Dragi prijatelji i suradnici Muzeja grada Koprivnice!
S jučerašnjim danom završilo je obnašanje dužnosti ravnatelja dr. sc. Roberta Čimina i sve do raspisivanja ponovljenog natječaja u predstojećem razdoblju zamjenjivat će ga Marija Mesarić kao v.d. ravnateljice. Muzej grada Koprivnice ovim se putem zahvaljuje Čiminu na njegovih 15,5 godina provedenih u toj ustanovi i želi mu svu sreću u budućem poslovanju, a prilika je ovo da se pobroje njegovi rezultati u dva ravnateljska mandata. Kako slijedi…
Što se infrastrukture tiče, ona je umnogome unaprijeđena u odnosu na zatečeno stanje, a poznato je da Muzej posjeduje, skrbi i/ili upravlja s više objekata. Muzejska središnjica kroz EU projekt RefurbCulture doživjela je izradu cjelovite projektne dokumentacije 2018. godine za energetsku obnovu, u suradnji s Ministarstvom kulture i medija obnovljeno je krovište 2021. godine, a do jeseni 2022. godine kroz EU projekt reVITAlize provedeni su nužni zahvati na sanaciji vlage, građevinskoj sanaciji, uređenju podrumskih prostorija i stavljanje istih u funkciju kroz stalnu izložbu „Samo je vu goricaj živlenja pravi raj“. Galerijska zgrada na središnjem koprivničkom trgu tijekom posljednjih nekoliko godina doživjela je djelomičnu sanaciju vlage u podrumskim prostorijama, cjelovitu zamjenu stolarije kroz dva projekta Ministarstva kulture, sanaciju i soboslikarske radove na uređenju hodnika i stepeništa te redovito održavanje. Upravo je u njenom prizemlju 2018. godine otvorena i Galerija Mijo Kovačić, čiju je realizaciju koordinirao Čimin i koja ubrzo postaje središte mnogih kulturnih zbivanja sa stotinjak aktivnosti godišnje. Kuća Malančec u prvom je mandatu dovodio u hidroizolacijsko i primarno statičko-građevinsko stanje započeto od strane prijašnjeg ravnatelja, uređen je podrum i rekonstruirana veranda te izvedena priprema za prihvat dvorišne dogradnje. Na Spomen području Danica 2019. godine Čiminovom inicijativom postavljena je oznaka kulturnog dobra Republike Hrvatske kao prva takva na području Koprivnice i šire okolice uopće, a zatim je 2021. godine obilježena 80. obljetnica otvaranja logora uz postavljanje ploča s imenima svih evidentiranih logoraša na temelju trotomne edicije dr. sc. Zdravka Dizdara čiji je urednik bio upravo Čimin. U suradnji s Gradom Koprivnica istovremeno je obnovljena javna rasvjeta na tom prostoru da bi krajem 2023. godine uređeno bilo prizemlje nekadašnje zgrade konjušnice kao preduvjet za stvaranje novog stalnog postava posvećenog stradanjima ovog prostora u Drugom svjetskom ratu. Već u njegovom prvom mandatu Grad Koprivnica preuzeo je ruševnu povijesnu zgradu na adresi Esterova 19, izvedena je projektna dokumentacija i njezina izmjena, a trenutno je u stanju čekanja rezultata prijave na NPOO natječaju (prošla je prva faza) kojim bi se ista u potpunosti obnovila i stavila u funkciju. Pokrenute su stvari i izvan Koprivnice, točnije u Hlebinama i Peterancu. Za vrijeme drugog mandata Općina Hlebine je kroz četiri faze u potpunosti obnovila Galeriju naivne umjetnosti u Hlebinama, a 2018. godine svečano je obilježena 50. godina osnivanja te važne kulturne institucije. U Peterancu je sredinom 2021. godine nakon punih 35 godina Galerija skulptura Ivan Sabolić svakodnevno otvorila svoja vrata za širu javnost, a održan je velik broj prigodnih izložbi i manifestacija te stručni skup o Ivanu Saboliću koji je rezultirao prvim zbornikom radova o njegovu životu i stvaralaštvu. Uz sve navedeno, osiguran je prostor središnjeg muzejskog spremišta u koprivničkom Kampusu te je provedeno njegovo opremanje specijaliziranom opremom u više navrata. Na kraju ovog pregleda treba navesti kako je Čimin uz pomoć Grada Koprivnice kroz NPOO program krajem 2023. godine osigurao potrebna sredstva za cjelovitu energetsku obnovu središnje zgrade Muzeja, provedena je javna nabava i u tijeku je odabir izvođača radova. To će ujedno biti i najveće investicijsko ulaganje u muzejsku infrastrukturu u posljednjih nekoliko desetljeća što ova zgrada, kao nekadašnja gradska vijećnica i najstarija očuvana svjetovna zgrada u Koprivnici, svakako i zaslužuje. U pogledu prostornog planiranja ostat će zapisano da je Čimin bio u sastavu peteročlanog povjerenstva za odabir rješenja rekonstrukcije središnjih koprivničkih trgova, među kojima su bila tri renomirana hrvastka arhitekta, čime je dao i trajni doprinos izgleda središta današnje Koprivnice.
