima u Zagreb, gdje se dalje školuje. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, 1940. godine uz profesore Krstu Hegedušića, Omera Mujadžića i Ljubu Babića. Odmah po diplomiranju, 1941. godine održao je zapaženu prvu samostalnu izložbu u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu. Uoči rata Prica je uhapšen i interniran u logor Danica kraj Koprivnice i tada je začeta grafička mapa „Ljudi iz logora Danica“ (1947.). Godine 1943. odlazi na Žumberak u partizane. Sljedeće godine Prica zajedno sa slikarom Edom Murtićem izrađuje ekspresivne litografije ilustrirajući poemu „Jama“ Ivana Gorana Kovačića. Godine 1948. ostvaruje ranije dobivenom stipendijom putovanje u Pariz; 1952. odlazi u Indiju, a 1954. u Brazil. Za boravka u Indiji oduševio se freskama iz Ajante, napušta akademsku stečevinu tonskog slikanja i prostornog iluzionizma. Pročišćeniji odnos ritma i prostora te stilizacija začetak su Pricina autentičnog stila. Počevši od Samoborskog ciklusa (1953. – 1957.), potom Plodovi zemlje, Ljudi i plodovi (1957. – 1969.) i Anatomija prirode (1969. – 1971.) do Tarskog ciklusa (1971. – 1992.), opus završava Opatijskim kišobranima i ciklusom Žena (od 1992. – 2003.). Zlatko Prica bio je član grupe Mart od 1957. godine; jedan je od utemeljitelja Galerije Forum u Zagrebu (1969.); član je Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od 1988. godine. U Modernoj galeriji u Zagrebu 1970. priređena je izložba Zlatku Prici, a iste godine obnovljene su veze slikara s rodnim Pečuhom. Pricina donacija danas je izuzetno važan dio postava Muzeja Janusa Pannoniusa u Pečuhu, Mađarska. Godine 2002. otvorena je Galerija Zlatko i Vesna Prica sa stalnim postavom slikarske donacije Zlatka Price gradu Samoboru, gdje je umjetnik dugo obitavao. Postao je počasni građanin Samobora i Pečuha. Umro je u Rijeci 7. ožujka 2003. godine.