U programskom pogledu u posljednjih je 8 godina realizirana čak 251 izložba (što u prosjeku iznosi po 1 izložba svakih 11 dana), a među kojima je velik broj postavljen diljem Hrvatske i susjednih zemalja stvarajući time velik broj međuinstitucionalnih suradnji. Čimin je pritom posebno vodio računa i o promociji naivne umjetnosti kao jednoj od najvećih podravskih posebnosti s čime se putovalo u europske prijestolnice kulture i značajnije likovne galerije. Prilikom odabira izložbi redovito se vodilo računa o raznovrsnosti i prikladnosti pojedinim ciljnim skupinama što je, uz postupni razvoj edukativne djelatnosti, rezultiralo kontinuiranim povećanjem broja posjetitelja na približnih 15.000 korisnika u 2023. godini. U pogledu inventarizacije muzejskog fundusa i njegove stručne obrade valja naglasiti da je po njegovu dolasku u Muzej 2008. godine inventar brojio tek 9 tisuća zapisa, dok je u vrijeme njegova odlaska dosegnut broj od gotovo 30 tisuća što pokazuje intenzivan rad i na prikupljanju te obradi samog fundusa. Zastarjeli sustav za obradu građe prenio je na suvremeni digitalni repozitorij Indigo u vlasništvu koprivničke tvrtke ArhivPRO koji je pružio znatno veće mogućnosti obrade fundusa i vođenja sekundarne dokumentacije s kojom se ozbiljno započelo početkom 2018. godine zapošljavanjem dokumentaristice. Već u njegovoj prvoj godini mandata završena je prva ikad provedena revizija muzejskog fundusa kojom je utvrđeno stvarno fizičko stanje građe i njezin broj u odnosu na inventarne knjige, dok bi druga revizija trebala započeti ove godine. Uz kontinuiranu preventivnu zaštitu znatna financijska sredstva izdvajana su za konzervatorsko-restauratorske radove angažmanom vanjskih suradnika. Obnavljani su različiti kameni, keramički, metalni, stakleni, tekstilni, papirnati i drugi predmeti, a posebno je izazovno u suradnji s Hrvatskim restauratorskim zavodom bilo pristupiti zahvatima na nekoliko kapitalnih djela iz Zbirke naivne umjetnosti gdje su poradi osjetljivosti izvedbe i tehnike umjetnina radovi znali potrajati i do nekoliko godina. U pogledu digitalizacije valja spomenuti realizaciju portala „Digitalna baština Muzeja grada Koprivnice“ na muzejskim mrežnim stranicama putem kojih je dostupna stara knjižna građa i novine, a ujedno su na portalu „Hrčak“ u otvorenom pristupu postavljeni svi brojevi Podravskog zbornika. Važnost digitalnog predstavljanja muzejske građe uvidio je Čimin još 2017. godine kada pokreće e-izložbe Predmet/Umjetnina tjedna na mrežnim stranicama i FB profilu gdje su stručni muzejski djelatnici svakog ponedjeljka objavljivali zanimljivu građu, po stotinu primjera svake godine, što niti jednom drugom muzeju u našoj zemlji nije pošlo za rukom. U nakladničkoj djelatnosti samostalno je uredio 33 monografske publikacije među kojima se nalazi 12 brojeva Podravskog zbornika (urednik od 2012. godine), 18 raznovrsnih publikacija u sklopu Biblioteke Podravskog zbornika i 3 posebna izdanja. To je u praksi značilo prosječno više od tri monografska izdanja u posljednjih godina, što je iznimno postignuće s kojim se mogu dičiti tek nakladničke kuće, dok muzejima lokalnog karaktera to nikako nije izvorna djelatnost, već određena posebnost. Naravno, uz svaki izložbeni projekt izlazio je popratni katalog ili deplijan, kao i ostale izložbene tiskovine (plakat, baner, pozivnica, izložbene legende, wall tatoo i sl.) čime se doseže brojka od barem tisuću različitih tiskovina u spomenutom razdoblju.
I kao arheolog, prije i za vrijeme ravnateljskih mandata, pomicao je granice temeljne mu struke. Autor je desetak znanstvenih radova te stotinjak stručnih i preglednih radova, kao i četrdesetak arheoloških istraživanja koja su rezultirala novim saznanjima o prošlosti Podravine. Na prostoru Koprivnice proveo je osam arheoloških istraživanja koja su rezultirala i saznanjima o starijoj povijesti Koprivnice nego li su povijesni izvori to pretpostavljali. Kako najstariji zapisi Koprivnicu smještaju u 13. stoljeće, tako su arheološki materijalni dokazi evidentirani podno i oko crkve sv. Nikole jasno pokazali da je koprivničko naselje osnovano već u 11. stoljeću i da u njemu postoji župna crkva s organiziranim grobljem. Dakle, povijest grada time je pomaknuta za oko stoljeće i pol ranije što je vrlo važno za razumijevanje svih mijena koje su se ovdje događale dolaskom anžuvinaca na prijestolje Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva. Sva saznanja o srednjovjekovnoj povijesti Podravine Čimin je sažeo u doktorsku disertaciju 2020. godine i potom monografsko djelo „Arheološki genom Podravine: razvoj i prostorna organizacija srednjovjekovnih posjeda na području Gornje Komarnice“ u izdanju nakladničke kuće Meridijani. Za sav ovaj rad Čimina je potkraj 2021. godine ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek promaknula u najviše stručno zvanje muzejskog savjetnika koje je u povijesti Muzeja do sada nosio tek dr. sc. Zorko Marković. Upravo sve ovo pokazuje količinu rada, dinamiku, angažman, znanje i upornost kojom se u kratko vremensko razdoblje uspjelo učiniti uistinu mnogo kako za njegov osobni razvoj tako i za ovu muzejsku ustanovu kojoj su danas udareni čvrsti temelji za jedan novi iskorak.
Naravno, Čimin će na novoj funkciji direktora Turističke zajednice područja Dravski Peski i dalje biti usko povezane uz kulturnu baštinu rodne mu Podravine, a suradnja s Koprivnicom i Muzejom grada Koprivnice bit će neminovna i dobrodošla te mu želi mnogo uspjeha u novoj radnoj okolini!
